PODGORICA, 01.02.2022. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje prijetnje koje je dobila novinarka Televizije Crne Gore (TVCG) Ana Popović.

Novinarki TVCG prijećeno je putem Instagrama, zbog čega je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet a slučaj kvalifikovan kao krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Pozivamo nadležne organe da hitno rasvjetle slučaj i kazne počinioce.

Istovremeno, ohrabrujemo novinarke i novinare da sve prijetnje, pritiske i napade odmah prijave.

SMCG je i ranije izražavao zabrinutost zbog ometanja medijskih poslenika koji izvještavaju s javnih skupova, naročito protesta i drugih masovnijih okupljanja. Pozivamo i javnost, sve društvene i političke aktere da doprinesu mirnom i civilizovanom izražavanju stavova. Novinari ne smiju biti mete i žrtve političkih previranja.

Sindikat medija Crne Gore

Foto: snimak ekrana TVCG/rtcg.me

PODGORICA, 30.01.2022. – Vlasnici i direktori medija u Crnoj Gori saglasni su da su najveće posljedice korona krize finansijske prirode, kao i organizacija posla zbog odsustva zaposlenih.

U istraživanju “Socio-ekonomski položaj medijskih radnika u Crnoj Gori”, koje je Sindikat medija Crne Gore (SMCG) objavio krajem prošle godine, poseban dio odnosi se na intervjue obavljene s poslodavcima i direktorima crnogorskih medija.

Istraživački tim je strukturirani upitnik sa 11 pitanja poslao na adrese svih registrovanih medija u Crnoj Gori. Pokazalo se, međutim, da menadžeri medija nemaju sluha i da nijesu spremni da odgovore na pitanja koja se tiču njih samih, uprkos brojnim molbama i podsjećanjima.

Istraživanje s vlasnicima i direktorima medija sprovedeno je u martu i aprilu 2021. godine, a na pitanja su odgovorili: TV Nova M, RTV Corona, RTV Cetinje, RTV Budva, RTV Rožaje, Radio Tivat, Radio Berane, Radio Crne Gore i Portal Analitika.

Kada je u pitanju struktura zaposlenih, redakcije su sačinjene od 40 i više procenata žena, a redakciju RTV Corona čini 90 posto žena. Žene se, ističu, nalaze i na uredničkim pozicijama. Na primjer, Radio Televizija Budva ima samo žene na uredničkim pozicijama, kao i Portal Analitika i Radio i portal Berane.

Poslodavce smo pitali i koji su to najveći problemi s kojima su se suočili u toku posljednje dvije godine, odnosno od pojave pandemije Covid-19. Oni su saglasni da su najveće posljedice korona krize finansijske prirode, kao i problemi oko organizacije posla zbog odusustva zaposlenih.

Iz Radija Berane kazali su nam da najveći problem od pojave virusa predstavljaju ograničenja u radu zaposlenih, jer se zbog korištenja prava na plaćeno odsustvo javlja manjak radnika. No, ograničenja se ogledaju i u smanjenom interesovanju za reklamne sadržaje. Otkrivaju da tokom 2020. godine nijesu zaposlili, ali ni otpustili, ni jednog novinara, te da to ne planiraju ni u budućnosti.

U Portalu Analitika su, kako su nam kazali, zaposleni povremeno radili od kuće do novembra 2020. godine, a nakon toga su se vratili u redakciju. Njihovo iskustvo je pokazalo da su učinak i organizacija tima mnogo bolji kada se radi u redakciji. Otkrivaju da su tokom 2020. godine zaposlili dva nova radnika, ali da nije bilo otpuštanja uzrokovanih korona krizom.

Najveći izazov tokom pandemije za redakciju Radija Crne Gore, koja ima 96 zaposlenih i jednog honorarnog saradnika, bilo je sačuvati redakciju od virusa. Zato su, privremeno odložili emitovanje određenih emisija i organizovali rad od kuće. Ističu da nije bilo otpuštanja. „Tokom prethodne godine zaposlili smo dva novinara na upražnjena radna mjesta, zbog odlaska kolega novinara u penziju. Nadam se da neće biti potrebe za otpuštanjem jer i sada imamo potrebu za prijemom novih radnika kako bi popunili upražnjena radna mjesta”, kazali su nam u menadžmentu Radija.

