SARAJEVO, BANJA LUKA, TREBINJE, ZENICA, BIHAĆ, TUZLA, MOSTAR, BRČKO, BIJELJINA, DOBOJ –  Svijet ove godine 3. maj dočekuje uz opći trend opadanja medijskih sloboda i pogoršanja uvjeta rada novinara i drugih medijskih profesionalaca, dok se na Balkanu bilježi ozbiljan pad slobode medija.

Udruženje BH novinari, u suradnji s Omladinskom novinskom asocijacijom u BiH (ONAuBiH), organiziralo je danas, na Svjetski dan slobode medija, kampanju u deset bh. gradova da bi skrenuli pažnju javnosti na probleme s kojima se suočavaju mediji i medijski profesionalci u svakodnevnom radu.

Aktivistica Iman Muratović naglasila je u izjavi novinarima u Sarajevu da svijet ove godine 3. maj dočekuje uz opći trend opadanja medijskih sloboda i pogoršanja uvjeta rada novinara i drugih medijskih profesionalaca, dok se na Balkanu bilježi ozbiljan pad slobode medija.

– Po istraživanju “Reportera bez granica” Bosna i Hercegovina je na 62. mjestu, od 180 država na listi – naglasila je.

U današnjoj akciji aktivisti su razgovarali sa prolaznicima o važnosti 3. maja i dijelili im adekvatan promotivni materijal o Danu slobode medija.

– Šetali smo mi u Sarajevu, činili su to i naši aktivisti u još devet bh. gradova. Značajnije je da to činimo na taj način, nego li da stojimo na mjestu i čekamo da nam neko od njih priđe – naglasila je.

Slične akcije organizirali su i ranije, a Muratović kaže da (iako malih) određenih pomaka ipak ima. Vjeruje da će ubuduće biti i bolje „naravno ako nastavimo govoriti o značaju Svjetskog dana slobode medija“.

Omladinska novinska asocijacija u BiH okuplja mlade ljude zainteresirane za novinarstvo, a vizija im je da budu krovna organizacija svih omladinskih medija i doprinesu medijskoj pismenosti stanovništva i njihovom kritičkom promišljanju, javila je Fena.

SARAJEVO, 03.05.2018. – Građani Bosne i Hercegovine najviše povjerenja imaju u medije (76,8% ispitanika) i vjerske zajednice (72,2%) a namjanje vjeruju političarima (15%) i političkim strankama (19,4%), pokazali su rezultati istraživanja „Medijske slobode u BiH u 2018. godini” koje je danas predstavljeno u Sarajevu i Banjaluci povodom obilježavanja Svjetskog dana slobode medija 2018.

U odnosu na istraživanje provedeno u 2017. godini, zabilježen je porast povjerenja u medije, međunarodnu zajednicu i nevladine organizacije. Većina ispitanika smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija u BiH politička (51,1%) i finansijska zavisnost (26,8%), te da najveći uticaj na medije imaju političari i političke stranke (75,4%). Političare i političke stranke ispitanici i dalje smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda.

„Većina ispitanika (69,2%) je zadovoljna radom medija što je porast za 20% u odnosu na 2009. godinu. Ove godine, kao i prethodnih godina najviše ispitanika (45,1%) smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija politička zavisnost“, rekla je, između ostalog, generalna tajnica BH novinara Borka Rudić koja je predstavila rezultate. Istakla je kako BiH prednjači u garanciji slobode medija u odnosu na zemlje regije zbog dobrih zakona, aktivnog civilnog društva i otvorenosti različitih institucija vlasti.

Direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH Marius Müller-Hennig izrazio je nadu da će rezultati ovog istraživanja biti iskorišteni od strane od političkih aktera te predstavnika medija za jačanje slobode medija u zemlji. Komentirao je trendove iz uporednog izvještaja 2009-2018.

„Najpozitivniji rezultat je da više od 90 posto ispitanika smatra nedopuštenim bilo kakav vid napada na novinare, što nije bio slučaj u rezultatima anketa provedenim u prethodnim godinama“. Dodao je da percepcija građana o tome da najveći uticaj na medije dolazi od strane političara i političkih stranaka ukazuje na deficit u političkoj praksi i kulturi zbog čega FES u budućnosti želi posvetiti više pažnje slobodi medija u BiH.

