SARAJEVO, 06.04.2018. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima najoštrije osuđuje verbalni napad i prijetnje Asima Kambera, zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Parlamentu Federacije BiH, upućene novinarki Aidu Štilić, dopisnici Federalne televizije (FTV) iz Bihaća.

Asim Kamber, koji je ujedno i član najužeg rukovodstva SDA, brutalno je  napao Aidu Štilić  pred grupom novinara u zgradi  Vlade Unsko – sanskog kantona (USK),  pri čemu ju je vrijeđao na profesionalnoj i ličnoj osnovi, derao se na nju više od pola sata i prijetio kako će „nastaviti hajku putem privatnog blogga“.

Bahato i primitivno ponašanje gospodina Kambera prema novinarki Štilić,  Upravni odbor BH novinara ocjenjuje grubim atakom na slobodu izražavanja i  pokušaj rušenja njenog profesionalnog integriteta i ljudskog dostojanstva. Ovaj napad je ujedno i zastrašivanje novinarke, organizovano sa ciljem zaustavljanja njenog novinarskog istraživanja tema od značaja za građane USK, a čiji su glavni akteri Asim Kamber i drugi visoki zvaničnici SDA iz tog kantona.

Upravni odbor BH novinara zahtijeva od policijskih organa USK provodjenje detaljne istrage o ovom napadu, te poduzimanje zakonom predvidjenih mjera prema napadaču. Brza i efikasna istraga napada na novinarku Aidu Štilić obaveza je i direktna odgovornost policijskih i drugih istražnih organa USK, koji svojim djelovanjam moraju pokazati kako su spremni štititi novinarku i njeno pravo na slobodan i dostojanstven rad,  bez obzira što napadač dolazi iz parlamentarnih klupa Federacije BiH i najviših SDA organa.  Istovremeno, SDA se, kao odgovorna politička stranka, mora javno ograditi od postupanja svoga člana, koji na grub način krši novinarska prava i medijske slobode.

 Upravni odbor BH novinara

JAHORINA, 04.04.2018. – Medjii imaju obavezu obavještavati javnost o temama koje se tiču govora mržnje, na način da se neprikladan govor kritički propituje i dekonstruiše u programima elektronskih medija u BiH. Primjena profesionalnih međunarodnih standarda i normi o govoru mržnje, kao i poštivanje novinarskih kodeksa i zakona u kreiranju programa je prepostavka za odbranu novinara i medija od potencijalnih tužbi pred sudovima, istakli su sudionici inter-profesionalnog okruglog stola koji je završen danas na Jahorini.

Mehmed Halilović pravnik i medijski ekspert rekao je da su diskriminacija i govor mržnje usko povezani, jer su u njihovoj osnovi stereotipi i predrasude. Konstatujući kako u BiH nemamo veliki izražen govor mržnje u sadržajima tradicionalnih medija, Halilović je naglasio: „Govor mržnje se najvećim dijelom preselio na komentare u online sferi i najčešće ima dimenziju nacionalne i vjerske netolerancije“.

„Važno je razlikovati govor mržnje i ono što potpada pod slobodu izražavanja i može biti ograničeno u zakonski određenim izuzecima“, rekla je sudija Kantonalnog suda Sarajevo Svjetlana Milišić-Veličkovski. Pored toga, postoji i potreba harmonizacije krivičnih zakona na nivoima entiteta, odnosno izmjene Krivičnog zakona FBiH po uzoru na isti zakon u RS-u koji jasno definiše govor mržnje i zakonske sankcije ako se on prenosi putem medija, istakao je tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sanin Bogunić.

Predstavnica Koalicije za borbu protiv govora mržnje u BiH Vladana Vasić je govorila o važnosti monitoringa medija i prijavljivanja slučajeva govora mržnje nadležnim institucijama, kao što su Regulatorna agencija za komunikacije i pravosudne institucije, što je jedna od aktivnosti Koalicije. „U tradicionalnim i novim medijma problem su novinarski sadržaji koji imaju govor mržnje, a posebno ako je on usmjeren prema manjinskim grupama kao što su migranti i izbjeglice, LGBT i žene“, rekla je Vasić i dodala kako mediji trebaju biti više kritični prema govoru mržnje u javnom prostoru i kritički se odnositi prema njemu, na način da će biti javno osuđen kao neprimjeren govor ali i kao krivično djelo u pojedinim slučajevima.

