SARAJEVO, 21.03.2018.-Za stvaranje slobodnog, javnog i demokratskog prostora, u kojem bi građani mogli slobodno izraziti političku volju, važan je nepristrasan, objektivan i pravičan medijski pristup izvještavanju o predizbornim kampanjama političkih subjekata, rečeno je juče na međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Slobodni i fer mediji – pošteni izbori“ održanoj na Jahorini.

Obezbjeđivanje demokratskog ambijenta za izbore podrazumijeva doprinos nadležnih institucija i aktera civilnog društva, a posebno medija, kako bi se izborni proces približio građanima i javnom interesu“, rekao je Vladimir Pandurević, program menadžer iz Delegacije EU u BiH.

Uloga javnih servisa, ali i drugih medija, je izuzetno značajna u periodu izborne kampanje. Mediji imaju zadatak da objektivno i nepristrasno informišu građane o izbornoj kampanji političkih subjekata, kako bi se istim omogućilo da slobodno izraze svoju izbornu volju“, rekao je predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić, dodavši da nažalost dan izbora više liči na vanredno stanje, a ne kao dan u kojem građani koriste svoje ustavno pravo da biraju i da budu birani – praznik demokratije i ljudskih prava.

Regulatori i izborni proces u BiH i regionu

Regulatori u vrijeme izborne kampanje predstavljaju značajan nezavisni mehanizam za  obezbjeđivanje profesionalnog rada medija, koje će uključivati objektivno, nepristrasno, uravnoteženo i pravično izvještavanje, kako u BiH tako i u drugim zemljama naše regije.

„Da bi nešto bilo fer i slobodno, preduslov je da gledalac može formirati svoje kritičko mišljenje“, rekao je predstavnik Regulatora elektronskih medija Srbije Goran Petrović, te istakao kako od 2000. godine nije formirano zakonom predviđeno tijelo koje bi u Srbiji bilo nadležno za pitanja kao što su ravnopravnost i zaštita ličnosti.

Helena Mandić iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH istakla je kako su intervencije ove institucije konstanta od 2006. godine, kao da sve vrijeme traje predizborna kampanja. „Onih zvaničnih mjesec dana predizborne kampanje je za nas najlakši dio posla jer većina aktivnosti oko uticaja na birače se odvija mimo tih mjesec dana. Vrlo rijetko u tom periodu ima ekscesnih situacija“, rekla je Mandić.

„Bez obzira na to ko je nositelj nadzora i kontrole medija u vrijeme izbornog procesa, važno je obezbijediti profesionalno izvještavanje, pravičnu alokaciju medijskog prostora političkim subjektima, transparentnost finansiranja političkih kampanja“, rekao je Stanislav Bender, voditelj Odjela za nadzor i praćenje programskih sadržaja iz Agencije za elektroničke medije Republike Hrvatske, te dodao kako se ponekad ankete i istraživanja koriste u svrhu propagande ili manipulacije.

Kroz medije uticati na apstinente

Glavni poblemi prethodnih izbornih ciklusa, kako pokazuju istraživanja, su konstantno i rapidno smanjivanje izbornih sadržaja u ukupnom broju medijskih sadržaja, gotovo istovjetan medijski program za opće i lokalne izbore, te nedostatak analitičkog i inovativnog pristupa.

„Zabilježeno je uglavnom izvještavanje o kandidatima i strankama i njihovim predizbornim aktivnostima, a mnogo manje o stranačkim programima i javnom interesu. Pored toga, primjetno je favorizovanje političkih subjekata čak i od strane javnih servisa“, rekla je generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Benjamin Butković, urednik BHT-a, istakao je kako je pozicija neovisnosti javnih servisa upitna zbog neriješenog sistema finansiranja, dok se istovremeno sa zakonodavnog nivoa biračima šalje poruka da ne plaćaju RTV taksu.