Iz Radija Tivat ističu da su zaposleni u tom mediju tokom pandemije radili od kuće za portal, te da se takav način rada pokazao kao dobar. Ističu da je bilo problema u organizaciji posla, zbog bolesti članova redakcije, ali da to nije uticalo na njihovo izvještavanje. Dvoje zaposlenih napustilo je taj medij, te su zaposlili jednu novinarku na neodređeno vrijeme. Otpuštanja nije bilo. „Neće biti otpuštanja. Poslujemo veoma racionalno. Prošlu godinu poslovali smo s dobitkom od 18 hiljada eura. Plate dobijamo do 7. u mjesecu. Nemamo dugovanja, ni prema državi, ni prema dobavljačima. Veoma smo ponosni na rad i poslovanje Radio Tivta”, kazali su nam u tom mediju.

Iz RTV Budva ističu da se, zbog pandemije, suočavaju sa opravdanim izostancima zaposlenih i nijesu u mogućnosti da snime nove emisije zbog poštovanja epidemioloških mjera. Dio zaposlenih u tom mediju radio je od kuće, što kako kažu nije mnogo uticalo na kvalitet rada. U tom mediju nije bilo otpuštanja niti zapošljavanja novih ljudi, a ne očekuju ni da će se u budućnosti smanjivati broj zaposlenih.

Iz Radio i televizije Corona ističu da je pandemija ostavila finansijske posljedice. Zbog prirode posla zaposleni u tom mediju (jedan stalno zaposleni i pet honorarnih saradnika) radili su iz redakcije, ili su izvještavali s terena. U tom mediju zaposlili su dva novinara, a nijesu imali otpuštanja. Dodaju da ne planiraju otpuštanja „ali ukoliko i dalje bude prisutna ovakva finansijska situacija, biće prinuđeni da otpuste par radnika“

Lokalni javni emiter, Radio-televizija i portal Rožaje takođe je osjetio finansijske posljedice od pandemije Covid-19. Ističu da su im tokom i nakon pandemije ograničene mogućnosti za rad marketinga, kao i da su limitirana budžetska sredstva. Dodaju i da je rad od kuće uticao na smanjenje produkcije tog medija. Ovaj medij zaposlio je troje radnika, dok je otkaz dobilo njih dvoje.

Mali broj zaposlenih, posebno snimatelja, jedna kamera s kojom raspolažu i neposjedovanje redakcijskog vozila dio su problema redakcije LJE Radio-televizije Cetinje. No to su, otkrivaju, problemi koji su postojali i prije korone. Zaposleni u tom mediju su radili od kuće jedino kada su bili inficirani virusom Covid-19 ili dok su bili u izolaciji. Takođe, u nekoliko navrata je radno vrijeme Radio Cetinja prilagođavano, ali se to samo djelimično odrazilo na rezultate rada. U toku prethodne godine zaposlili su jednog novinara, a nije bilo otpuštanja. „Otpuštanja neće biti u RTV Cetinje, a finansijske probleme, koji datiraju odavno i nemaju veze s korona krizom, još uvijek ne znamo na koji način i kada ćemo riješiti, s obzirom na činjenicu da, zbog loših odnosa sa osnivačem, do danas nemamo potpisan Ugovor o međusobnim pravima i obavezama za naredne tri godine”, navode u dopisu za SMCG.

Glavni problem s kojim se suočavaju komercijalni TV emiteri su, ističu iz TV Nova M, nedovoljna pomoć države medijima. „I prethodna i aktuelna vlast nedovoljno su nas pomogle, nijesu nam subvencionisale zarade, nijesu nas stavili na spisak ugroženih djelatnosti osim tokom nekoliko mjeseci prošle godine”, kazali su nam u menadžmentu.

Direktorica TV Nova M, Ivana Šebek, istakla je da bi se komercijalnim emiterima najviše pomoglo oslobađanjem od dažbina prema Radio-difuznom centru, Agenciji za elektronske medije, PAM-u i Filmskom centru „makar na godinu, kako bismo bili približno izjednačeni sa igračima na tržištu registrovanim u drugim državama, koji programski ne posluju po crnogorskom zakonodavstvu (Pink M)“.

Neophodno je, dodaje, da poslodavci dobiju subvencije na zarade zaposlenih, kao ugrožena djelatnost, jer su prinuđeni da otpuštaju zaposlene kako bi poslovali sa što manjim „neminovnim“ gubicima.

„To iz razloga što želimo da zadržimo zaposlene, da ih ne šaljemo na teret državi, ali smo finansijski iscrpljeni i nemamo izbora. Želimo da sačuvamo radna mjesta za crnogorske državljane”, kazala je Šebek. Iz ovog medija ističu da su tokom pandemije Covid-19 zaposlili jednu novinarku, ali da su istovremeno i otpuštali, ne precizirajući broj otpuštenih. Dodaju i da će se otpuštanja nastaviti, posebno ako pomoć države izostane.

