Home Blog Page 90

Slučaj Ćuruvija: Sudsko veće usvojilo predlog tužioca da se pročitaju iskazi svih svedoka

0
Foto: Slavko Ćuruvija Fondacija

Otvaranjem traka iz kutije, na kojima su se nalazili podaci iz kojih je urađena analiza gde se tačno nalazio Ratko Romić u momentu ubistva Slavka Ćuruvije, završeno je izvođenje dokaznog postupka u ovom postupku. Za sutra je predviđena završna reč tužioca, advokata odbrane i optuženih.

U prvostepenom postupku Sud je osudio na ukupno 100 godina zatvora načelnika Resora državne bezbednosti Srbije Radomira Markovića, zatim načelnika beogradskog centra RDB-a Milana Radonjića, kao i pripadnika RDB Ratka Romića. U odsustvu je osuđen i Miroslav Kurak, koji se vodi kao da je u bekstvu. Slavko Ćuruvija, novinar, urednik i izdavač, ubijen je na Uskrs 1999.

Danas je Sudsko veće odbacilo većinu prigovora koje su imali advokati odbrane, poput one da se svedočenja Milorada Ulemeka i braće Simović, na kojem se u najvećem slučaju bazira optužnica Tužilaštva, izbaci iz dokaznih spisa. Njihovi iskazi su ostali na snazi jer su „zapisnici sa njihovog saslušanja sačinjeni u skladu sa tada važećim odredbama ZKP-a“.

Ujedno, u spisima su ostala svedočenja Dragana Kecmana, glavnog inspektora koji je prikupljao dokaze u slučaju Ćuruvija, Na snazi su ostali i iskazi Zorana Stijovića, koji je od 2000. godine u CRDB-u ispitivao dotadašnje zloupotrebe Službe i zakonitost rada, kao i saslušanje bivšeg načelnika Uprave za borbu protiv organizovanog kriminala Bore Banjca koji je tokom saslušanja pred sudom govorio da su sada optuženi Miroslav Kurak, Ratko Romić i Milan Radonjić hapšeni u akciji Sablja ali da su, koliko se seća, odbili polgiraf.

Sudsko veće je ostavilo kao dokaze izveštaje baznih stanica na osnovu kojih je utvrđeno da je optuženi Ratko Romić, u momentu ubistva, bio na datoj lokaciji. Odbrana je tokom procesa negirala postojanje nosača podataka, kao i njihovu verodostojnost.

Zbog toga se danas otvarala kutija u kojoj su se nalazili nosači podataka Mobtela iz 1999. godine. Zamenik Tužioca za organizovani kriminal Milenko Mandić je rekao da nosači kao takvi nisu dokaz, nego ono što se nalazi u njima, i što je ranije analizirano.

U kutiji, koja je otpečaćena, nalazilo se 40 kaseta, koje nisu u potpunosti odgovarale dostavljenom spisku kaseta. Advokati odbrane su insistirali da u spisima predmeta nalazi da je oduzeto preko 200 nosača podataka, i postavili su pitanje šta je sa ostalim kasetama.

Upravo, jer se nisu podudarale sve šifre kaseta, advokat Radomira Markovića Vlada Marinkov je zahtevao da se spisi izdvoje iz spisa predmeta. Sudsko veće je ponelo odbilo taj zahtev pod konstatacijom da je taj zahtev već odbijen i da se sada samo vrši popis kaseta. Advokat optuženih Romića i Radonjića Zora Dobričanin je insistirala da se uz svaku kasetu pokaže i dokumentacija od koga je i kad oduzeta.

Tužilac Mandić je naveo da je u toku postupka već urađena analiza kaseta. Sudsko veće je navelo da će na nejavnoj sednici izvršiti detaljan popis kaseta a Vlada Marinkov je insistirao da se i advokatima odbrane da uvid u to. Marinkov je naveo da popis mora da se sravni i naveo da na nekoliko kaseta, koliko je u brzini čuo, se nalazi oznaka DSK, što nema nigde na popisu kaseta.