Butković smatra kako ne postoji ona vrsta programa koji moze promijeniti mišljenje stalnih birača vladajućih stranaka, te da mediji mogu probati doprijeti do apstinenata i tako uticati na konačne izborne rezultate. „Produciranje političkih debata je avantura koja uglavnom bude neuspješna jer svi ključni kandidati za visoke pozicije izbjegavaju sučeljavanja sa protukandidatima“, rekao je.

Senad Omerašević, direktor Informativnog programa Hayat TV-a smatra kako unutar medijske zajednice ipak ima medija koji rade profesionalno. „Trebamo biti ponosni na one medije koji rade profesionalno i u interesu javnosti, koji ne idu linijom manjeg otpora za novac i pozicije, koji poštuju etičke norme i zakone“, rekao je Omerašević.

Dragoljub Petrović iz dnevnog lista Danas koji se izdaje u Srbiji, kaže kako je čitanost štampe opala zbog ekspanzije online medija što je umanjilo značaj ovog medijskog formata. „Društvene mreže jesu dobre za komunikaciju ali je problem filtriranja vijesti. Ono što razlikuje tradicionalne medije jeste uredništvo. Sa društvenih medija možete da se informišete ako imate određeni medijski senzibilitet što nije slučaj za većinu birača“, istakao je.

Koalicija „Pod lupom“ je prateći i analizirajući izbornu kampanju utvrdila masovnu pojavu korištenja javnih sredstava u svrhu učestvovanja u izbornim kampanjama svojih političkih stranaka, što bi zakonom i podzakonskim aktima trebalo spriječiti.

Emilija Orestijević iz Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID) u Srbiji kazala je kako je izborni proces u ovoj zemlji opterećen krupnim nepravilnostima koje urušavaju povjerenje građana u sam izborni proces. Istakla je kako se značajan dio javnih sredstava i državnih resursa zloupotrebljava za potrebe izborne kampanje. Crna Gora je prevazišla problem izborne krađe na samim biralištima.

,,Ono što je problem u ovoj zemlji jeste kupovina glasova kroz izdvajanja javnog novca za socijalna davanja, ali i vođenje evidencija i biračkih spiskova“, rekao je Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) u Crnoj Gori. Ova organizacija je monitoringom utvrdila da političke partije u Crnoj Gori na oglašavanje potroše mnogo više sredstava od onoga što prijave kao uloženo u kampanju.

Međunarodna konferencija „Slobodni i fer mediji – pošteni izbori“ održana je u okviru BASE projekta Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, u organizaciji Konzorcija Udruženje BH novinari / BORAM i uz finansijsku podršku Evropske unije.

STRASBOURG, 07.03.2018. – Vijeće Evrope objavilo je smjernice za svojih 47 država članica u cilju promoviranja medijskog pluralizma, transparentnosti medijskog vlasništva i medijske pismenosti.

U preporuci koja je usvojena 7. marta, Komitet ministara odobrio je sveobuhvatan okvir smjernica za stvaranje pluralističkog, transparentnog i participativnog medijskog okruženja za tradicionalne i online medije.

Države se podstiču na razvoj strategije za unapređenje održivosti različitih medija, uključujući javnih servisa, lokalnih, manjinskih, medija u zajednici (community media) i prekograničnih medija.

Preporuka između ostalog podstiče države članice da podrže kvalitetno, nezavisno i istraživačko novinarstvo, uz puno poštovanje uređivačke i operativne autonomije medija, te daje smernice za osiguravanje vidljivost raznovrsnog sadržaja na više platformi i pomaže u izlaganju najširšoj mogućoj publici kroz programe medijske pismenosti.

