SARAJEVO, 14.11.2017.- Predstavljen izvještaj “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta”

Transparentnost medijskog vlasništva i finansiranja medija u Bosni i Hercegovini nije regulisana i omogućuje instrumentalizacije i zloupotrebe. Također, upitno je i vršenje funkcije javnog interesa medija bez adekvatnog monitoringa, neki su od zaključaka izvještaja “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta” koji je predstavljen jučer  u Sarajevu.

Izvještaj je urađen u okviru projekta „Mediji i javni ugled“ koji finansira Evropska unija a provodi Konzorcij  koji čine BH Novinari, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu i Udruženje JaBiHEU. Prezentaciju je otvorio Vladimir Pandurević, voditelj projekta iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini,  koji je ovom prilikom, naglasio  kako se nada „da će ovaj projekt rezultirati donošenjem adekvatne legislative u oblasti  transparetnosti medijskog vlasništva  i oglašavanja”, kao i da će u tom smislu “vlasti ispoštovati preporuke nevladinog sektora”.

U uvodnoj riječi, Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, istakla je kako je projekat „Mediji i javni ugled“ predstavljen prije  godinu dana u Parlamentu BiH,  i da je prezentacija rezultat jednogodišnjeg serioznog istraživanja bh. prakse u oblasti reguliranja transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija iz javnih budžeta i oglašavanja. “Sa zadovoljstvom možemo reći da smo završili najteži dio posla u ovom projektu, a to su i preporuka za donošenje dva zakona i  transparentno finansiranje medija iz javnih budžeta. To su teme koje su posljednjih godina često naglašavane u izvještajima Evropske komisje o napretku BiH u procesu EU integracija”, naglasila je  Rudić.

Saša Rukavina, izvršni urednik Oslobođenja, istakao je kako je bitno znati ko je vlasnik određenog medija: „Kada je riječ o printanim medijima, tu je sve jasno od 1996. godine kada je država odlučila da nema više državnih javnih printanih medija. Što se tiče portala, za više od 60 posto njih nemamo informacije o vlasništvu, a jedino što je objavljeno je kontakt marketing službe. Mi bi morali znati čiji je određeni medij” rekao je Rukavina, posebno naglasivši značaj reguliranja marketinške industrije u BiH, koja predstavlja važan sektor za opstanak i finansiranje medija.

Direktor Hayat TV-a Elvir Švrakić, podržao je nastojanja medijske zajednice da se regulira vlasništvo u medijima i finansiranje na transparentan način: „Potrebno je također, posvetiti pažnju pitanju koliko medija može biti u vlasništvu jednog lica. Transparentnost je veoma bitna,  niko od vlasnika ne treba biti skriven, budući da su mediji koriste javni resurs džave  – frekvncije. Smatram da za ovo pitanje ne treba biti odgovorna Regulatorna agencija za komunikacije. U susjednim zemljama obično postoji posebno tijelo zaduženo za regulaciju transparentnosti vlasnišva. Također se postavlja pitanje uređivačke politike i njene povezanosti sa finansiranjem.  Primjer je Agrokor. Naime, tek kad su optužnice podignute neki mediji su počeli izvještavati o ovom slučaju“ istakao je Švrakić.

Sanela Hodžić, urednica i koautorica istraživanja iz Media centra predstavila je neke od glavnih nalaza kao i preporuke za kreiranje zakona o transparentnom vlasništvu i o finansiranju medija kroz oglašavanje. U dijelu o finansiranju medija, koautori istraživanja su bili Nermina Voloder i Milan Živković.

“Možemo reći da je regulacija vlasništva nad medijima i finansiranja medija u BiH minimalna u ovom trenutku tako da nisu ni na koji način onemogućeni skriveno vlasništvo niti instrumentalizacija javnih sredstava za vlastitu promociju umjesto za promociju novinarstva i komunikacijskih potreba građana,” kaže Hodžić i dodala: „Kad govorimo o registraciji vlasništva, postoje registri o poslovnim subjektima, podaci o fondacijama i registri RAK-a o korisnicima dozvola za audiovizualno emitovanje, ali informacije o posrednim i povezanim vlasnicima nisu navedene u tim registrima. Također, pravilo RAK-a o koncentraciji medijskog vlasništva isteklo je 2006. godine. Uz sve to, otežan je uvid javnosti u to ko stoji iza nekog medija i ko vrši utjecaj na medije.“