PODGORICA, 25.01.2022 – Privatne televizije su u 2020. godini imale gubitak od 91,5 hiljade eura, dok su privatne radio-stanice u plusu od skoro 38 hiljada eura.

Ovo su rezltati istraživanja koje je krajem 2021. objavio Sindikat medija Crne Gore (SMCG).

Televizija Vijesti je u 2020. godini imala najveći profit među crnogorskim privatnim medijima od 822,5 hiljada eura. Ukupni prihodi bili su preko 2,9 miliona eura (ogromna većina od marketinga, 170 hiljada od subvencija, dotacija i donacija), troškovi blizu 2,1 milion a sve to ostvario je 71 zaposleni.

Televizija Nova M je u 2020. godini poslovala s gubitkom od 570 hiljada eura, najvećim prikazanim među svim crnogorskim medijima. Imali su visoke prihode od 1,55 miliona ali i ogromne rashode od preko 2,1 milion eura. U toj televiziji je radilo 58 ljudi.

Prva TV takođe je imala veliki gubitak u 2020. od 366,5 hiljada eura. Ukupni prihodi bili su milion i 65 hiljada eura a rashodi 1,43 miliona i u toj televiziji radilo je 39 zaposlenih. U okviru iste kompanije posluje i „Play“ radio.

Televizija A1, koja je nastala na temeljima nekadašnje Atlas televizije u stečaju, i koja je krajem septembra 2021. godine preimenovana u TV Adria, imala je 122 hiljade eura gubitka u 2020. U finansijskom izvještaju njenog osnivača, firme Atlas media group, prijavljen je ukupan prihod od nešto preko 50 hiljada eura i troškovi od skoro 175 hiljada. U A1 televiziji tokom 2020. godine radilo je devet ljudi.

Kablovska televizija Korona iz Bara u 2020. godini zabilježila je minus od 2,5 hiljada eura, s prihodima od blizu 23,5 hiljada eura i rashodima od skoro 26 hiljada, uz dva zaposlena. U okviru iste firme posluje i radio Korona.

Kablovska televizija San iz Bijelog Polja bila je u malom plusu od 441 euro. Četiri zaposlena generisala su prihod od nešto preko 27 hiljada eura dok su ukupni rashodi bili malo više od 26,5 hiljada.

Kablovska televizija Novi iz Herceg Novog imala je gubitak od oko 10 hiljada eura. Prihodi su bili malo preko 13 hiljada a rashodi više od 23 hiljade eura. U ovoj televiziji radila su dva stalno zaposlena.

Radio Televizija Teuta imala je najbolji poslovni rezultat među kablovskim televizijama. Ova RTV iz Ulcinja, koja emituje program na albanskom jeziku, ostvarila je u 2020. profit od skoro 65 hiljada eura. Prihodi su bili preko 570 hiljada a a rashodi oko 506 hiljada eura. U televiziji, radiju i portalu Teuta radilo je ukupno 19 ljudi.

Druga kablovska televizija na albanskom jeziku, TV Boin iz Tuzi, takođe je imala uspješnu 2020. godinu sa profitom od 28 hiljada eura odnosno prihodima od blizu 75 hiljada i troškovima od oko 47 hiljada eura. U ovom mediju rade četiri zaposlena. I ova televizija, poput Teute, ima svoj portal.

Među kablovskim televizijama je i Srpska televizija, koja se najvećim dijelom finansira iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Zajedno sa Srpskim radijom te portalom i magazinom Srpske novine, 2020. godine imali su blagi plus od 742 eura, sa prihodima od skoro 104 hiljade i rashodima od nešto više od 103 hiljade eura a nisu imali nijednog prijavljenog stalno zaposlenog radnika.

Televizija MNE sport, specijalizovana kablovska televizija koja prenosi sportske događaje iz Crne Gore na tri TV kanala, u 2020. godini ostvarila je dobit od blizu 64 hiljade eura, s prihodima od 472 hiljade dok su troškovi bili 408,5 hiljada eura. U ovom mediju radilo je ukupno devet ljudi.

Od kablovskih televizija nisu dostupni podaci o poslovanju Televizije 7 pošto je njen osnivač Lutrija Crne Gore, kojoj je glavna djelatnost priređivanje igara na sreću.

Privatne radio stanice, kojih je u 2020. godini bilo 38, imaju mnogo manje prihode od televizija ali su one, ukupno gledano, pozitivno poslovale.

Ubjedljivo najveće prihode i profit imao je Radio Antena M koji je u 2020. godini, sa svojim portalom, bio u plusu preko 120 hiljada eura. Ukupni prihodi bili su više od 445 hiljada eura (od čega 72 hiljade od subvencija, dotacija i donacija), rashodi oko 325 hiljada i u ovom mediju je radilo 15 zaposlenih.