Direktor Mediacentra Sarajevo Boro Kontić komentirao je rezutlate istraživanja: „Ljudi u BiH najčešće konzumiraju one medijske nsadržaje koji potvrđuju njihova mišljenja i ne traže od medija da im pruže drugačije poglede na društvo. Najviše se informišu iz TV sadržaja i online medija, a konzumiranje dnevnih novina i radija predstavlja raritet. To ukazuje na problem nestanka tradicionalnih medija iz fokusa.“

Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, istakla je kako je u BiH problem nekažnjivost napada na novinare, te kako postoje još uvijek neistražene priče.  „Za odbranu slobode medija i profesionalne zajednice, te smanjenje političkih pritisaka važna je novinarska solidarnost“, rekla je Selimbegović.

Istraživanje „Medijske slobode u BiH u 2018. godini”, koje je danas predstavljeno u Sarajevu i Banjaluci povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, provela je Agencija za komunikacije Chapter4 uz finansijsku podršku Friedrich Ebert Fondacije, metodom CATI anketiranja 500 ispitanika iz cijele BiH u periodu od 22. marta do 12. aprila 2018.

Rezutlati istraživanja (BHS)

SARAJEVO, 24.04.2018. – Predstavnik OESS-a za slobodu medija Harlem Désir boravio je prošle sedmice u službenoj posjeti u Bosni i Hercegovini i tom prilikom je naglasio potrebu za jačanjem medijskog pluralizma, poštivanjem nezavisnosti i održivosti javnog radio-televizijskog servisa te potrebu za unapređenjem sigurnosti novinara u zemlji.

Tokom trodnevne službene posjete, predstavnik Désir sastao se sa ministrom vanjskih poslova Igorom Crnatkom, ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac, predsjedavajućim Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Borislavom Bojićem, te zamjenikom ministra za saobraćaj i veze Sašom Dalipagić, kao i predstavnicima medijskih i novinarskih udruženja.

“Imao sam vrlo otvorene i konstruktivne razgovore sa predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini. Govorili smo o presudnoj ulozi štampe i nezavisnih medija u demokratskim procesima, kao i o odgovornosti vlasti za poticaj medijskog pluralizma i unapređenja sigurnosti novinara”, rekao je Désir, stoji u saopćenju OESS-a.

Na sastancima sa predstavnicima vlasti, Désir je naglasio potrebu za garancijom nezavisnog i održivog javnog sistema emitovanja, koja uključuje i efikasno sprovođenje relevantnih zakona te uspostavljanje Korporacije javnih RTV servisa BiH, sa ciljem usklađivanja njihovih aktivnosti.

Sigurnost novinara bilo je jedno od osnovnih pitanja o kojima je govorio Harlem Désir. “Svaki napad na novinara je napad na pravo društva da bude informisano”, naglasio je on, dodajući da se takvi napadi moraju spriječiti, javno osuditi kada se dogode te detaljno istražiti.

Izražena je potreba za većom transparentnošću vlasništva nad medijima i javnim finansiranjem medija na svim administrativnim nivoima, kao i neophodnost unapređenja općih uslova rada novinara.

Predstavnik Désir se takođe sastao sa predstavnicima Regulatorne agencije za komunikacije, Vijeća za štampu, Udruženja BH novinari, Media centra i nekoliko medija, uključujući i posjetu dnevnom listu Oslobođenje. Susreo se i sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

SARAJEVO, 17.04.2018.-S obzirom da je oglašavanje u Bosni i Hercegovini uređeno kroz cijeli niz zakona (Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o komunikacijama, Zakon o trgovini, Zakon o hrani, Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, Zakon o lijekovima, Zakon o nedopuštenom oglašavanju) i propisa koji su u nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije BiH (Kodeks o komercijalnim komunikacijama) neophodno je donošenje Zakona o oglašavanju.

Međutim samo donošenje Zakona o oglašavanju neće riješiti problem daljnjeg urušavanja medijskog i oglašivačkog tržišta Bosne i Hercegovine.