Iz istraživanja “U potrazi za boljom regulacijom transparentnosti vlasništva i finansiranja medija iz javnih budžeta” proizašle su i preporuke za transparentno finansiranje medija, a to je usvajanje legislativnih i regulatornih rješenja kojim bi se: obuhvatili svi medijski sektori i s medijima povezani sektori, osigurala transparentnost direktnih, indirektnih vlasnika i udjela, osigurala transparentnost interesa u drugim kompanijama (posebno medijima i srodnim sektorima), osigurala transparentnost informacija o interesima s vlasnicima povezanih pravnih i fizičkih lica, o glavnim izvorima prihoda, o menadžerskim strukturama i glavnim urednicima medija, kao i informacije o političkim vezama vlasnika. Također je neophodno regulisati i pitanje prikupljanja i objave podataka o ovim pitanjima, kao i koja institucija ili organizacija bi bila zadužena za takvo što. Važno je i regulisati prekomjernu koncentraciju stranog vlasništva kao i pitanja konflikta interesa.

Ostali važni nalazi izvještaja

Prilikom usmjeravanja javnog novca u medije trebalo bi naročito uzeti u obzir karakteristike medijskih sadržaja (vlastita produkcija, teme od javnog interesa, zastupljenost društvenih grupa, poštivanje profesionalnih normi) kao i karakteristike same medijske organizacije (neprofitni karakter, veći broj zaposlenih, dobra zaštita radnih prava, dobro definirani statuti, transparentnost vlasništva). Idealno, politike finansiranja medija moraju osigurati promociju posebno deficitarnih programa od javnog interesa, ali i zadovoljenje opće informativne funkcije medija.

Da bi se postigla neovisnost odlučivanja vezano za finansiranje medija potrebno je imenovanje stručnih komisija, umjesto političkih tijela koja trenutno donose odluke, izbor članova tih komisija na osnovu javnih konkursa, jasnih i relevantnih kriterija stručnosti, te normi protiv konflikta interesa. Alternativno, građani mogu birati prijedlog ili medije kojima će potpore biti dodijeljene.

Kako bi se postigla legitimnost i transparentnost u nabavci medijskih usluga, potrebno je  obrazložiti konkretni javni interes u datim uslugama i sadržajima i demonstrirati da specifični javni interes ne može biti osiguran bez te konkretne nabavke. U tom procesu je važno minimizirati netransparentne pregovaračke postupke i direktne sporazume, te osigurati osnovna načela transparentnosti, aktivne konkurencije, nediskriminacije i principa najboljeg omjera kvalitete i cijene.

Preporuke u smislu monitoringa finansiranja medija uključujući procedure i učinak na javni interes su uspostavljanje mehanizama redovnih izvještaja medija, finansijskih i programskih, jačanje finansijske i revizije učinka kao i monitoring organizacija civilnog društva.  

Urednička neovisnost bi trebala biti uređena statutom koji regulira imenovanje i status urednika i novinara (javni pozivi, jasni profesionalni kriteriji, konsultiranje sa novinarima o imenovanju urednika, objavljivanje informacija o proceduri, razlozima i procedurama smjene, uvođenje klauzule savjesti i unaprijeđenje statusa i poštivanja radnih prava). Dodatno je potreban sistem sankcionisanja nepoštivanja tih standarda kao i finansijska stabilnost medija i uposlenika. Logičnim slijedom, potrebna je i odgovornost medija, a to bi se moglo utvrđivati kroz finansijske i narativne izvještaje, kao i kroz kopije računa plaćenih sredstvima iz javnog budžeta i transparentnim izvještajima o ukupnom poslovanju i objavljenim informacijama u impressumu ili odjavnoj špici o tome da je određeni medij sufinansiran javnim sredstvima.

Sažetak istraživanja dostupan je ovdje, a cjelokupan tekst izvještaja biće uskoro objavljen u elektronskoj i štampanoj formi.

Tirana, 09.11.2017.-EU & Western Balkans Media Days u Tirani okupio je političare, aktiviste i novinare na dvodnevnoj konferenciji posvećenoj medijima.

Grupa novinara iz Srbije i regiona zatražila je snažniju podršku Evropske Unije i veću zaštitu novinara koji su u toj zemlji u posljednje vrijeme posebno pod pritiskom vlasti zbog istraživačkih priča. U svojevrsnom načinu protesta, ustali su tokom regionalne konferencije Western Balkans Media Days koja se održava i Tirani noseći crne majice na kojima piše: “Ovako izgleda kada nema slobodnih medija” i “#StopMedijskomMraku”, kao i natpis “#EUdoMore”.

Branko Čečen, direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, rekao je kako su mediji u Srbiji već došli u očajno stanje gdje je nezavisno i profesionalno novinarstvo marginalizovano a onda su vlasti počele da gase pojedine lokalne medije. U dogovoru sa grupom “Za slobodu medija” koja je okupljena ranije u Srbiji, Čečen je zatražio javnu podršku od EU, tokom konferencije u Tirani.