Federalna televizija se u uređivanju programa vodi važećim zakonima kao i internim kodeksom koji postoji već nekoliko godina. Prema mišljenju Željka Tice, urednika informativnog programa FTV-a, jedini problem su kontakt emisije u kojima sudjeluju gledaoci direktnim uključenjem. „Prije nego gledalac dobije priliku da govori u programu treba najaviti šta će pitati i ostaviti svoj broj, na koji ga pozivamo da se javi u program. I dalje postoji šansa da se dogodi nešto nepredviđeno, da u eter ode problematična izjava, ali urednik emisije ili novinar mora na to reagirati i osuditi neprimjeren govor“, naglasio je Tica.

Na kraju dvodnevne diskusije u kojoj je sudjelovalo 30–tak predstavnika/ca regulatora elektronskih medija, javnih i privatnih RTV stanica, sudija, tužitelja, advokata, aktivista civilnog društva i medijskih stručnjaka, zaključeno je kako mediji mogu doprinijeti promjeni javne komunikacije te je potrebno insistirati na profesionalnom izvještavanju i konstantnoj edukaciji novinara i urednika.

Pored toga, istaknuta je potreba reforme javnih servisa ali i obrazovnog sistema kroz uvođenje predmeta medijske pismenosti. Preporučeno je i promovisanje borbe protiv govora mržnje kroz javne kampanje, kao i pooštravanje kaznenih mjera za širenje govora mržnje u tradicionalnim i novim medijima.

U okviru debate predstavljena je i publikacija „Medijske regulatorne agencije i govor mržnje“ koja se bavi govorom mržnje u elektrosnkim medijima u državana Zapadnog Balkana, čiji su autori stručnjaci za pitanje regulacije i eksperti regulatornih agencija iz Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Srbije. Publikaciju možete preuzeti u elektronskoj formi na ovom linku: http://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2018/03/hate_speech_-_hrvatski.compressed.pdf.

Inače, dvodnevnu debatu na Jahorini organizovali su Udruženje BH novinari, Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće Evrope u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize u oblasti slobode govora u medijima Jugoistočne Evrope, koji finansijski podržava Evropska unija.

SARAJEVO, 05.04.2018.-Sloboda izražavanja u BiH nije na zadovoljavajućem nivou, a novinari su često izloženi različitim oblicima pritisaka pa čak i prijetnji. To potvrđuju izvještaji međunarodnih organizacija koje se bave praćenjem stanja i slobodom izražavanja u svijetu. Bilježe se slučajevi ugrožavanja života novinara ili lica koja su otvoreno govorila o nekim konkretnim slučajevima kriminala, korupcije i drugim društvenim devijacijama, zloupotrebama, nečinjenju ili sukobu interesa.

Rad novinara u malim sredinama, u kojima se svi međusobno poznaju, posebno je delikatan, složen i često opasan po njihovu i bezbjednost njihovih porodica i imovine. U društvu kakvo je bosanskohercegovačko, gdje većina institucija ne radi svoj posao kvalitetno i u obimu svojih nadležnosti, u kome je prema tvrdnjama mnogih nevladinih i međunarodnih organizacija visok stepen korupcije, izražen nepotizam i partijska poslušnost kao i zapošljavanje, rad novinara postaje sve opasniji, ali i odgovorniji jer treba da stalno ukazuju na te probleme i da se njima bave.

Oni to godinama rade, ali reakcija javnog mnjenja izostaje ili je slaba. Narodski rečeno ljudi su „oguglali“ na svakodnevni prijem negativnih vijesti. Jednu aferu ili otkriveni kriminal već sljedeći dan potiskuju drugi i sve ostaje na nivou dnevne vijesti. Nema odgovora i preduzimanja mjera nadležnih pa i javnost ostaje nijema. Procesuiranja za kriminogene radnje su rijetka, a kazne još rjeđe pa počinioci ohrabreni takvim stanjem u sistemu nastavljaju da nezakonito rade i bogate se. Nažalost, u tim aferama često su učesnici i oni koji bi trebali da ih sprečavaju i sankcionišu kako im nalaže opis posla.