Najveći broj žalbi odbrane odbijen je, kako je navela sudija, ideje da se dodatno odugovlači postupak, a njihov ishod ne bi uticao na otkrivanje novih.

Advokat Zora Dobričanin Nikodijević je navela da je takvo konstatovanje za nju uvredljivo, jer ona ne vidi razlog šta bi sa tim dobila.

Sudsko veće je odbilo i predlog optuženog Radonjića da se ispita gde se nalazila kancelarija Franka Simatovića 1999. godine, kao i da se uzme knjiga ulazaka u objekat „Karaš“, takođe, zbog namere odugovlačenja procesa.

Radonjić je na to prigovorio da mu je namera da se utvrdi činjenično stanje, ali i dodao da se trenutno oseća jako loše.

Za završnu reč, kojom se završava proces, svi akteri će imati po 20 minuta.

Priveden osumnjičeni za napad na reportera FoNeta

0
Foto: Pixabay

Policija je identifikovala i privela R. P. zbog sumnje da je 7. marta fizički napao i povredio reportera agencije FoNet Marka Dragoslavića posle studentskog protesta sa kojeg je izveštavao, potvrđeno je Nezavisnom udruženju novinara Srbije u MUP-u.

Posle policijskog zadržavanja do 48 sati R. P. će biti sproveden u tužilaštvo na saslušanje, rečeno je agenciji FoNet u Udruženju.

Poziv za saslušanje kod tužioca u međuvremenu je upućen i Dragoslaviću.

Reporter FoNeta napadnut je u Takovskoj ulici 7. marta posle skupa „Studenti za Kosovo“ kada mu je s leđa prišao muškarac, navukao mu kapuljaču na glavu i dva puta ga pesnicom udario u lice, a potom pobegao.

Uhapšeni osumnjičeni za napad na albansku televiziju

0

Albanska policija privela je dve osobe osumnjičene za povezanost sa napadom iz vatrenog oružja na zgradu televizije Top čenel u kojoj je poginuo 60-godišnji radnik obezbeđenja.

U izveštaju TV Kljan se navodi da su dvojica osumnjičenih uhapšena u Valoni i da su poreklom iz Skadra, prenosi Reporteri.

„Nastavlja se istraga u vezi sa osumnjičenim licima koja bi mogla biti umešana u smrtonosni napad na TV Top čanel. Dve osobe, privedene u ranim jutarnjim časovima u Valoni, poreklom su iz Skadra. Policija osnovano sumnja da su umešane u ovaj neviđeni napad izveden u ranim jutarnjim satima u blizini zgrade TV Top čanel u kojem je, nažalost život izgubio i 60-godišnji radnik obezbeđenja Pal Kolja“, navodi se u saopštenju albanske policije.

Mediji u Tirani su javili da je čuvar Pal Kola (60) ubijen hicima iz automatskog oružja iz vozila kojim su trojica muškarca pobegla sa mesta napada. Policija je saopštila da je vozilo tip „rendž rover“ nađeno izgorelo na autoputu za Kavalu.

Izvor N1 u Tirani je potvrdio da je Kola čuvao kuću Velikog brata u tom gradu, dodajući da napad definitivno nema veze sa politikom. Taj izvor je naveo da Top čenel nije ni provladina ni proopoziciona stanica.

Izvor N1 smatra da bi fanovi Velikog brata mogli da budu umešani ali da za sada nema zvanične potvrde za takve tvrdnje. Napad su osudili najviši državni zvaničnici kao i regulatorno telo za elektronske medije kao udar na demokratiju i slobodu govora.

Blizu četvrt veka od ubistva Slavka Ćuruvije: Nazire li se prva pravosnažna presuda u Srbiji za ubistvo novinara?

0
Foto: Slavko Ćuruvija Fondacija

Nepune 24 godine nakon što je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, urednik i osnivač “Dnevnog telegrafa” i “Evropljanina”, pred većem Apelacionog suda u Beogradu sprovodi se pretres u okviru ponovnog suđenja prvostepeno osuđenima za njegovo ubistvo – Radomiru Markoviću, Milanu Radonjiću, Ratku Romiću, Miroslavu Kuraku.