U odnosu na oglašivačka tržišta susjednih država, oglašivačko tržište BiH je još uvijek dosta nerazvijeno. Budući da u BiH trenutno egzistira veliki broj medija koji se takmiče za skromne budžete za oglašavanje, često se za oglašivačko tržište Bosne i Hercegovine kaže da je “mala bara, sa puno krokodila”. Specifičnost zemalja u razvoju je slaba razvijenost strukture oglašivačkog tržišta, na kojemu i dalje dominira televizijski medij, što je slučaj i za BiH. Postoji više razloga zbog čega medijsko i oglašivačko tržište BiH već dugi niz godina bilježi pad u odnosu na tržišta susjednih država. Veliki problem razvoju BH medijske industrije predstavlja neregulisano pitanje oglašavanja na medijima iz susjednih država koji svoj program reemituju putem kabla, satelita i IPTV-a, što u sve većoj mjeri utiče na smanjenje budžeta međunarodnih oglašivača na tržištu BiH. Prema zvaničnim podacima mjerenja TV gledanosti za mart 2017. godine na ukupnoj populaciji u Bosni i Hercegovini, ukupni udio gledanosti domaćih TV stanica u ukupnoj gledanosti iznosi manje od 50%, dok udio gledanosti domaćih TV stanica na pojednim ciljnim skupinama koje su najinteresantnije međunarodnim oglašivačima iznosi svega 40% (Izvor podataka: Audience Measurement d.o.o.). Ukoliko za komparaciju uzmemo podatke o gledanosti TV stanica na susjednim tržištima, vidljiva je dominacija domaćih TV stanica. Prema zvaničnim podacima mjerenja gledanosti za mart 2017. godine na ukupnoj populaciji u Republici Hrvatskoj, ukupni udio gledanosti domaćih TV stanica u ukupnoj gledanosti iznosi više od 80% (Izvor podataka: AGB Nielsen).

Prvi na udaru sve manjeg priliva novca od oglašavanja u Bosni i Hercegovini su bili printani mediji, koji su se osim ovog problema suočili i sa sve slabijom kupovnom moći stanovništva. Zbog velike podijeljenosti i različitih interesa na fragmentiranom medijskom tržištu BiH, pad se dešavao i u ostalim medijskim segmentima. U neravnopravnoj tržišnoj utakmici medija u BiH, cijena oglašavanja je ključni faktor u donošenju odluka kompanija u raspodjeli budžeta za oglašavanje, koji su iz godine u godinu sve manji.

Usljed nedostatka financijskih sredstava, novinari i drugi medijski uposlenici rade u sve lošijim uslovima, što dovodi do sve manje kvalitete medijskog izvještavanja i produkcije programskih sadržaja, te se stvara sve veća zavisnost medija od političke podrške. Opstanak na tržištu velikog broja medija, zbog pada prihoda od oglašavanja, uslovljen je uređivačkom poslušnosti prema moćnim političkim i poslovnim akterima na državnom, entiteskom ili lokalnom nivou.

Mediji treba da budu promotori pluralizma mišljenja, a ne samo sredstvo njihovih vlasnika za ostvarivanje profita. Na koji način danas mediji ispunjavaju svoju demokratsku ulogu ovisi u prvom redu od ekonomskih i političkih faktora koji oblikuju medijsko okruženje i medijsko tržište. Kako se ne bi dešavalo da mediji rade manje u interesu javnosti, a više u interesu određenih političkih i ekonomskih lobija, veoma je važno donijeti zakon koji će na neki način razdvojiti interese vlasnika medija od medijskih sadržaja, političkog uticaja i povezanosti vlasnika s različitim lobijima.

Za razliku od razvijenih medijskih tržišta gdje je do liberalizacije poslovanja došlo uz poštovanja pravne regulative i pravila na tržištu, to nije slučaj sa Bosnom i Hercegovinom.

Regulatorni okvir u kojem posluju mediji trebao bi promovirati medijsku nezavisnost i ekonomsku efikasnost. Kontrola poslovanja medija i primjena pravila fer konkurencije i pravila o oglašavanju nužna je da bi bio uspostavljen balans između medijskog pluralizma i slobodnog tržišta. Na medijskom tržištu su neregulisane pojave kao što je vertikalna integracija između medija i ostalih učesnika na tržištu oglašavanja, distributivnih mreža ili telekomunikacionih operatora. Nepostojanje garancija transparentnosti vlasništva nad medijima i ostalim učesnicima na tržištu oglašavanja onemogućava uvid u prirodu odnosa i njihov uticaj na integritet medija. Zakonske odredbe koje ograničavaju strano vlasništvo nad medijima su se pokazale kao neefikasne.

Donošenje zakona i propisa u Bosni i Hercegovini, nužno ne znači i njihovu impelementaciju i primjenu. Brojni su takvi primjeri u praksi. Jedan od takvih primjera je i slučaj nepoštivanja odluke Konkurencijskog vijeća BiH o obavezi vlasnika specijaliziranih sportskih TV kanala „Sport club“ da omogući pod istim uslovima svoje TV kanale i drugim učesnicima na tržištu, što je dovelo u neravnopravan položaj ostale sudionike na tržištu i uzrokovalo nelojalnu konkurenciju.