U svojoj preambuli, Preporuka ukazuje na ulogu internet platformi: “Internet posrednici stiču sve veću kontrolu nad protokom i pristupom informacijama i drugim sadržajima na mreži. (…) Širok obim informacija koje oni distribuiraju, kao i njihov širok opseg publike te potencijal za plasiranje reklama doprinijeli su rastu prihoda od oglašavanja i marketinga na internet platformama. Ovi trendovi osporavaju tradicionalne medijske poslovne modele i doprinose medijskoj konsolidaciji i konvergenciji. Jedan vlasnik ili manji broj vlasnika ili grupa medija može imati značajnu poziciju moći te tako uticati na javnu raspravu i oblikovanje javnog mnjenja, kroz reprodukciju istog sadržaja na svim platformama na kojima su prisutni. Ovi trendovi mogu takođe dovesti do smanjenja troškova, gubitaka radnih mjesta u tradicionalnom novinarstvu i tradicionalnim medijskim sektorima, kao i do rizika od finansijske ovisnosti za novinare i medije, što može na koncu voditi do smanjenja različitosti, pouzdanosti i kvaliteta vijesti i sadržaja, te osiromašiti javnu raspravu. “

Neophodno da regulacija medija adekvatno odražava navedene promjene medijskog okruženja kako bi se održao ili obnovio integritet demokratskog procesa i spriječila pristrasnost i ograničavanje pristupa informacijama. Krajnji i sveobuhvatni cilj državnih politika u podršci pluralizmu medija treba da bude zaštita i promocija prava na slobodu izražavanja, navodi se u Preporuci koja podstiče države i da razviju regulatorne okvire za promovisanje transparentnosti medijskog vlasništva.

SARAJEVO, 12.03.2018.-Već prije nešto više od jednog desetljeća i razvojem prvenstveno interneta, u BiH je bilo nezamislivo da će svako veće mjesto ili grad imati na desetine online medija, a skoro svako selo svoju ‘službenu’ web stranicu ili lokalni portal. Tiskani mediji zbog skupe proizvodnje sve više gube u utrci prisutnosti u medijskom prostoru, kao i radio, dok ‘smartphone’ ima skoro svatko.

Zahvaljujući upravo tome, baš svaki od skoro 3,8 milijardi korisnika interneta na planeti Zemlji, mogu znati što se događa u, na primjer, malim hercegovačkim mjestima Šipovača, Veljacima ili Vitini. Važnost lokalnih medija često je zanemarivana jer mnogi smatraju kako donose “manje važne” novosti, zbivanja iz lokalne zajednice, jer se ne bave “visokom politikom” ili globalno zastupljenim vijestima. To je potpuno pogrešno. Često smo u položaju da znamo što je izjavio novi američki predsjednik, što mu je odgovorio ruski, što se dogodilo u Francuskoj ili Njemačkoj, a ne znamo što se događa u našem malom mjestu.

Organizira li se akcija čišćenja korita mjesne rječice, jesu li uspjeli prinosi lokalnih poljoprivrednika, što iniciraju ljudi u našoj, maloj lokalnoj zajednici? Lokalni mediji često su vrlo vjerodostojna medijska slika lokalne zajednice u kojoj djeluju ali i jedan od zadnjih bastiona tzv. pozitivnih, dobrih vijesti u sveopćoj prisutnosti žutila, ‘trash vijesti’. Često vrlo hrabro izvješćuju i o negativnim društvenim pojavama, pa čak i o kriminalu, korupciji iz svojih lokalnih zajednica, na čemu im mogu pozavidjeti i mnogi novinari iz većih medijskih kuća. Novinari koji rade u lokalnim medijima nerijetko su novinari-volonteri, a rad u ovim medijima često je i opasniji, posebno u društvu u kojem još uvijek vlada mišljenje da se novinara može napasti ili pretući jer – se usudio.

Stoga je opravdano zaključiti da među lokalnim medijima današnjice uistinu postoji pluralizam i da svaki od njih ima svoje čitatelje, često i tisuće njih. Značaj lokalnih medija vrlo često prepoznaje i lokalna zajednica koja financijski pomaže njihov rad. Ta je podrška vrlo važna za njihov opstanak i egzistenciju sve dok ista nije bilo kako uvjetovana ograničavanjem medijske slobode, objektivnosti i njihovog rada. Međutim, s obzirom da se radi o manjim, lokalnim medijima, veća je i mogućnost političkog i drugih pritisaka kako bi se, utjecajem na čitateljstvo, ostvarili određeni ciljevi. Ovo je veliko pitanje ne samo kada je riječ o lokalnim, nego i velikim (privatnima, a često i javnim) medijima.