Novi sudski proces započet je 6. marta ove godine, a i odbrana i tužilaštvo su sada izneli niz predloga za ponovna saslušanja većeg broja svedoka i razmatranje dokaza pred petočlanim sudskim većem.

Suđenje se iz bezbednosnih razloga održava u zgradi Specijalnog, a ne Apelacionog suda, a prisutna trojica okrivljenih su negirala krivicu rekavši da ostaju pri ranijim iskazima.

Pred još jedno saslušanje, koje je zakazano za utorak, 28. mart, iz Fondacije “Slavko Ćuruvija” kažu da su sada moguća dva epiloga.

“Ono što mi očekujemo na sutrašnjem ročištu, jeste praktično da veće kaže šta je odlučilo u vezi sa zahtevima za saslušanje većeg broja svedoka i iznošenje novih dokaza. Ukoliko oni budu prihvaćeni ili delimično prihvaćeni, očekivaće nas naredna ročišta gde će se ti dokazi izvoditi”, kaže u izjavi za Magločistač izvršna direktorka Fondacije “Slavko Ćuruvija”, Ivana Stevanović.

Druga moguća opcija, prema njenim rečima, vodi suđenje ka njegovom konačnom kraju.

“U drugom slučaju, to bi trebalo da bude i sam kraj suđenja, iza kojeg će se sudsko veće povući verovatno na nekoliko meseci da bi donelo konačnu presudu i napisalo obrazloženje”, ocenjuje Stevanović.

Specijalni sud za organizovani kriminal je u dve presude za ubistvo Ćuruvije prvostepeno osudio na ukupno 100 godina zatvora načelnika Resora državne bezbednosti Srbije Radomira Markovića, zatim načelnika beogradskog centra RDB-a Milana Radonjića, kao i pripadnika rezervnog sastava ozloglašene Jedinice za specijalne operacije, Ratka Romića. U odsustvu je osuđen i Miroslav Kurak, koji se vodi kao da je u bekstvu.

Slavko Ćuruvija, novinar, urednik i izdavač, ubijen je na Uskrs 1999. godine, u prisustvu svoje supruge Branke Prpe, koja je i ključni svedok u suđenju.

Ulemek i jedan od Simovića ostali pri prvom iskazu

Novi glavni pretres usledio je nakon što je sud na predlog tužilaštva za organizovani kriminal, ali i okrivljenih i njihovih branilaca, razmotrio njihove žalbe na drugu prvostepenu presudu.

Tako se sada zapravo očekuje presuda kojom će se potvrditi ili odbaciti prethodne osuđujuće presude izrečene četvorici službenika državne bezbednosti za izvršenje i planiranje Ćuruvijinog ubistva.

“Apelacioni sud je video nedostatke u prvostepenoj presudi, pa je odlučio da izvede dokaze pred većem Apelacionog suda, odnosno da sasluša tri svedoka – Milorada Ulemeka i članove nekadašnjeg Zemunskog klana, braću Aleksandra i Miloša Simovića, koji se nalaze u zatvoru. Ulemekovo svedočenje je važno jer postavlja Radomira Markovića kao direktnog nalogodavca ubistva, ali i iznosi posredno svoje saznanje da su Kurjak i Romić neposredni izvršioci”, kaže Ivana Stevanović iz Fondacije “Slavko Ćuruvija”.

Ipak, u novom pretresu, Ulemek nije želeo da odgovara na pitanja.

“On je ostao pri svom ranijem iskazu u istrazi i prvom suđenju, međutim, nije želeo da odgovara na bilo kakva dodatna pitanja ni veću sudija, ni advokatu odbrane, niti tužilaštvu.  Što se tiče braće Simović, jedan je takođe ostao pri ranijim iskazima, dok je drugi rekao da se ne seća ničega i da ne želi više išta da ima sa tim suđenjem”, navodi Stevanović.