Pitanje transparetnosti vlasništva i regulisanja mogućih integracija između medija i ostalih učesnika na tržištu oglašavanja (oglašivačkih agencija, istraživačkih agencija za mjerenje gledanosti/slušanosti/čitanosti), distributivnih mreža ili telekomunikacionih operatera su ključna stvar, pogotovo u vremenu kada se vlasnici kriju iza brojnih offshore kompanija, tako da postoji velika mogućnost sukoba interesa i raznih malverzacija na medijskom i oglašivačkom tržištu. Medijskoj industriji u Bosni i Hercegovini nedostaje zajedničko tijelo koje bi analiziralo uticaj oglašivača i velikih oglašivačkih agencija na programske sadržaje i medije.

Iako je usvojena Strategija prelaska sa analogne na digitalnu zemaljsku radiodifuziju imala za cilj da minimalno 85% stanovništva BiH do 1. oktobra 2011. godine ima prijem digitalnog zemaljskog TV signala, Bosna i Hercegovina je jedina država u kojoj proces digitalizacije još nije završen.

Opstanak javnih emitera u Bosni i Hercegovini je doveden u pitanje, s obzirom da ne postoji politička volja za iznalaženje rješenja za stabilno financiranje. Situacija u javnim emiterima umnogome definira generalnu situaciju na tržištu i medijske slobode. Kao eklatantan primjer nebrige za opstankom javnih emitera u BiH ističe se odluka Vijeća RAK-a iz septembra 2013. godine o usvajanju izmjena Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, kojima je regulator smanjio vremenski limit za oglašavanje u programima javnih emitera sa šest na četiri minute po satu. Iako je sporna odluka promijenjena polovinom 2014. godine, dugoročno je nanesena ogromna šteta, kako javnim servisima tako i cjelokupnom medijskom i oglašivačkom tržištu u BiH. S obzirom da je u periodu donošenja odluke RAK-a, bio stalni trend pada naplate RTV takse u BiH, to je bio početak kraja kakve takve financijske samoodrživosti javnih emitera. Sumnjivo izlobirana odluka od strane vlasnika pojedinih komercijalnih TV stanica kod pojedinih članova tadašnjeg Vijeća RAK-a, koji su bili na izlaznim vratima ove institucije, s obzirom da se do kraja godine očekivalo imenovanje novog Vijeća, pogodovala je isključivo njihovom interesu. Vlasnici pojedinih komercijalnih TV stanica koji su ujedno i stvarni vlasnici pojedinih agencija za oglašavanje, ovakvom odlukom RAK-a bili su u mogućnosti dodatno sniziti cijene oglašavanja na medijskom tržištu BiH, što im je omogućilo preuzimanje budžeta oglašivača od javnih emitera. To je u protekle tri godine dovelo do smanjenja ukupnih prihoda od oglašavanja javnih emitera za cca 15 miliona KM i uzrokovalo daljnji pad oglašivačkog tržišta BiH, s obzirom na deflaciju cijena oglašavanja.

Jedan od problema u razvoju medijske industrije predstavlja i potpuno odsustvo podrške institucija razvoju infrastrukture medijske i oglašivačke industrije u BiH. Sudionici na medijskoj sceni su prepušteni sami sebi, budući da nepostoji nikakav podsticaj za domaću industriju. Regulatorna agencija svake godine vrati u budžet milionski višak sredstava kojemu i sami mediji doprinose, ali nepostoji dobra volja da se bar dio tih sredstava usmjeri za razvoj medijske industrije. Primjera radi, u susjednoj Hrvatskoj postoji Fond za pluralizam medija koji je u nadležnosti Agencije za elektroničke medije. Podnošenje aplikacije BiH za članstvo u Evropsku Uniju i nadamo se skoro dobivanje statusa kandidata, trebalo bi se pozitivno odraziti i na medijsko tržište BiH.

Ovaj tekst je originalno objavljen u petom specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.