No, unatoč svemu, pluralizam koji postoji u lokalnim medijima u BiH često se može mjeriti i s onim u razvijenim zemljama i potrebni su u lokalnim zajednicama. Istodobno, lokalna zajednica stoga bi trebala još više podržavati njihov rad, a neželjene kritike prihvaćati kao vlastiti korektiv u odgovornosti za opći boljitak društva kojem služe i u kojem djeluju. No, zar to nije znak da već zazirem u zonu utopije?

Ovaj tekst je originalno objavljen u četvrtom izdanju specijalnog biltena Udruženja BH Novinari, koji se realizira u okviru projekta “Mediji i javni ugled”, kao doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. Bilten možete preuzeti ovdje.

SARAJEVO, 09.03.2018.-Brojni su izazovi sa kojima su suočeni mediji u BiH: prijetnje i napadi, nedostatak regulacije transparentnosti vlasništva, oglašavanja i finansiranja medija te borba protiv govora mržnje, konstatovano je na tematskoj sjednici „Sloboda izražavanja i sloboda medija“ koja je danas održana u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Sudionici sjednice su naglasili potrebu neovisnosti regulatora te važnost institucionalne i profesionalne borbe protiv govora mržnje u tradicionalnim i online medijima. Zaključeno je da su rezultati ostvarivi samo zajedničkim djelovanjem vladinog i nevladinog sektora, te uz podršku međunarodnih organizacija kao što su Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i Vijeće Evrope.

Halid Genjac, prvi zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH, otvorio je konferenciju istakavši da u BiH „postoji potreba da se unaprijedi zakonski okvir koji propisuje zaštitu novinara, kao i u smislu sprečavanja govora mržnje kao jednog od ključnih problema, u naprednim demokratijama a posebno u zemaljama u tranziciji“.

Sigurnost je i dalje osnovni problem u kontekstu slobode medija, kako u BiH tako i u cijeloj OSCE regiji. „Sloboda medija i govora mora biti zaštićena jer svaki napad na novinara predstavlja napad na slobodu izražavanja“, rekao je šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton i podsjetio novinare da je važno da ostanu dosljedni visokim profesionalnim standardima.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac istakla je da su u BiH prisutni i neadekvatno kažnjeni slučajevi napada i zastrašivanja novinara. „Nasilje prema novinarima treba shvatiti kao udar na demokratiju i društvo u cjelini, zbog čega treba posebno zakonom definisati napad na novinare“, rekla je Borovac.

Ministar komunikacija i prometa Ismir Jusko istakao je da se zajedničkim djelovanjem može učiniti mnogo da se smanji broj napada na novinare te da je potrebno biti glasan u osudi napada i djelovati preventivno. Naglasio je i obavezu države da zakonsku regulativu uskladi sa direktivama EU, uključujući i one koji se odnose na transparentnost vlasništva nad medijima.

Ombudsmenka za ljudska prava Jasminka Džumhur naglasila je važnost pitanja sigurnosti novinara, te potrebu za neovisnim djelovanjem Regulatorne agencije za komunikacije. Rekla je i da je potrebno krivičnim zakonima definisati krivični napad na novinare kao profesionalce, što je između ostalog pretpostavka za vođenje evidencije o predmetima koji uključuju novinare unutar pravosudnih institucija. Kada je u pitanju primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, istakla je značaj primjene testa javnog interesa i određenih procedura.

„Još uvijek postoji niz slabosti kod primjene ovog zakona. Kada su u pitanju insitucije, onda je to izbjegavanje donošenja rješenja, loša obrazloženja odluka, neiskorištena mogućnost djelimičnog objavljivanja informacije i nedonošenja odluke u zakonom predviđenom roku . U slučaju podnošenja zahtjeva, osnovni problemi su nepreciznost zahtjeva, nepoznavanje procedura, nekorištenje instrumenata predviđenih zakonom te traženje informacija za treća lica“, rekla je Džumhur.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac govorila je o trendovima koje je ovo samoregulacijsko tijelo za štampu i online medije zabilježilo od svog osnivanja.