U svom ponovnom svedočenju kao jedina osoba za koju se zna da je videla ubicu, Branka Prpa je rekla da osoba koja je pucala u Ćuruviju ne odgovara fizičkom opisu Miroslava Kuraka, kojeg tužilaštvo tereti kao neposrednog izvršioca ubistva.

“Čeka se presuda koja će mnogo govoriti o sudbini kritičkog novinarstva, ali i o nezavisnosti pravosudnog sistema”

Kako podsećaju u Fondaciji “Slavko Ćuruvija”, iza osmogodišnjeg suđenja stoje i dve prvostepene presude.

“Prva je od strane Apelacionog suda vraćena na ponovno suđenje, a godinu dana kasnije smo dobili i drugu prvostepenu presudu u ponovljenom suđenju, koja je praktično identična kao i prva. U tom smislu Apelacioni sud sada i nije imao drugog izbora osim da otvori tekući pretres pred većem”, navodi izvršna direktorka Fondacije “Slavko Ćuruvija, Ivana Stevanović.

Kako naglašava, petočlano veće tako sada odlučuje ne samo o tome da li će po prvi put neko biti kažnjen zbog ubistva novinara, već će ta presuda istovremeno govoriti i o nezavisnosti pravosudnog sistema i sudbini kritičkog novinarstva, ali i o demokratiji u našoj zemlji.

Suđenje je trajalo osam godina tako da mislimo da je stvarno krajnje vreme da, pre svega porodica, prijatelji i kolege Slavka Ćuruvije dočekaju pravdu, a onda i čitava medijska zajednica u Srbiji, ali i svi građani Srbije koji treba da steknu poverenje u pravosudni sistem”, navodi Ivana Stevanović, i dodaje:

“Istovremeno, pravosudsni sistem i država moraju svima da pošalju jednu poruku apsolutne kažnjivosti i nulte tolerancije na zločine nad novinarima. Sve to je sada nekako sublimirano u presudi koju iščekujemo”.

Suđenje za ubistvo Slavka Ćuruvije počelo je 2015. godine, a nakon okončanja drugostepenog sudskog postupka, kada Apelacioni sud bude doneo konačnu odluku, biće to prva pravosnažna presuda u Srbiji za ubistvo novinara.

Gutierez: Pomozimo ruskim i beloruskim novinarima

0

Rikardo Gutierez, generalni sekretar Evropske federacije novinara (EFJ), uputio je otvoreno pismo u kome moli kolege novinare da pomognu ruskim i beloruskim kolegama iz BAJ i JMVU.

“Prošle godine su ruske vlasti likvidirale JMVU, a ranije ovog meseca beloruske vlasti su priznale BAJ kao ekstremističku organizaciju, zajedno sa predsednikom BAJ Andrejem Bastunjecom  i zamenicima predsednika Borisom Haretskim, Aleksandrom Starikevičom i Alehom Ahejevom. S jedne strane, ove odluke su očigledne reakcije na njihov uticajni rad. S druge strane, dodatno pojačavaju represiju na naše kolege”, naveo je Gutierez.

Shodno tome, Gutierez navodi da su im potrebna finansijska sredstva za veb stranice – kako bi dopreli do svoje publike kod kuće, zajedno sa spoljnim svetom.

Pišemo vam da ponovimo njihova pitanja:

JMVU (Ruski sindikat preselio se u Francusku). Registrovali su novu veb adresu na koju mogu da prenesu svu svoju arhivu i preuzmu nove publikacije koristeći evropski, a ne ruski hosting. Za to im je potrebno oko 2.000 evra. Imaju litvanskog stručnjaka za kompjutere spremnog da obavi ovaj posao.

BAJ (Belorusko udruženje novinara). U vezi sa njihovim priznanjem kao „ekstremistima“ i ne samo, traže sredstva za pokrivanje troškova rada, koji će značajno porasti, za zaposlene na sajtu koji su još u Belorusiji. Oni bi takođe želeli da promene, a procenjuju da će izrada novog sajta koštati 20-25 hiljada evra (uključujući troškove osoblja). Upravni odbor EFJ je 13-14. marta odlučio da dodeli grant od 3.000 evra BAJ-u za početak pokrivanja prvih troškova u vezi sa preseljenjem osoblja veb stranice. Konačno, dugoročno gledano, BAJ bi želeo da pokrene Školu mladih novinara u Viljnusu jer su to od njih tražili nezavisni mediji.