Mnogi se prepoznaju u medijskim prilozima, iako im autori nisu pomenuli imena jer im nisu bila poznata, i sprečavaju dalje istraživanje određenih tema da bi skrenuli pažnju javnosti i sebe zaštitili od odgovornosti. Obrađujući neke teme novinari često nisu svjesni ko je sve vezan za neke nezakonite radnje i bivaju uznemiravani ili doživljavaju neprijatnosti od ljudi koje nikada nisu pomenuli u svojim prilozima i nisu im poznati, ali su se oni sami u njima prepoznali. Zbog njih se često nikako ili teško dolazi do informacija jer ih kriju da bi zataškali svoje nelegalne radnje.

Nadležni često onemogućavaju novinare da rade svoj posao

Novinari koji o pišu i ukazuju na društvene devijacije i kriminal, izlažući se neprijatnostima dok dođu do određenih činjenica, sebe i svoje porodice dovode u opasnost, a ponekad zbog toga dolaze i u nemilost poslodavaca, dok počinioci najčešće ostaju na svojim mjestima.

Izuzimajući časne pojedince u svim nivoima državnog sistema i stubova vlasti, većina „eksperata“ ne radi kvalitetno svoj posao i ne sprovode zakonska ovlaštenja i dužnosti čime u potpunosti zanemaruju profesionalnu i društvenu odgovornost, a savjest im je nepoznanica.

Novinari koji profesionalno, angažovano i odgovorno žele da rade svoj posao i izvršavaju zadatke boreći se da dođu do istine i upoznaju javnost o tome, prepušteni su sami sebi i najčešće nemaju ni podršku ni zaštitu nadležnih organa. Umjesto da od inspektora, policije, nadzornih i upravnih odbora, pravosudnih organa, poreske uprave ili drugih nadležnih organa dobiju određene podatke oni moraju da istražuju i rade njihov posao i pisanjem ukazuju na sistemske propuste, nerad, opstrukciju, utaju poreza, korupciju, nepotizam i druge nezakonite radnje. U mnogim slučajevima prethodno nabrojani ili opštinski funkcioneri onemogućavaju predstavnike medija da pristupe mjestu događaja ili vrše selekciju kojoj novinarskoj ekipi će dozvoliti da snimi određeni događaj ili nezgodu i dođu do podataka, a kome će to uskratiti.

Na taj način uskraćuju da javnost bude pravovremeno i objektivno informisana o određenom događaju ili aktuelnim problemima i time nanose sumnju u kvalitet i dobronamjernost svoga rada odnosno da prikrivaju određene kriminogene i nezakonite pojave i radnje. Novim zakonskim rješenjima to treba riješiti.

Nažalost, zbog neprimjenjivanja zakona u ovoj zemlji teško je zaštiti i stvoriti uslove za punu bezbjednost predstavnika žurnalističke struke, ali se mora voditi borba da se zakonski omogući veća sloboda izražavanja i pristup informacijama iz svih djelatnosti i sfera rada i da se zakoni sprovode.

Javnost ima pravo da zna šta se događa u društvu i sve javne ličnosti i organi te predstavnici institucija dužni su da poštuju to pravo i pomognu novinarima da objektivno i blagovremeno informišu tu javnost.

Različiti oblici direktnih i indirektnih pritisaka

Pritisci na predstavnike medija u lokalnim zajednicama su različiti i sve sofisticiraniji, ali još ima i onih direktnih, najgrubljih i najvulgarnijih. Telefonski pozivi i uznemiravanja, zaustavljanja na ulici i otvorene verbalne prijetnje, a ponekad i fizički napadi na novinare neki su od direktnih pritisaka i ugrožavanja profesionalnih i ljudskih prava i sloboda novinara.

Pojedinci koriste sastanke i masovne skupove za obračun sa novinarima. U tim situacijama, osim prijetnji nastoji se da se oni i njihov rad omalovaže i ponize pred prisutnima. Taj metod najčešće koriste politički moćnici koji skupove koriste za ličnu promociju i predstavljanje svojih „sposobnosti, zasluga i moći“ odnosno nepogrešivosti i nepokolebivosti.

Postoji još niz načina i oblika direktnih pritisaka na novinare do onih koji ugrožavaju njihovo zadravlje i živote.