Zenica, 16.04.2018. – Lokalni mediji u najvećem dijelu zavise od finansiranja iz budžeta što utiče i na njihovu /ne/ zavisnost,  odnosno /ne/ naklonjenost određenim političkim partijama. Finansiranje, pa i izbor uprave i urednika, nažalost, glavni su faktor uticaja ključnih “političkih igrača” u lokalnoj zajednici. Na primjeru RTV Zenica analiziramo u kojoj je mjeri vidljiv uticaj organa vlasti te u kojoj je mjeri o/ne/mogućen slobodan rad urednika i novinara. Budžetom za 2018.godinu godinu planiran je godišnji iznos od 324.000 KM ili 166.154 € za finansiranje ovog medijskog servisa, odnosno, mjesečno 27.000 KM ili 13.850 €. To je 40% godišnjeg prihoda ovog javnog preduzeća. Ovaj budžet je isti kao u 2017.godini, dok je 2016. godine iznos bio nešto veći na godišnjem nivou 384.000 KM ili 196.923 €. Nakon lokalnih izbora 2016. godine i dolaska nezavisnog gradonačelnika na čelo grada Zenice pritiscima u vidu neuplaćivanja mjesečnih tranši smijenjena je dotadašnja direktorica RTV Zenica kao i Nadzorni odbor, da bi potom gradonačelnik imenovao novu upravu ove medijske kuće.

Na pitanje, upućeno nekolicini  gradskih vijećnika, o naklonjenosti  lokalnih medija u Zenici /prije svega RTV Zenica/ političkim partijama  prof. dr Spahija Kozlić /SDA/ nekadašnji novinar, glavni i odgovorni urednik ove medijske kuće smatra da je u posljednjih godinu dana evidentan pad objektivnosti u programima radija i televizije.

– Jako mi je žao zbog toga, jer sam znatan dio novinara sam educirao, kako u novinarskoj obradi događaja ili teme, tako i u objektivnosti i nepristrasnosti novinarske profesije. Govorim to zbog toga što sam kao urednik u nekoliko navrata bio izložen napadima, prijetnjama i pritiscima, posebice od strane politika koje su u to vrijeme imale vlast u Zenici i Zeničko – dobojskom kantonu. U programima radija i televizije Zenica u ovih godinu dana promovira se i nekritički apologira vladavina jednog čovjeka – gradonačelnika Fuada Kasumovića. Ovaj stav je lako provjerljiv najjednostavnijom analizom informativnih emisija u posljednje vrijeme. One počinju informacijama o dnevnim aktivnostima gradonačelnika. Najčešće su to za javnost tercijalne vijesti koje ne zaslužuju da budu u emisiji, a kamo li u vrhu vijesti. Na ovaj način se ova medijska kuća priklanja čovjeku u čijim je rukama moć da ne uplati mjesečnu tranšu za rad ove medijske kuće i to je žalosno. S druge strane, kritika na rad aktuelne vlasti u Zenici ne može proći. Žalosno je također da su napadi na zeničke novinare od strane gradonačelnika Kasumovića ostali gotovo nezabilježeni, a kamo li da su novinari i sami ustali u odbranu svojih kolega. To prije uglavnom nije bio slučaj.

S druge strane, Mladen Simić /SDP BiH/ vijećnik partije koja je u prethodnim godinama bila uglavnom u opoziciji smatra da je TV Zenica decenijama bila u službi SDA.

– Od dolaska nezavisnog gradonačelnika situacija je promijenjena, smatra Simić, a gradski vijećnik Ekrem Tuka /SBB Fahrudin Radončić/ partije koje je donedavno u koaliciji sa SDA imala većinu u gradskom vijeću smatra da svaka politička partija nužno ima “svoj medij” te da je  RTV Zenica, do sada bila naklonjena političkoj partiji na vlasti u lokalnoj zajednici.

– Od prošle godine u toku su kadrovske promjene koje će biti naklonjene drugim politikama koje su u vlasti u našoj lokalnoj zajednici. S obzirom da se radi o lokalnom mediju koji uglavnom informiše građane o stanju u gradu, mjesnim zajednicama ,radu i aktivnostima gradske uprave , ta naklonjenost i saradnja je prihvatljiva pa i logična. U svim medijima rade novinari koji profesionalno rade svoj posao, bez obzira na uređivačku politiku i naklonjenost političkim partijama medijske kuće, smatra Ekrem Tuka koji je bio ministar u Vladi Zeničko – dobojskog kantona, a sada gradski vijećnik.

Lokalni mediji su naklonjeni aktuelnoj vlasti

Na lokalnim izborima 2016.godine pojavila se nova politička partija  Snaga centra koja je osvojila šest mandata u Gradskom vijeću Zenica. Ova partija je koalirala sa SDA koja je uz njihove glasove donedavno imala većinu, da bi nedavno uz nekoliko drugih partija /SDP BiH, DF i SBB Fahrudin Radončić/ formirala novu većinu koja “odgovara” nezavisnom gradonačelniku.