“EU može mnogo da pomogne, to je tačno, i ja zaista očekujem od EU pomoć ali kad im mi kažemo šta ta pomoć treba da bude i jako bi pomoglo da mi budemo svesni šta EU može da uradi u okvirima svojih ingerencija, ali promenu, ako dođe do nje, očekujem da je izvedu srpski novinari i građani Srbije ako žele nezavisno novinarstvo”.

Željko Ivanović, direktor crnogorskih Vijesti, rekao je na konferenciji kako je bilo skandalozno da je albanski premijer Edi Rama govorio o medijskom kredibilitetu na otvaranju konferencije u Tirani i uporedio ga sa drugim političarima iz regije.

“Isto bi bilo da imate ovdje i Vučića, ili da imate ovdje Đukanovića, ili da imate Trumpa”, rekao je Ivanović i dodao kako redakcije poput njegove, ili brojnih kolega u Albaniji, svakodnevno tri puta pričaju na redakcijskim sastancima o kredibilitetu svojih izvora te da ovakav način kritikovanja medija sličan onome koji je doprinio ubistvu istraživačke novinarke na Malti prošlog mjeseca.

Brankica Petković iz Mirovnog instituta iz Slovenije je dodala da se za slobodu medija treba boriti i ne čekati još jedno ubistvo.

Konferencija u Tirani, Western Balkans Media Days, okupila je nekoliko stotina novinara, predstavnika institucija, analitičara, političkih i medijskih aktivista i eksperata iz oblasti medija, na dvodnevnom setu panela i radionica koje su posvećene slobodi medija, novim pravcima u medijima, digitalizaciji i novim modelima finansiranja, kao i potrebama novinara.

Johannes Hahn, komesar za proširenje EU, na otvaranju je naglasio kako se nada da će nova konferencija, koja predstavlja nastavak do sada održane tri Speak Up konferencije biti konkretnije i plodonosnije u smislu doprinosa rješavanja problema s kojima se mediji suočavaju. “O slobodi medija nema pregovora”, rekao je Hahn.

SARAJEVO, 06.11.2017. – Upravni odbor Udruženja/udruge  BH novinari  zahtijeva od upravnih struktura BHRT  utvrđivanje odgovornosti Uredničkog kolegija Informativno – političkog programa  i  menadžmenta BHT1, kao i cjelokupnog  rukovodstva Javnog RTV servisa BiH za profesionalne propuste u pripremi, naknadnom dosnimavanju i odgodjenom emitiranju intervjua sa dr Sebijom Izetbegović, direktoricom Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo.

Sporni intervju je snimljen i najavljen u programu BHT1 za  25.oktobra ove godine, da bi, bez razumnog i javnosti dostupnog obrazloženja, naprasno bio skinut sa programa i ponovno objavljan 4. novembra sa naknadno usnimljenim odgovorima.

Upravni dobor BH novinara podsjeća kako je odgovornije i transparentnije ponašanje urednika i ključnih ljudi BHRT-a prema građanima i cjelokupnoj javnosti BiH sastavni dio novinarske etike i jedan od ključnih principa funkcioniranja javnog servisa. Budući da  javnost nije dobila vjerodostojno i tačno objašnjenje svih okolnosti vezanih za intervju sa doktoricom Izetbegović i naknadno montiranje njenih novih odgovora, smatramo kako Upravni odbor BHRT mora hitno utvrditi ko je odgovoran za cijeli ovaj slučaj  i, u skladu s nalazima, poduzeti Zakonom o BHRT  i Uredničkim principima propisane mjere.

UO BH novinara naglašava kako Bosni  i Hercegovini treba javni servis na nivou države, a njegov opstanak se, među ostalim, brani i novinarskom etikom, mnogo hrabrijim i odgovornijim postupanjem novinara i urednika, kao i sprečavanjem političkih uplitanja i cenzure u kreiranju medijskih sadržaja, uključujući i navedeni intervju.

Upravi odbor Udruženja/udruge BH novinari

SARAJEVO, 03.11.2017.-Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić, u saopštenju upućenom povodom 2. novembra, Međunarodnog dana zaštite novinara, upozorava javnost na značajno povećan broj slučajeva kršenja prava na slobodu govora, kao i slučajeva napada na slobodu medija i novinare u BiH.

U saopštenju se navodi da o tome u posljednje vrijeme s velikom zabrinutošću govore i izvještaji međunarodnih i domaćih organizacija i institucija koje se bave zaštitom medijskih sloboda i sigurnošću novinara.