Žalosno je što oni koji su zaduženi za sprovođenje i zaštitu zakona u različitim oblastima života i rada to ne čine i novinari ostaju usamljeni u svojoj borbi za istinu. Umjesto da se pridruže i pomognu novinarima u istraživanju, prikupljanju podataka i dokaza u razotkrivanju nekih malverzacija, kriminala i nezakonitih radnji oni obavještavaju počinioce tih nezakonitosti da neki „novinarčići čačkaju“ i da ih u tome treba spriječiti. To su očigledni primjeri podrivanja i urušavanja društvenog sistema, a prema saznanjima sve ih je više.

Postoje i indirektni pritisci i prijetnje preko članova porodice, kolega i prijatelja ili ugrožavanjem članova porodice i imovine novinara. Takođe, prijetnja otpuštanjem sa posla, gašenje lokalnog medija, proglašavanje tehnološkim viškom ili nekim drugim vrstama pritisaka i ucjene izloženi su mnogi novinari u lokalnim sredinama koji žele samo da profesionalno rade svoj posao za najčešće „mizerne“ plate. Onemogućavanje zapošljavanja bračnog partnera, pritisak na djecu novinara u školama, onemogućavanje dodjele stipendija i ostvarivanja drugih prava članova porodica novinara česte su pojave kojima su izloženi.

Moćnici novinare žele staviti pod svoju kontrolu i dirigovati njihovim radom ili ih potpuno marginalizovati i izolovati dovodeći ih do prosjačkog štapa ili psihičkog sloma. Da bi se onemogućio njihov rad i da bi se „disciplinovali“ i radili prema uputstvima ekonomskih ili političkih lokalnih moćnika predstavnici „sedme sile“ bivaju izloženi pokušajima kompromitacije kao i članovi njihovih porodica . Indirektni oblici pritisaka su neiscrpni, neopisivi i sve su sofisticiraniji.

Poslušni novinari situiraniji i bezbjedni

Nažalost, zbog načina prijema i zapošljavanja u lokalnim medijima, najčešće po rodbinskoj ili stranačkoj pripadnosti, a ne po stručnosti, ti „novinari“ u većini slučajeva biraju lakši put i pokazujuću maksimalnu lojalnost rade po diktatu ili uputstvima svojih političkih ili ekonomskih mecena. Oni su za to nagrađeni boljim primanjima i nekim privilegijama, a niko ih ne uznemirava i nemaju prijetnji.

U svim sredinama novinari su izloženi nekim oblicima pritiska, a oni individualno izgrađuju svoj „odbrambeni mehanizam“ grade svoj profesionalni i lični status u društvu, bez ičije zaštite i pomoći, radeći svoj posao i nastojeći da ostanu nezavisni i objektivni. Koliko ko u tome uspijeva zavisi od ličnog snalaženja i karaktera. Izuzetno i sramotno niska primanja u ovoj djelatnosti dovela su novinare na rub egzistencije pa su mnogi prinuđeni profesionalnu etiku žrtvovati za zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba i zamijeniti je za poslušnost prema političkim moćnicima i tajkunima.

Uvesti više reda i poboljšati materijalni položaj

Kakav je to program koji priprema, uređuje i emituje jedna ili dvije osobe? Ko želi da ima svoje glasilo treba da ima i utvrđen minimalni broj zaposlenih stručnih lica, a potrebno je i preciznije utvrditi i stručne uslove koje treba da ispune osobe koje se zapošljavaju da rade novinarske poslove. Prateći godinama stanje u ovoj oblasti uvjerio sam se da veliki broj nedovoljno stručnih osoba radi u medijima što degradira novinarsku profesiju. To su najčešće osobe koje na neki od „poznatih“ načina „osvanu kao novinari“ u nekim glasilima i postaju urednici. Oni ne dopuštaju polemiku sa kolegama koji profesionalno i stručno rade svoj posao odolijevajući svim pritiscima. Ne poznaju redakcijske i slične razgovore i dogovore o temama i načinu njihovog realizovanja.

Novinari treba više da se pozabave pitanjem svog položaja i statusa, ali i distanciranjem od onih koji krše novinarski kodeks i profesionalnu etiku i da se izbore da osobe koje nisu stručne za bilo kakav posao ne postaju „novinari“ preko noći.

Ovaj tekst je originalno objavljen u četvrtom izdanju specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.