 Adnan Šabani /Snaga centra/ mišljenja je da su lokalni mediji naklonjeni aktuelnoj vlasti, odnosno, onome ko ih finansira.

– U našoj državi, a i šire (nedavno je bio protest u Beogradu, opozicija je protestvovala pred RTS zbog kako kažu ”političkog mraka”) možemo raći da je to sasvim normalno. Mediji se koriste za vlastite promocije i kao alat za dostizanje političkih ciljeva. Da ne bude zabune tako je u cijelom regionu, a i svijetu, znamo ko na fedralnom nivou kontroliše medije, ko u Republici Srpskoj, znamo čiji su printani mediji i odakle koje vjetrovi dolaze, smatra Šabani.

Budžetska sredstva u funkciji objektivnog  informisanja

 Kako su različita razmišljanja o naklonjenosti  medija političkim partijama tako su djelimično slična  mišljenja o potrebi transparentnog trošenja budžetskog novca.

-To mora biti slučaj i sa novcem koji se uplaćuje za RTV Zenica,smatra prof. dr Spahija Kozlić koji izražava sumnju zbog potpuno nejasne finansijske konstrukcije tokom angažmana grupe “Miligram” za novogodišnji doček.

– Zna se da je organizator RTV Zenica, ali se ne zna koliko je to koštalo i na koji način se skupio taj novac. U gradu se govori da je naređeno javnim preduzećima i ustanovama da na račun RTV Zenica prebace novac kako bi se pokrili troškovi ovog događaja,kaže prof. Kozlić.

-Finansijska sredstva koje se izdvajaju iz budžeta grada za rad RTV Zenica su u odnosu na potrebe veoma mala, te su  potrebna  veća sredstva kako bi se osavremenila oprema, poboljšali uslovi rada i unaprijedio rad ove medijske kuće, smatra Ekrem Tuka /SBB Fahrudin Radončić/, a Mladen Simić /SDP BiH/ smatra da se budžetska sredstva moraju pravdati te biti u funkciji objektivnog  informisanja.

– Moramo stvoriti jednu jaku medijsku kuću, ako sada govorimo o RTV Zenica, onda sigurno da mora biti cilj transparentnost i težnja da se stvori  kantonalna televizija. S obzirom da se radi o  javnom preduzeću onda je i logično da najveći dio iz budžeta bude usmjeren za finansiranje ovog programa, mišljenja je Adnan Šabani /Snaga centra/.

Lični stavovi  vijećnika o programima ovog  medijskog servisa također su različiti.  Ekrem Tuka /SBB Fahrudin Radončić/ kaže da  je u odnosu na uslove rada i opremu u RTV Zenici, kao građanin  zadovoljan  programom, a da će se kao gradski vijećnik  zalagati da se ova medijska kuća opremi, modernizuje i unaprijedi  rad, dok se Mladen Simić /SDP BiH/ nada da novi menadžment i glavni urednik neće nastaviti praksu SDA, pa da svi  sadržaji budu u pravcu favorizovanja gradonačelnika i njegove stranke. Svi moraju imati jednake šanse, inače ništa od objektivnog, transparentnog i realnog izvještavanja i prezentovanja neće biti, smatra Simić.

Adnan Šabani /Snaga centra/ -Biti ću krajnje iskren, uopšte ne gledam tu televiziju! Razlog je  vrlo jednostavan, nije kvalitetan sadržaj i nema ništa što može da me privuče da ovaj program gledam. Nadam se da će novi direktor Nandino Škrbić uspjeti podići gledanost i napraviti bar malo atraktivniji televizijski program. Iskreno dvije televizije domaće gledam, to su N1 i AJB, jer smatram da izvještavaju objektivno i da je sadržaj programa kvalitetan.

Radio i Televizija Zenica moraju napraviti iskorak unaprijed da bi stigli konkurenciju samim tim podigli gledanost i privukli sponzore, odnosno, povećali prihode od marketinga, smatra Šabani koji je inače prvi put izabran u Gradsko vijeće.

S druge strane, prof. dr Spahija Kozlić kaže da kao građanin i vijećnik,  apsolutno nije zadovoljan izvještavanjem RTV Zenica, bilo da se radi o radu Gradskog vijeća, gradonačelnika i Gradske uprave ili, pak, medijskom praćenju događaja.