Od 2001. godine primjetan je rast broja žalbi građana na izvještavanje medija, sto znači kako koncept samoregulacije postebeno biva prihvaćen od strane građanstva“, rekla je Zurovac. Istakla je servis medijacije koji pruža VZS kao besplatan, brz i efikasan proces u usporedbi s dugim, skupim i kompliciranim sudskim procesima.

„Iako građani BiH imaju apsolutni pristup internetu, ta sloboda se često zloupotrebljava stoga postoji realna potreba da se reguliše zloupotreba interneta“, naglasila je Zurovac te apostrofirala problem online medija i portala koji nemaju impressum, kao i autorskih prava u online sferi. Napomenula je i da je trenutno u fazi izrade prijedlog zakona o transparentnosti vlasništva koji bi trebao propisati određene obaveze i za online medije.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić naglasila je značaj zvaničnih reakcija institucija na ugrožavanje slobode izražavanja i sigurnosti novinara u protekloj godini. „Sloboda izražavanja nije samo pitanje medijske zajednice nego i Ustavna obaveza institucija u BiH. Otvaranje institucija prema ovim pitanjima rezultiralo je i inicijativama državnih organa u cilju odbrane slobode izražavanja“, rekla je Rudić.

Istakla je i da je važno harmonizirati zakone na svim nivoima, naročito Zakone o zaštiti od klevete te raditi na postizanju konsenzusa o profesionalnijem radu pravosudnih institucija.

Stručnjak iz oblasti medijskog prava Mehmed Halilović govorio je o institucionalnoj borbi protiv govora mržnje, kako u tradicionalnim medijima, tako i u online okruženju. „Imamo obavezu kao društvo da reagujemo, i to kroz reformu obrazovnog sistema i prilagođavanje krivičnih zakona, uvažavajući iskustva razvijenih demokratskih zemalja i međunarodnih standarda“.

Tematsku sjednicu „Sloboda izražavanja i sloboda medija“ organizovala je Zajednička komisija za ljudska prava PSBiH u saradnji s Misijom OSCE-a u BiH i okupila je više od 90 sudionika, predstavnika institucija zakonodavne i izvršne vlasti, medija, regulatora, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora.

PARIZ, 08.03.2018.-U povodu obilježavanja Dana žena, Reporteri bez granica su objavili izvještaj “Prava žena: Zabranjena tema” koji se bavi problemima koje imaju novinari, i muškarci i žene, koji izvještavaju o pravima žena.

Organizacija je ustanovila kako su od 2012. do 2017. godine prava najmanje 90 novinara u 20 zemalja svijeta prekršena zbog toga što su govorili o pravima žena ili rodnim pitanjima. Od toga je 11 novinara ubijeno, 12 zatvoreno, a najmanje 25 fizički napadnuto, dok je barem 40 dobilo ili još uvijek dobija prijetnje na društvenim mrežama.

Indijka Gauri Lankesh, urednica sekularnog i feminističkog sedmičnjaka Gauri Lankesh Patrike, platila je životom zbog članaka koji su kritikovali položaj žena u kastinskom sistemu. U Iranu su mnoge feministice novinarke prošle kroz maltretiranja pravosuđa i zatvora zbog onoga o čemu su pisale. Međutim, nisu samo žene u novinarstvu meta neprijatelja prava žena. U Somaliji je Abdiaziz Abdinur Ibrahim uhapšen i osuđen na godinu zatvora zbog lažnih optužbi nakon što je intervjuisao žrtvu silovanja.

“Novinari ne bi trebali da rizikuju svoje živote kako bi izvještavali o pravima žena u 2018. godini ali je to, nažalost, tako u mnogim dijelovima svijeta”, izjavio je generalni sekretar Reportera bez granica, Christophe Deloire.