JAHORINA, 04.04.2018. – Za prevenciju i odgovorno postupanje prema govoru mržnje u sadržajima elektronskih medija važne su uredničke odluke i jasno distanciranje od govora mržnje, naročito u programima koji se emituju uživo. Iako nije moguće uvijek izreći sankciju prema osobama koje šire govor mržnje, takav govor uvijek treba naići na javnu osudu, istakli su to sudionici inter-profesionalnog seminara o govoru mržnje u sadržajima elektronskih medija, koji se održava na Jahorini.

Sudionici skupa –  predstavnici pravosuđa, Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), advokati, urednici  i novinari, istakli su da je u procesuiranju slučajeva govora mržnje u pravosudnim institucijama važna primjena standarda Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP).

” ESLjP se vodi sa tri segmenta kada odlučuje šta je govor mržnje, a to su svrha, sadržaj i kontekst govora”, rekao je Emir Povlakić iz RAK-a. Tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Sanin Bogunić predstavio je međunarodni i nacionalni pravni okvir koji tretira govor mržnje.

„Evropska konvencija o ljudskim pravima ne štiti samo sadržaj nego i sredstvo saopćavanja informacija“, naglasio je Bogunić te dodao kako je ESLjP kroz svoje djelovanje donio niz presuda koje predstavljaju korpus načela prema slobodi štampe i njene uloge „psa čuvara“ u demokratskim društvima, te kako međunarodni pravni okvir prepoznaje i one oblike izražavanja koji podliježu ograničenjima.

Maria Donde, međunarodna ekspertica i predstavnica regulatora elektronskih medija iz Velike Britanije (Ofcom) govorila je o praksi prevencije i sankcionisanja govora mržnje u elektronskim medijima u ovoj zemlji. „Ofcom na godišnjem nivou primi i do 30.000 žalbi na izvještavanje i emitovanje. Monitorisanje obavljamo samo kada procijenimo da postoji objektivna potreba“, rekla je Donde.

Učesnici su istakli i da je odluka urednika ključna u situacijama direktnog javljanja slušalaca/gledalaca u program, kada se ne može predvidjeti šta će biti izrečeno u direktnom prijenosu. “Svaki govor mržnje ne treba da završi u

sudnici, ali svaki govor mržnje treba da naiđe na javnu osudu”, rekao je pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović.

Na Jahorini je danas predstavljena publikacija „Medijske regulatorne agencije i govor mržnje“ koja je nastala na osnovu razmjene iskustava regulatora zemalja regije (Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Publikacija sadrži i podatke o značajnim slučajevima kojima su se bavili regulatori u regiji te ulozi nacionalnih regulatornih agencija u ovom pogledu ali i preporuke koje ukazuju na moguće pravce djelovanja regulatora.

„Pored ovlasti za izricanje sankcije protiv pružalaca usluga, postoje i drugi aspekti rada regulatora koji doprinose učinkovitom okviru za sprečavanje govora mržnje. Oni uključuju transparentnost, profesionalnost, odgovornost, inkluzivnost, medijsku pismenost te nastavak saradnje sa svim relevantnim akterima koji se bore protiv govora mržnje iz različitih perspektiva“, rekla je predstavnica RAK-a Azra Maslo.

Cilj okruglog stola „Govor mržnje u sadržajima elektronskih medija“ je unapređenje razumijevanje pojavnih oblika govora mržnje u medijima i javnom diskursu, zakonskog i regulatornog okvira, te aktivnosti na prevenciji i sankcionisanju govora mržnje u elektronskim medijima u skladu sa međunarodnim standardima i nacionalnom legislativom. Jedan od ciljeva je i unapređenje uloge medijskih profesionalaca u prevenciji govora mržnje u elektronskim medijima, u kontekstu poštivanja etičkih standarda i profesionalnih normi.

Dvodnevni seminar organizovali su Udruženje BH novinari, Regulatorna agencija za komunikacije i Vijeće Evrope u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize  u oblasti slobode govora u medijima Jugoistočne Evrope, koji  finansijski podržava  Evropska unija.

Banjaluka, 30. marta 2018. – Ekonomska nesigurnost je najčešća forma pritiska na novinare u Bosni i Hercegovini. Vlasnici i direktori medija „drže novinare na kratkom lancu“ nalazi su izvještaja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sugurnosti novinara“ koji je danas predstavljen u Banjaluci.