– Nastoji se poslati netačna slika kako je Zenica do 2016. godine bili u mraku i “srednjem vijeku”, a da je krajem te godine došao “spasilac” i “vizionar” koji će Zenicu odvesti u Evropu. To se čini medijskim predimenzioniranjem događaja, kreiranjem podobnih problema (u vidu upiranja prstom u dežurne krivce) i blokadom svake kritike. Naravno, činjenice kojih smo svjedoci svaki dan demantuju takvu sladunjavost. Ipak, vjerujem da će novinari biti u stanju steći hrabrost da se suprotstave pritiscima koji dolaze iz kabineta gradonačelnika Fuada Kasumovića, kaže Kozlić.

Koliko god je prisutna pluralnost u Gradskom vijeću Zenice /osam političkih partija i predstavnik nacionalnih manjina/ toliko su i različita mišljenja o zadacima i očekivanjima od lokalnog medijskog servisa. Pluralnost vijeća nije nužno i garancija demokratičnosti u donošenju odluka kao što budžetska zavisnot ne bi trebala značiti i prostor za pritisak na medij. No, sudeći,po dosadašnjoj praksi kojom gradonačelnik može u svakom trenutku ,kada mu se ne dopada izvještavanje uskratiti mjesečnu tranšu, pritisak je evidentan. Za sada nema mehanizma kojim bi se medij zaštitio od kočenja finansiranja. Ta kočnica postaje i glavni alat za /in/direktan uticaj na uređivačku politiku te naklonjenost onome ko ima većinu, odnosno ko upravlja gradskim budžetom.

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta Regionalna platforma za zagovaranje  medijskih sloboda i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu uz finansijsku podršku Evropske Unije. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i autora i ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.

ISTOČNO SARAJEVO, 12.04.2018. – S obzirom na značaj funkcije novinara u demokratskom društvu, neophodno je da istrage krivičnih djela počinjenih protiv novinara budu provedene blagovremeno, nezavisno i efikasno, kako bi se poslala poruka o važnosti zaštite prava na slobodu izražavanja, konstatovali su sudionici radionice „Unapređenje saradnje i međusobnog razumijevanja između medija i agencija za sprovođenje zakona“, koja je danas održana u Istočnom Sarajevu.

“Nekažnjivost počinitelja krivičinih djela počinjenih na štetu novinara bi predstavljalo sistemsko nevršenje funkcija upravljanja i vladavine zakona od kojih zavise sigurnost i prava svih ljudi. Pored toga, dovelo bi do gubitka povjerenja javnosti u nezavisnost agencija koje sprovode zakon i sudske sisteme i ohrabrilo bi vršenje takvih krivičnih djela“, naglasila je sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Jasmina Sazdovski. „Nekažnjivost krivičnih djela počinjenih na štetu novinara kao zaštitnika slobode izražavanja bi bilo posebno štetno za demokratsko društvo.”

Generalna tajnica Udruge „BH novinari“, Borka Rudić predstavila je OESS-ove Upute novinarima u radu sa policijom.

„Svako ograničavanje slobode izražavanja mora biti zakonito i legitimno, odnosno mora postojati opravdanost postupka u određenom trenutku“, rekla je Rudić i navela kako novinari između ostalog trebaju biti spremni da se legitimišu policijskim službenicima, postupaju prema kodeksu novinarske etike te poštuju policijske procedure.

Radionicu „Unapređenje saradnje i međusobnog razumijevanja između medija i agencija za sprovođenje zakona“ organizovala je Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Radionica je okupila oko 40 policijskih službenika ove agencije.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na 116. sjednici koja je održana u septembru prošle godine, po preporuci Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, zadužilo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i pozvalo MUP RS, MUP FBiH, Policiju Brčko Distrikta te kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova da u okviru svojih programa stručnog usavršavanja policijskih službenika organiziraju obuke o značaju procesuiranja krivičnih djela i prekršaja počinjenih prema novinarima.

TUZLA, 10.04.2018. – U Bosni i Hercegovini je potrebno donijeti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva u skladu sa preporukama Vijeća Evrope, ali i raditi na kreiranju medijskih politika sa ciljem uspostavljanja legitimnih modela javnog finansiranja medija, zaštite slobode medija, promovisanja javnog interesa i profesionalnih standarda novinarstva, što je u interesu javnosti i demokratije, zaključili su to sudionici i sudionice fokus grupe „Finansiranje medija iz javnih budžeta“ koja je jučer održana u Tuzli.