“U ovom izvještaju, pokazali smo kako ugnjetavači slobode medija onemogućuju istraživačko novinarstvo i izvještavanje o pravima žena, bilo da to rade novinari ili novinarke. I nudimo vrlo jasne preporuke kako osigurati da i muškarci i žene imaju isti tretman svugdje u medijima, bez čega ne možemo govoriti o novinarskim slobodama i pluralizmu”.

Izvještaj Reportera bez granica identifikuje ekstremističke grupe poput Talibana i Islamske države kao ugnjetavače ili predatore slobode medija. U SAD-u novinari koji izvještavaju o pravu na abortus primaju prijetnje smrću od onih koji su protiv abortusa. U Meksiku je naročito riskantno izvještavati o mnogobrojnim ubistvima žena na sjeveru u saveznoj državi Chihuahua. Autoritarni režimi u Kini, Turskoj, Egiptu, također ne dopuštaju da ženska pitanja budu predmet javne rasprave. U Francuskoj, Kanadi i mnogim drugim zemljama, horde bijesnih internet koristika vode kampanje protiv novinara i učestvuju u cyber-napadima. Kada su mete tih napada žene, oni postaju i intenzivniji i imaju seksualnu dimenziju.

Cjelokupan izvještaj na engleskom jeziku dostupan je ovdje.

TUZLA, 06.03.2018.-Novinari, redakcije i novinarska udruženja sa područja tuzlanske regije danas su osudili grube nasrtaje na slobodu novinara i izvještavanje koje se odigralo tokom četverodnevnih protesta bivših boraca na petlji Šićki Brod.

Novinari izražavaju razočarenje što na napade na novinare nisu reagirali policija, vlasti, političke stranke i nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Uz generalno loš društveni i materijalni položaj novinara i medijskih kuća, novinari su suočeni sa skoro svakodnevnim šikaniranjem tokom redovnog obavljanja novinarskih poslova. Brojni primjeri napada na novinare ostaju tek registrirani u reakcijama novinarskih udruženja, dok adekvatne reakcije vlasti i pravosuđa izostaju.

Memišević: Zgrabio je mikrofon i počeo me gurati …..

“Došla sam do jedne grupe i pitala sam da mi daju izjave. Pozdravila ih, predstavila se, rekla šta me zanima. Jedan je pristao da da izjavu, ali u toku izjave prišao je čovjek krupan, mlađi, visok, koji mi je zgrabio diktafon, zaustavio snimanje, zgrabio me za rame i počeo da gura, galami na mene. Vrijeđao me, svašta mi je govorio. Ne mogu to sad ni da ponovim”, rekla je danas tokom okupljanja novinara urednica portala “Tuzlarije” Sabina Memišević.

Agresivno ponašanje prema novinarima i njihovo sprečavanje da obave novinarski zadatak, tokom nedavnih protesta bivših boraca, samo su posljednji u nizu primjera.

“Napad na novinare je napad na javnu riječ, na demokratiju, napad na nešto što treba da bude naš posao, a nama ljudi svakodnevno onemogućavaju da radimo svoj posao”, govori predsjednica „Kluba novinara“ Tuzla Bedrana Kaletović.“

Divković: Šuti policija, spava tužiteljstvo

Za novinarska udruženja veći problem od grubog kršenja prava novinara na ulici predstavlja šutnja institucija koje bi trebale to pravo štititi.

“Šuti policija, koja često u tome saučestvuje, tužiteljstvo spava debelim zimskim snom. A što je najgore, ovdje imamo i sijaset kojekavih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom građanskih i ljudskih prava, sloboda, a ni jedna od njih se ovih dana nije oglasila”, rekao je predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

Sa današnjeg skupa novinara i novinarskih udruženja u Tuzli još jednom su pozvane policija i pravosudne institucije da spriječe napade na novinare i takve napade kazne. Novinari pozivaju na redakcijsku i profesionalnu solidarnost u situacijama kršenja novinarskih sloboda i kolektivnu osudu takvih incidenata.