Ako ste u mogućnosti da odgovorite na ove potrebe (putem finansiranja ili tehničke/logističke pomoći), ljubazno nas obavestite slanjem e-pošte našim kolegama na [email protected] i [email protected].

Ujedno podsećamo da je IFJ/EFJ Bezbednosni fond za novinare u Ukrajini i dalje dostupan na sledećoj adresi:

https://donorbok.org/donation-to-the-ifj-safeti-fund-for-journalists-in-ukraine

Predsednik HND uputio pismu ministru pravde: Izmene ZKP-a žestok udar na slobodu medija

0
Foto: N1 YT Printscreen

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) upozorilo je u petak ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da najavljene izmjene Zakona o kaznenom postupku predstavljaju žestok udar na slobodu medija.

Zadnje izjave suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića to dodatno potvrđuju. Izjavom o mogućem privođenju novinara u slučaju da se ne odazovu pozivu suda u kaznenom postupku, Turudić je u razgovoru za televiziju N1 otkrio u kojem smjeru idu najavljene izmjene ZKP-a. „Novinari bi bili upitani. Po potrebi ne bi bili uhićeni, nego samo prisilno dovedeni“, rekao je Turudić.

U pismu koje je ministru poslao predsjednik HND-a Hrvoje Zovko ocjenjuje se da je za HND takva izjava zastrašujuća i neprihvatljiva, kao i sama najava izmjena Zakona o kojoj se govori posljednja dva mjeseca, a o kojoj je prvi u javnom prostoru govorio premijer Andrej Plenković.

„Hrvatsko novinarsko društvo kao strukovna organizacija odmah je upozorilo da je informacije do kojih su došli novinari i novinarke i objavili ih u medijima nedopustivo etiketirati kao curenje informacija“, upozorio je Zovko ministra Malenicu.

Sudac Turudić, kao član radne skupine za izmjene Zakona o kaznenom postupku, u svojim istupima u javnosti očito daje prednost zaštiti privatnosti u odnosu na slobodu medija, suprotno praksi Europskog suda za ljudska prava da političari i politički angažirane osobe moraju tolerirati niži stupanj zaštite privatnosti. Sastav radne skupine za izmjene ZKP-a, a na kojem je, sudeći prem izjavama člana Turudića, da donese načelni stav o tome gdje je granica slobode medija, uključuje, međutim, samo pravne stručnjake, dok u HND-u vjerujemo kako bi o ovako osjetljivom pitanju ipak trebala raspravljati šira zainteresirana javnost.

Umjesto toga, od premijera do članova radne skupine, umjesto poziva na raspravu sa zainteresiranom javnošću, dolaze prijetnje mogućim posljedicama ako bi novinari nastavili otkrivati tajne klijentelističke mreže u vrhu državne vlasti.

„Vučićević od sebe pravi žrtvu, a još može da se predomisli i ne ode u zatvor“

0
Snimak ekrana N1

Zbog uvrede na račun pojedinih novinara, glavni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević odlukom suda bio je dužan da plati 200.000 dinara kazne. Međutim, odbio je to da uradi, pa je kazna preinačena u zatvorsku. Vučićević sada tvrdi da je osuđen za verbalni delikt i da robiju ne može da izbegne.

Glavnom uredniku provladinog tabloida „Informer“ uručen je poziv da 3. aprila mora u Okružni zatvor.

Tokom poslednjeg u nizu gostovanja na nacionalnoj TV Happy požalio se svom domaćinu Milomiru Mariću: „Drugi osnovi sud u Beogradu… Na osnovu presuda tih i tih. Iz 2021. i 2023. godine. Nalaže mi se šta da donesem od lične higijene. Trajanje je šest meseci, to ovde ne piše. Dakle, Vučićević Dragan, od oca Joleta, osuđen i tako dalje“, pokazivao je Vučićević sudsko rešenje u TV emisiji.