Institucije na svim nivoima vlasti troše oko 30 miliona KM godišnje na medije, iako javnost nije upoznata sa konkursnom procedurom, kao ni sa uslovima koje medijske kuće moraju ispuniti kako bi dobile potporu iz javnog budžeta. Istovremeno, postavlja se pitanje koliko su mediji koji su korisnici javnih sredstava u stanju uvažiti javni interes i prilagoditi svoj programski sadržaj potrebama svih građana?

Generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari Borka Rudić istakla je kao ključno pitanje kako osigurati nezavisan sistem odlučivanja za dodjelu sredstava, te ko će izraditi kriterijume. „Jedan od problema sa kojima ćemo se suočiti jeste i formiranje komisije koja će odlučivati o tome ko je najbolji kandidat za dobijanje granta, odnosno ko može biti u komisiji, a zatim i ko će birati tu istu komisiju“, rekla je Rudić i dodala da je medijima koji dobiju sredstva na ovaj način teško zadržati uredničku nezavisnost, jer to postaje jedan od načina političkog pritiska na medije.

Uticaj na uredničku politiku je moguće spriječiti kroz uredbe u statutu medijske kuće, uspostavljanjem javne i transparentne procedure imenovanja urednika i novinara, uz jasno utvrđene profesionalne kriterije, kao i uvođenjem klauzule svijesti i unapređenja statusa i poštivanja radnih prava.

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli dr sc. Enes Osmančević smatra da uprkos stalnom smanjenju prihoda veliki broj medija opstaje na tržištu jer ih održavaju poslovni i politički akteri na državnom i lokalnom nivou u zamjenu za poslušnost. „ U BiH ne postoji javno dostupan registar medija gdje biste mogli da vidite impresum, vlasništvo i porijeklo kapitala, tako da u krajnjoj instanci ne znate ni kakve su namjere tog medija, a zauzvrat dobijate mnogo anomalija u komunikaciji, pristrasnost, agitaciju u medijima i na kraju zamagljenu sliku kod publike“, istakao je Osmančević.

Doc. dr Mirza Mehmedović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli smatra da ćemo se prilikom pristupanja Evropskoj uniji suočiti sa novim problemom, jer EU ne poznaje sistem javnih medija koji postoji u BiH. „Mi imamo previše medija koji se nazivaju javnim, a nisu javno odgovorni, već primaju novac iz javnih budžeta na osnovu privatnih veza sa državnim službenicima i to iz budžeta koji mi punimo, a novac se daje nekome za koga ne znamo kako ga troši“, rekao je Mehmedović.

Osim neregulisanosti vlasništva i finansiranja medija, BiH nije zaštitila svoje medijsko tržište ni od prodora medija iz drugih država, pa pojedini „strani“ mediji prodaju reklamni prostor u matičnim zemljama, a štampa slobodno ulazi na domaće tržište kroz dostupne kanale bez plaćanja provizije ili poreza.

Predsjednik BH novinara Marko Divković istakao je da nije nepoznanica u našoj zemlji da se državnim novcem finanisraju i privatni mediji, netransparentno i bez kriterijuma, što otvara mogućnosti za manipulaciju javnošću. „Mi živimo surovu okupaciju medijske scene, na jednoj strani se nalaze „strani mediji“ koji uzimaju udio u tržišnom kolaču, a na drugoj konstantno netransparentno finanisranje“, rekao je Divković.

Predsjednica Kluba novinara Tuzla Bedrana Kaletović je pojasnila način dodjeljivanja javnih sredstava u malim sredinama: „Obično vam kada su u pitanju konkursi za grantove traže da popunite papir sa nekoliko podataka, bez obzira na to da li ste medij koji ispunjava javni interes i vi automatski ulazite u bubanj gdje se zna da ćete dobiti sredstva, samo niste sigurni u iznos tih sredstava. Ne morate da imate plan trošenja dobijenog granta, niti da ga pravdate“, istakla je Kaletović.

Kako bi se riješili problemi koji trenutno opterećuju medijsko tržište, BiH će morati donijeti Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta, kojim će i mediji prihvatiti odgovornost javnog i transparentnog objavljivanja izvještaja o sredstvima koja koriste.

Fokus grupa u Tuzli je održana u okviru projekta „Mediji i javni ugled“ koji provodi Konzorcijum Vijeće za štampu i online medije u BiH, Mediacentar Sarajevo, NVO JaBiHEU i BH novinari, uz finansijsku podršku Evropske unije.