„Novinari u BiH sve se češće susreću sa različitim formama napada. Od 2013. do sredine 2017. godine zabilježeno je 88 prijetnji i 22 fizička napada, od čega je tek četvrtina riješena u korist novinara“, rekla je generalna tajnica BH novinara Borka Rudić predstavljajući nalaze istraživanja te naglasila problem nekažnjivosti napada na novinare u BiH.

Pored toga, nedostatak zakona o radu i sindikata profesije na nivou države direktno se reflektuje na nivo zaštite novinara, kroz neujednačen pristup novinara socijalnoj i materijalnoj zaštiti. Zbog toga postoji strah i nepovjerenje radnika u stvarnu snagu sindikata.

Predsjednik BHN Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić rekao je da medijsku scenu u Republici Srpskoj ne zaobilaze problemi koje ima cijela regija i koji su prisutni decenijama, te podsjetio da je prošle godine zabilježen pokušaj kriminalizacije klevete, kao i da je Klub novinara ranije imao inicijativu da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice koja nije dobila institucionalnu podršku.

Viši asistent na FPN Univerziteta u Banjaluci Borislav Vukojević, ocijenio je da je potrebno unaprijediti i prilagoditi obrazovni sistem za novinare u BiH. „Postoji i problem lažnih vijesti koje mnogi mediji nekritički preuzimaju i dalje prenose. Ipak, pozitivno je što se u skorije vrijeme formiraju mediji koji se bave medijima i ukazuju na problem lažnih vijesti“, rekao je Vukojević.

Istaknuto je da je za unapređenje medijskih sloboda i sigurnosti novinara u BiH potrebno zakonski definirati vlasništvo nad medijima te transparentne kriterije i procedure za finansiranje medija iz javnih budžeta. Pored toga, preporučeno je formiranje fonda za medijski pluralizam i programe na jezicima nacionalnih manjina, kao i potreba usklađivanja sudske prakse u FBiH i RS u procesuiranju slučajeva klevete.

Izvještaj „Indikatori nivoa medijskih sloboda i sugurnosti novinara“ je drugo istraživanje sprovedeno u okviru regionalnog projekta „Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu“, koji implementiraju nacionalna udruženja novinara u BiH, Kosovu, Makedoniji, Srbiji i sindikat u Crnoj Gori. Ovaj izvještaj je nastavak polazne studije koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo, socio-ekonomsku i političku situaciju u pogledu slobode medija i sigurnosti novinara i koja je identificirala ključne izazove i preporuke za novinarske asocijacije i ostale zainteresirane aktere.

SARAJEVO, 22.03.2018.-Završna konferencija projekta MEDIA CIRCLE – Odgovor građana na klijentelizam u medijima u Jugoistočnoj Evropi održana je danas u Sarajevu. Nijedna od zemalja Jugoistočne Evrope koje su obuhvaćene mjerenjem klijentelizma u medijima nema pozitivan indeks. U ukupnom poretku, najpovoljniji indeks ima Hrvatska (-0,32), a slijede je Srbija (-0,50), Crna Gora (-0,55) i Makedonija (-0,58). Na začelju poretka nalaze se Rumunija i Bosna i Hercegovina sa indeksom od -0,67.

Indeks klijentelizma u medijima na temelju empirijskih podataka mjeri politički uticaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji i novinari/ke rade u zemljama jugoistočne Evrope.

„Istraživanjem smo izvršili horizontalno i vertikalno mjerenje kroz prikupljanje empirijskih podataka u zemljama Jugoistočne Evrope. Podaci daju i dodatni uvid u pojedinačna stanja u ovim zemljama“, rekao je direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak koji je predstavio ciljeve, metodologiju i osnovne nalaze regionalnog istraživanja.

Gorući problemi koje je istraživanje detektiralo u zemljama uzorka jeste netransparentnost vlasništva nad medijima i medijskih politika te ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima. Pored toga, registrovan je netransparentan utjecaj oglašivačkih agencija osobito u digitalnom marketingu,  a digitalni mediji prepoznati su kao potpuno neregulirana nova moć na tržištu.

Prema rezultatima istraživanja, situacija u BiH je najgora od svih zemalja regije. Alem Sinanović iz organizacije Vesta u Bosni i Hercegovini, istakao je kako je istraživanje u BiH prve godine išlo teško i sporo zbog zatvorenosti institucija. „U trećoj godini dobili smo više od 80% odgovora na naše upite prema institucijama, ali je najvažnije da smo svi dobili kredibilan način za prikupljanje kvalitetnih i empirijskih podataka“, rekao je Sinanović.