Pa nastavlja da se jada i čita – osuđen je zbog vređanja novinara Jugoslava Ćosića.

,,Navodeći da je sluga mafijaško-tajkunske hobotnice, šiptarski plaćenik i da obavlja prljave poslove u Srbiji za krvav keš. Dakle, za ta tri tvita ja sam osuđen na šest meseci zatvora“, rekao je urednik Informera.

Pravni zastupnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Rade Đurić na osnovu dostupnih informacija konstatuje – reč je o osudi za krivično delo uvrede za koju zatvorska kazna nije predviđena.

Zatvor se određuje ukoliko osuđeni zatraži da se kazna preinači ili odbije da plati. Kako Vučićević sam u jednom momentu priznaje – po sredi je ovo drugo. Prvobitno mu je presuđeno da državi plati 200.000 dinara, što nije želeo da uradi.

„I onda, logično, sud pokreće postupak i onda u krajnoj instanci pojavljuje se službeno lice, policajac sa nalogom za sprovođenje u zatvor, pri čemu ste vi u svakoj fazi tog postupka zapravo obavešteni o tome. A to čak nije ni poslednja faza – vi u tom slučaju, kad dođe lice, može da vam se ostavi jedan kratak rok, u praksi se to dešava, da vi zapravo tu kaznu platite“, objašnjava Đurić.

Bez obzira na to, Vučićević nastavlja da tvrdi da mu je presuđeno za verbalni delikt, stvarajući iluziju da na robiju ne ide svojom voljom.
To propagira sa naslovnice glasila koje uređuje i u tekstu za koji kaže da je njegov „pretposlednji pred odlazak u zatvor“.

U njemu ni reči da je prvo odbio da plati kaznu državi. „Verbalni delikt, koji su još pre četiri decenije ukidali i borili se protiv njega, vraća se u Srbiju na velika, pravosudna vrata – ide se ovde i danas na robiju zbog izgovorene reči, čak i onda kada je ta reč sušta isitna“, piše Vučićević u svom tekstu.

Poenta je da se onaj koji je osuđen prikaže kao žrtva, tako Vučićevićevu odluku da ode na robiju i medijsku kampanju vidi pravnik Rade Đurić.

„Jedna ozbiljna zamena teza da se onaj ko je doživeo ozbiljnu uvredu prikaže kao neko ko zloupotrebljava sistem kao takav i da sistem kao takav i nije u krajnjem slučaju dobar. Da može da se zloupotrebi i da onaj ko doživi uvredu zapravo može da preokrene situaciju u svoju korist i da ga jednostavno zloupotrebi“, dodaje Đurić.

Urednik Informera je izdržavanje zatvorske kazne najavio ranije, kada je u podkastu Radio televizijie Srbije izjavio da će ići u zatvor 400 dana zbog toga što je „nešto napisao“ protiv novinara, Žakline Tatalović i Jugoslava Ćosića. Tada je rekao da ne želi da plati kaznu zbog tvita.

Jelena Zorić o oslobađanju Koluvijinog advokata za pretnje upućenje njoj: Institucionalno odobrenje za gušenje medija

0
Jelena Zorić, Snimak ekrana; Jutjub/Nova S

Advokat Svetislav Bojić, koji brani Predraga Koluviju, optuženog su slučaju „Jovanjica“, oslobođen je pred Drugim osnovnim sudom u Beogradu po optužbi za pretnje upućene novinarki Jeleni Zorić, odnosno za krivično delo ugrožavanje sigurnosti novinara, piše Balkanska istraživačka mreža Srbije.

Novinarka Zorić ocenila je ovu odluku suda kao “institucionalno odobrenje da se nezavisno novinarstvo napada i da se guši medijska sloboda”.

– Nažalost, očekivala sam baš ovakav ishod. Ipak, pretnje sam prijavila zato što smo kao novinari dužni da se borimo za pravdu kroz institucije, čak i kada lično više ne verujemo u njihov rad. Još od momenta kada sam u sudnici svedočila o pretnjama, a sutkinja me pitala: „A zašto je ta Jovanjica uopšte važna, pa pišete o njoj“, osetila sam kakav će ishod biti, rekla je Zorić.

