PODGORICA, 27.09.2018. – U cilju unaprijeđivanja znanja i profesionalnog izvještavanja o ranjivim grupama u Nikšiću, NVO Ženska akcija objavila je Priručnik za lokalne medije o (ne)diskriminaciji, koji se fokusira na izvještavanje o ženama, Romima i Romkinjama, osobama sa invaliditetom i LGBTI(Q) osobama.
“Priručnik je nastao upravo sa namjerom da osnaži pozitivnu ulogu medija u crnogorskom društvu, kroz razumijevanje aktuelnog trenutka i davanje praktičnih smjernica medijskim radnicima u dijelu obrade sadržaja koji se tiče diskriminisanih društvenih grupa. U njemu su približeni izazovi sa kojima se ove društvene grupe svakodnevno sreću, a koji se moraju prevazilaziti sinergijskim djelovanjem svih društvenih aktera, uključujući i medije”, piše u publikaciji, čije su autorke mr Kristina Bojanović, mr Mirjana Vlahović Andrijašević i Marina Adžić.
Priručnik, prema stremljenjima autorki, treba da rezultira, između ostalog, otvaranjem kvalitetnijeg mediijskog prostora za objektivno i afirmativno prikazivanje žena, Roma/kinja, osoba sa invaliditetom i LGBTI(Q) osoba, oslobođeno onih društvenih konstrukata koji se baziraju na stereotipima i predrasudama.
Takođe, rezultat treba da bude korišćenje preciznog i (rodno) korektnog jezika prilikom medijskog izvještavanja, kao i jačanje društvene solidarnosti i kreiranje ambijenta poštovanja ljudskih prava i sloboda u kome će prava svake osobe biti uvažena na jednak način.
Izradi Priručnika prethodila je analiza lokalnih medija u Nikšiću 11. jula 2018. godine, koja je imala za cilj da identifikuje odnos lokalnih medija prema diskriminisanim grupama u nikšićkom društvu.
“Analiza crnogorskih medija na prvi pogled pokazuje da se mediji i dalje jako malo bave ženama na pravi i kvalitetan način. Stoga u svijetu medija, postoji nepisano pravilo da se teme dijele na “muške”, samim tim, veoma važne i za muškarce i za ostalu populaciju, i “ženske” koje se obično tiču isključivo žena i po kojeg rijetkog rodno-senzitivnog muškarca. Mediji bi trebalo u sklopu svog društveno odgovornog poslovanja da jednako kvalitetnog prostora posvećuju promovisanju i učešću i žena i muškaraca u političkom i javnom životu, fokusirajući se na stručnost i ostvarene rezultate i jednih i drugih”, jedan je od zaključaka analize.
Ista je pokazala i da u periodu praćenja ni na jednom mediju nije bilo sadržaja koji tretiraju romsku populaciju.
“Iako se od strane države i nevladinih organizacija čije su sfere djelovanja problemi Roma/kinja posljednjih godina ulažu brojni napori da se njihova egzistencija i status unaprijede, prvenstveno kroz olakšavanje pristupa obrazovnim, zdravstvenim i socijalnim programima i uslugama, činjenica je da Romi/kinje u Crnoj Gori žive na margini siromaštva i da su socijalno isključeni. Ako tome dodamo nedovoljnu zainteresovanost crnogorskih medija da učine da ovaj dio zajednice izađe iz sjenke i omoguće da se njen glas čuje i odjekne, onda problem definitivno biva veći, opasniji i uočljiviji”, piše u priručniku.
Još jedna preporuka je i da mediji treba da izbjegavaju da prikazuju fizičke i mentalne nedostatke kao bitno određujuće faktore osoba sa invaliditetom. A sa druge strane, treba da pored humanih razloga, vode računa o njihovim ljudskim pravima prilikom izvještavanja. Treba izbjegavati tretiranje osoba sa invaliditetom u medijima kao žrtava, zaštitnički već isključivo objektivno.
“Pored obrazovnih institucija velika odgovornost leži na vama kao medijskim radnicima/cama da na profesionalan, etičan, vjerodostojan i objektivan način edukujete i informišete crnogorsku javnost o LGBTI(Q) tematici, te doprinestete kreiranju klime društvene tolerancije različitosti i poštovanja ljudskih prava LGBTI(Q) osoba”, preporuka je u publikaciji.