Bojić podsjeća da u ovogodišnjem „Specijalnom izvještaju o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH“, Institucija ombudsmena za ljudska prava upozorava na to da je stanje medijskih sloboda danas lošije nego ranijih godina, potkrepljujući to primjerima pritisaka, zastrašivanja i fizičkih napada na novinare, zbog koji se BiH u decembru prošle godine nalazila na 65. mjestu od ukupno 180 država obuhvaćenih istraživanjem međunarodnih organizacija za zaštitu novinara.

U ovom izvještaju Institucija ombudsmena istovremeno ukazuje i na učestalo kršenje socijalnih prava i na loš radno-pravni status novinara, što su kriteriji koji značajno utiču na kvalitet medijskog izvještavanja u BiH.

Odnos prema novinarima i opstanak javnih servisa – veliki izazov na putu ka evropskim integracijama

Bojić navodi da se na značaj poštovanja slobode govora i slobode medija u svakom demokratskoj društvu upozorava i u Izvještaju Vijeća ministara BiH, koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH u augustu prošle godine.

“Međutim, usvajanjem ovog izvještaja i zaključaka o snažnijem angažmanu institucija u vezi s poštovanjem ovih prava i sloboda, ne smije i ne može biti zaustavljena potreba da se društvo i država na instutucionalan način bavi svim slučajevima napada na novinare i novinarske slobode, baš kao i slučajevima zloupotrebe tih prava i sloboda, posebno ako je riječ o širenju govora mržnje i raspirivanju nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti u elektronskim, pisanim i online medijima”, ističe Bojić.

On naglašava potrebu da se podrži preporuka Institucije ombudsmena o potrebi da se napadi na novinare tretiraju kao krivična djela napada na službena lica u obavljanju službenih dužnosti, baš kao i potrebu da se institucionalno podrže Fond za odbranu novinara i drugih medijskih radnika pred sudovima, kao i aktivnosti „Koalicije za borbu protiv mržnje“ u vezi s pooštravanjem zakonskih sankcija za širenje govora mržnje putem medija.

“Imajući u vidu i jasan stav institucija Evropske unije, prema kome će obezbjeđivanje slobode izražavanja i slobode medija biti jedan od glavnih izazova s kojim će se BiH suočiti u procesu evropskih integracija, kao i stalnu preporuku Evropske komisije da se osigura politička nezavisnost i finansijska stabilnost javnih servisa u BiH, apelujem na institucije vlasti na svim nivoima da poštuju pravo na slobodu govora, slobodu medija i medijskog izražavanja, kao i da učine sve iz njihove nadležnosti da se značajno smanji broj zabilježenih pritisaka, prijetnji, zastrašivanja i napada na novinare i novinarske slobode u BiH”, navodi se u saopštenju predsjedavajućeg Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislava Bojića.

MOSTAR, 31.10.2017. – “Većina žena koje zbog preživljenog nasilja postanu korisnice sigurne kuće nisu ekonomski nezavisne, stoga su za njih programi ekonomskog osnaživanja izuzetno važni”, poručila je Azra Hasanbegović iz Udruženja “Žena BiH” na radionici „Izvještavanje o temi rodno zasnovanog nasilja“ koja je danas održana u Mostaru. Hasanbegović je istakla da u sudskim procesima koji tretiraju rodno zasnovano nasilje veliki problem predstavlja odgađanje ročišta te olakšavajuće okolnosti na koje se često poziva odbrana.

Na jednodnevnom treningu bilo je govora o institucionalnom i pravnom kontekstu koji tretira rodno zasnovano nasilje, kao i o etičkom i profesionalnom novinarskom pristupu izvještavanju o nasilju nad ženama i djevojčicama.

Novinarka i aktivistica Milkica Milojević ocijenila je kako su rijetki medijski izvještaji koji nasilje nad ženama i djevojčicama tretiraju kao društveni problem. “Rodno zasnovano nasilje je prevashodno diskriminacija i kršenje ljudskih prava. Izvještavati etički o ovom društvenom problemu nije samo naša profesionalna i građanska nego i zakonska obaveza”, poručila je Milojević.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu Ljiljana Zurovac, predstavljajući dominantne medijske obrasce u pristupu temi rodno zasnovanog nasilja, ocijenila je kako je u velikom broju medijskih izvještaja prisutno totalno pretjerivanje i narušavanje privatnosti samo da bi se naslovi bolje prodali.