Nebojša Ilijevski iz makedonske organizacije Public, kaže kako su mjerenja u Makedoniji pokazala penetraciju organiziranog kriminala u vlasništvo nad medijima. „Najviše zabrinjava postojanje ‘neobjavljenih ugovora’. Nominalni vlasnici su navedeni kao formalni vlasnici u sudskom registru, međutim ugovori između nominalnih i stvarnih vlasnika nisu priloženi u spisu“, rekao je Ilijevski.

Ana Hećimović iz Partnerstva za društveni razvoj PSD istakla je da i Hrvatska ima problem vlasništva nad medijima koje je u rukama pripadnika zločinačke organizacije, kao i da je u periodu istraživanja zabilježen slučaj sumnjive i netranparentne prodaje regionalnog štampanog izdanja Novi list.

Potpuna transparentost vlasništva nad medijima istaknuta je kao prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike uređenja medijskog prostora. Među ostalim preporukama istraživanja naglašena je potreba za promjenom političke kulture i prakse u kojoj pobjednik na izborima dobija javne medije kao dio „izbornog plijena“, kao i potreba za slobodnim pristupom sveobuhvatnim registrima vlasništva nad medijima, finansijskih i materijalnih davanja medijima, subvencija, te postojećih i skrivenih interesa onih koji su uključeni u odlučivanje o medijskim pitanjima, u realnom vremenu svim zainteresiranim građanima.

Indeksom klijentelizma u medijima su pokrivena sva ključna pitanja kojima se bave smjernice za razvoj slobode medija Evropske komisije, te drugih postojećih indeksa koji mjere medijske slobode (Freedom House, Reporters Without Borders i sl.), no na nešto drugačiji način.

Pored mjerenja stvarnosti medija u Jugoistočnoj Europi, Indeks pruža i detaljan uvid u sve aspekte funkcionisanja medija za donosioce odluka, kao i za one koji žele učestvovati u javnim raspravama o medijskim politikama.

Mjerenje Indeksa provedeno je u šest zemalja Jugoistočne Evrope u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE koji traje od 2013. godine. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije. Projekat se finansira iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinansira od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

ISTOČNO SARAJEVO, 21.03.2018.-Na Skupštini povjerilaca RTV Istočno Sarajevo 20. marta 2018. godine prihvaćena je ponuda “Elta medija grupe” u visini od 107.600 KM bez PDV-a za otkup ove medijske kuće koja se nalazi u stečaju, prenosi portal sarajevo-rs.com.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH 12. marta je donijela rješenje kojim se oduzima license for radio broadcasting RTV Istočno Sarajevo, with what the creditors and representatives of the “Elta Media Group” are familiar with.

From the “Elta media group” it is said that there is an appeal deadline for RAK solutions and they hope that the agency will appreciate the buyer's arguments and invalidate the rescript to revoke the radio broadcasting license, reports sarajevo-rs.com.

The bankruptcy administrator Radoslav Bratić said that besides the “Elta media group”, there was also an offer of the City Istočno Sarajevo, which demanded that the public advertisement be annulled and that based on the conditions provided in the letter, the City goes to a direct contract, which the assembly of creditors refused.

He also added, that according to the recript of the Regulathory Agency for Communications the license for radio broadcasting was withdrawn and further broadcasting of the program was prohibited, while the television continued with normal broadcasting and a deadline of 15 days was allowed to file a complaint against this decision.

The Regulatory Agency for Communications will act ex officio

According to TV1, the sell of RTVIS implies also selling the radio frequency. Since this is a public resource, and the law specifically states that only the regulatory body is authorized to issue consents and permits for using the frequencies -this is violation of clearly defined law regulations.

„The regulatory body can not give its cinsent for selling these frequences, since there was no request to do so. When we acknowledged that there are indications for this we warned the bankruptcy administrator, as well as all the other organs in bankruptcy proceedings, that the administrator announced a competition that is not in accordance with the regulatory body and the law“, said the director of the Regulatory Agency for Communications,  Predrag Kovač for TV1 and added that the agency will, ex officio, request for all information to be delivered and act exclusively by law.