Ona je dodala da je “najsramniji od svega” potez Advokatske komore Beograda, koji su očigledno znali kad će se tačno doneti presuda, pa su baš tri dana ranije odlučili da neće disciplinski kazniti svog kolegu.

– Upravo je opasno to što je takve pretnje uputio advokat. Jer on zna kako da je kaže, i tražiti eksplicitne elemente krivičnog dela je nemoguće kada ta dela vrše pravna lica i kada su pretnje smišljene a ne u afektu. Ovo je smišljeno, umotano u celofan i zato je doživljavam kao mafijašku pretnju, rekla je Zorić za Danas.

Na istu stvar ukazao je i predsednik Komisije za istraživanja ubistava novinara Veran Matić, koji je za Insajder ocenio da je oslobađajuća presuda u slučaju optužbe za pretnju novinarki Jeleni Zorić „vrlo zabrinjavajuća za medijsku zajednicu“.

„Najopasnije su pretnje koje izgovaraju pravno obrazovani, koji vrlo dobro znaju na koji način izreći zastrašujuću pretnju, a da računaju na to da protiv njih neće biti pokrenuta tužba, a posebno da neće doći do suđenja a i ako dođe da će biti oslobođeni. Zbog toga je i odgovornost onoga koji preti mnogo veća od pretnji koje dolaze od pravno neobrazovanih ili neinformisanih“, naveo je Matić i dodao da „to predstavlja jasnu poruku Jeleni Zorić da prestane da se bavi slučajem Jovanjica i ostalim slučajevima na kojima radi“.

„Niko nije dobro prošao ko se o Koluviju ogrešio“ glasila je pretnja koju je u decembru 2020. godine izrekao advokat Svetislav Bojić novinarki Zorić. Bojić je poznat javnosti po tome što zastupa Predraga Koluviju, optuženog za proizvodnju više od tonu i po marihuane.

Advokatska komora Beograda donela je, tri dana uoči oslobađajuće presude, odluku da advokat Bojić nije odgovoran za izrečeno i da disciplinski neće odgovarati zbog prijavljenih pretnji, prenosi BIRN.

Bojić: Pretnji nikada nije bilo

Advokat Svetislav Bojić kaže u odgovoru na pitanja Danasa da “pretnji nikada nije ni bilo”.

“Tekst koji je na temu ove presude objavio BIRN govori da neko i dalje pokušava da izvrće činjenice. Nisu preneli ništa tačno osim da sam oslobođen”, tvrdi Bojić.

Kako on navodi, disciplinski tužilac Advokatske komore Beograda je od njegovog gonjenja odustao pre skoro godinu dana, “a ne pre tri dana kako je BIRN netačno i neprofesionalno izvestio”.

“Dalje mi crtaju metu kako na moje čelo tako na čelo moje dece. Krivičnu prijavu koju sam predao Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal gde su meni javno pretili novinari, pre 26 meseci i do dan danas stoji u nečijoj fijoci. O tome treba da pišete”, poručio je Bojić našem listu.

“Žao mi je što je Jelena Zorić mimo svoje volja ušla u priču da izmišlja pretnje i događaj da opisuje kako ju je neko naučio. Nisam ja nikome tu bio bitan. Ja sam običan advokat i dobro me poznaju pa i gospođica Zorić. Zna ona i te kako da joj nikad nisam pretio već smo imali korektan odnos. Ona je u to vreme korektno izveštavala iz sudnice. Ovde se htelo sprečiti da se gospodin Predrag Koluvija pusti tada iz pritvora. Kad su to osetili onda su osmislili sve ovo kako sudskom veću ne bi palo na pamet da iz pritvora puste gospodina Koluviju odnosno da mu tada ukinu pritvor”, navodi Bojić.