“Medijski sadržaji o temi rodno zasnovanog nasilja uglavnom se, nažalost, objavljuju tek kada dođe do krajnjih tragičnih rezultata dugogodišnjeg maltretiranja. Rijetki su edukativni sardžaji koji govore o prevenciji nasilja ili zakonskim sankcijama”, rekla je Zurovac te naglasila važnost saradnje novinara sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom prava žena, kao i sa centrima za socijalni rad kada se izvještava o ovom društvenom problemu.

SARAJEVO, 26.10.2017. – Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari zahtijeva od Marija Vrankića, direktora BHT i Uredničkog kolegija ove javne televizije da javnost upoznaju sa razlozima skidanja sa programa intervjua sa Sebijom Izetbegović, direktoricom Univerzitetsko – kliničkog centra Sarajevo, koji je trebao biti emitiran u srijedu uvečer u programu BHT. Budući da nisu ponudili nikakvo obrazloženje o razlozim ne emitiranja ovog intervjua, rukovodstvo BHT je stvorilo prostor za različita, uglavnom politički motivirana tumačenja ovog postupka, kao i najavu zavođenja cenzure u radu ove javne televizije.

Upravni odbor BH novinara smatra kako rukovodstvo BHT mora javnosti ponuditi detaljno objašnjenje cijelog ovog slučaja, biti mnogo više odgovorno i transparentno prema građanima i poštivati pravo javnosti da bude informirana o pitanjima koja se odnose na rad BHT, zaštitu njegove političke neovisnosti i profesionalnih i etičkih principa u kreiranju i uređivanju programskih sadržaja.

Istovremeno, Upravni odbor BH novinara podsjeća na važnost postojanja javnog RTV servisa na nivou države BiH, koji će raditi u interesu svih njenih građana, biti brana političkim i drugim manipulacijama, te primjer odgovornog i profesionalnog rada novinara i urednika. U tom kontekstu, BH novinari daju punu podršku zaštiti slobode izražavanja i prava novinara BHT na slobodan i dostojanstven rad, koji neće biti ograničavan na bilo koji način i od bilo kojih centara političke i druge moći.

Upravi odbor Udruženja/udruge BH novinari

BIJELJINA, 21.10.2017. – “Novinari koji pišu o temi rodno zasnovanog nasilja moraju biti upoznati sa pojmom kruga nasilja, jer žene koje su preživjele nasilje najčešće su prošle sve njegove faze, uključujući prijetnje, manipulisanje djecom, emocionalno, ekonomsko i seksualno zlostavljanje, izolaciju, zastrašivanje te fizičko nasilje”, poručila je Radmila Žigić iz Fondacije “Lara” na radionici „Izvještavanje o temi rodno zasnovanog nasilja“, koja je danas održana u Bijeljini.

Na jednodnevnom treningu bilo je govora o institucionalnom i pravnom kontekstu koji tretira rodno zasnovano nasilje, kao i o etičkom i profesionalnom novinarskom pristupu izvještavanju o nasilju nad ženama i djevojčicama.

Novinarka i aktivistica Milkica Milojević ocijenila je kako su rijetki medijski izvještaji koji nasilje nad ženama i djevojčicama tretiraju kao društveni problem. “Profesionalno izvještavati o problemu rodno zasnovanog nasilja znači izbjegavati stereotipe, predrasude i kliše crne hronike”, poručila je Milojević.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu Ljiljana Zurovac, predstavljajući dominantne medijske obrasce u pristupu temi rodno zasnovanog nasilja, ocijenila je kako je u velikom broju medijskih izvještaja prisutno totalno pretjerivanje i narušavanje privatnosti samo da bi se naslovi bolje prodali. “Medijski sadržaji o temi rodno zasnovanog nasilja uglavnom se, nažalost, objavljuju tek kada dođe do kranjih tragičnih rezultata dugogodišnjeg maltretiranja. Rijetki su edukativni sardžaji koji govore o prevenciji nasilja ili zakonskim sankcijama”, rekla je Zurovac.

PR iz Asocijacije XY Dajana Pašić predstavila je konkurs za novinarsku nagradu za istraživačke teme o rodno zasnovanom nasilju, koji je objavljen na web stranicama Asocijacije XY i Udruženja BHN.

Jednodnevni trening za novinare/ke, urednike/ce i blogere/ke, koji je okupio učesnike i učesnice iz medijskih kuća i nevladinih organizacija iz Bijeljine, Brčkog i Tuzle, kao i predstavnike policijske uprave Bijeljina, održan je u okviru projekta „Isključimo nasilje – Mediji protiv nasilja nad ženama“, koji realizira Udruženje/udruga BH novinari uz podršku UN Women ureda u BiH i Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju (Sida).