“U životu nikada nikom nisam pretio, pogotovu to ne bih činio prema jednoj dami bez obzira kojom se profesijom bavi. Vršen je neverovatan medijski progon dve godine prema meni i pritisak na pravosuđe i nisam htio da im podnosim krivične prijave za ometanje pravde. Ja sam u policiji nakon što su me tada pozvali sve lepo objasnio i predložio im da skinu kamere sa zgrade suda u Ustaničkoj ulici i rekao im da se izvinjavam gospođici Zorić ako se osetila ugroženom samo ne znam zbog čega, i to stoji u službenoj belešci. Tada su profesionalci iz policije smatrali da po njima nema mestu podnošenja krivične prijave da iz iskaza gospođice Zorić ne proizilaze elementi bilo kog krivičnog dela i da video snimak ispred suda nije potreban. Napisali su izveštaj nadležnom tužilaštvu a ne krivičnu prijavu, međutim par dana pre toga republički tužilac je doneo obavezujuće upustvo da se svi napadi na novinare rešavaju po hitnom postupku a da tužilaštvo izveštaje iz policije tretiraju kao krivičnu prijavu. Eto ja sam po tom receptu bio prvi pokusni kunić i pokazna vežba”, smatra Bojić.

Na to dodaje da tužilaštvu video zapis sa kamera “nije odgovarao”, “jer bi se tada videlo da ispred suda nije bilo nikakvog kontakta između gospođice Zorić i mene i da je tu bilo na desetine ljudi još”.

“Tek su zatražili video zapis kad su bili sigurni da ga nemaju i da nije sačuvan jer nas je predsednik Višeg suda obavestio da snimke čuvaju 21 dan. Šta su do tada čekali. Sve vam je jasno”, kaže Bojić.

Kako tvrdi, protiv njega su u javnosti istupali sudije, tužioci, advokati i “drugi razni mali ljudi čija imena nisu dostojna pominjanja”.

“Jedan kolega je čak i javno tražio pritvor za mene. Tvrdio je da je to pokušaj ubistva. To su uigrani timovi u službi nekih drugih interesa. Ne znam samo koji sud ili sudija je mogao doneti drugačiju odluku od ove što je doneta. Da li bi bilo koji sudija koji drži do svog ugleda i sudi po zakonu mogao da na one „dokaze i činjenice“ koje je tužilaštvo pretočilo u optužni akt donese neku drugačiju odluku od oslobađajuće”, pita na kraju Bojić.

Stigla koverta iz suda, Dragan J. Vučićević ide u zatvor

0
slika: N1

Glavni i odgovorni urednik i vlasnik Informera Dragan J. Vučićević pravosnažno je osuđen zbog vređanja novinara Jugoslava Ćosića, zbog čega je bio dužan da plati 200.000 dinara na ime odštete. Umesto da plati, Vučićević je rešio da ode u zatvor, o čemu je obavešten iz suda sa datumom kada da se javi na izdržavanje kazne.

„Drugi osnovni sud u Beogradu, stigla koverta i u njoj dopis. Dakle, nalog za osuđenog, odnosno mene, da se upućujem na izdržanje zatvorske kazne 3. aprila 2023. godine“, rekao je Vučićević gostujući na Hepiju.

On je rekao i da mu je sud precizirao šta sve treba da ponese od sredstava za ličnu higijenu kada se za manje od dve nedelje bude javljao u Okružni zatvor.

 

„To su doneli na osnovu presuda iz 2021. i 2023. godine, nalaže mi se šta treba da donesem od lične higijene. Treba da se javim Okružnom zatvoru. Trajanje zatvorske kazne je šest meseci, iako to ovde ne piše. Zašto sam ja ovo osuđen? Zbog dva tvita, verovali ili ne? To su tvitovi o Jugoslavu Ćosiću. Ta presuda je u međuvremenu postala pravosnažna“, rekao je Vučićević.

Urednik Informera je izdržavanje zatvorske kazne najavio ranije, kada je u podkastu na RTS-u rekao da će ići u zatvor 400 dana zbog toga što je „nešto napisao“ protiv novinara, Žakline Tatalović i Jugoslava Ćosića. Tada je rekao da ne želi da plati kaznu zbog tvita.