Podgoričke muzičke radio stanice Elmag, Mag i El radio, koje posluju u okviru iste kompanije, imale su zajedno neto dobit od preko 11 hiljada eura, s prihodima od više od 197 hiljada i rashodima od oko 186 hiljada eura. U njima je radilo ukupno sedam zaposlenih.

Odličan rezultat u godini pandemije ostvarila je i Drugačija radio stanica, takođe iz Podgorice, koja je imala profit od preko 42 hiljade eura, odnosno prihode od preko 191 hiljadu i rashode od skoro 149 hiljada eura. Samo ova radio stanica ima sedam zaposlenih.

Crkvena radio stanica Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, Radio Svetigora, u 2020. godini poslovala je s gubitkom od preko 13,5 hiljada eura, odnosno prihodima od nešto preko 45 hiljada, koji su svi od subvencija, dotacija i donacija i rashodima od blizu 59 hiljada eura. Ova radio stanica imala je jednog zaposlenog.

Radio Jadran iz Herceg Novog je bio u gubitku od skoro 9,5 hiljada eura s prihodima od 47 hiljada i troškovima od preko 56,5 hiljada. Ovaj radio, koji ima i svoj portal, ima četiri zaposlena.

Nema javno dostupnih ili preciznih podataka o poslovanju sedam radio stanica u 2020. godini. Radio Skadar Lake iz Podgorice nije podnosio finansijski izvještaj Poreskoj upravi još od 2017. godine, a Radio Glas Plava od 2019. Za Radio ,,Z” iz Nikšića nema preciznih podataka jer je vlasnik radija Auto-moto društvo „Zarubica company”, kojem je glavna djelatnost tehnički pregled vozila pa je poslovanje radija prikazano u okviru cjelokupnog poslovanja. Slično je i sa Radijom „Star FM” sa Cetinja, čiji je vlasnik kompanija koja se bavi gumama i sa Radijom „S” iz Herceg Novog čiji je osnivač firma koja se bavi telekomunikacionom i elektro opremom. Radio Adriatic iz Bijelog Polja je osnovala NVO „Đakomo Adriatic” čiji glavni dio poslovanja čine razni projekti. Radio Fatih iz Tuzi je neprofitna radio stanica Mešihata Islamske zajednice za koju nema finansijskih izvještaja u bazi Uprave prihoda i carina. Inače, radio stanice Fatih i Homer su neprofitni mediji, koji nemaju prihoda od marketinga nego samo od subvencija, dotacija i donacija svojih osnivača.

Osim Antene M i Radija Jadran, i Radio Svetigora, Radio Petnjica, Radio Titograd i Radio Dux, koji je medij hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, imaju svoje portale. Ima ga i Radio Skala, koji je ugašen krajem 2020. godine ali je portal nastavio da radi. Kada su u pitanju ove kategorije medija, 26 od 37 privatnih radio stanica, za koje su dostupni podaci o poslovanju, imale su u 2020. godini 74 zaposlena, računajući i neke koji su radili u portalima ovih medija. Ove radio stanice su ukupno imale profit od skoro 38 hiljada eura, s prihodima od milion i 646 hiljada eura i rashodima od milion i 608 hiljada.

PODGORICA, 21.01.2022. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje jučerašnji napad na dopisnika Televizije Crne Gore (TVCG), Slobodana Doknića.

Napeta politička atmosfera u zemlji ne smije biti povod za bilo kakve napade na novinare/ke i zaposlene u medijima kojima je ovih dana već dovoljno otežan posao zbog brojnih dešavanja na političkoj sceni.

Pozivamo nadležne organe da adekvatno kazne počinioca, a cjelokupno društvo na smirivanje tenzija. Novinari/ke u svim okolnostima moraju biti slobodni da izvještavaju i bezbjedni dok obavljaju svoj posao.

U proteklom periodu to im nije bilo omogućeno, pa smo samo u 2021. godini zabilježili 25 napada, pritisaka i prijetnji upućenih medijskim poslenicima.

Podsjećamo i da je na snazi izmjenjeni Krivični zakonik kojim su kazne za napade na osobe koje vrše poslove od javnog interesa pooštrene. Nadamo se da će to odvratiti neodgovorne pojedince od budućih napada.

Sindikat medija Crne Gore

PODGORICA, 18.01.2022. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) godinama ukazuje na loš položaj lokalnih medija. Istraživanje o poslovanju medija u Crnoj Gori tokom 2020. godine, koje je objavljeno krajem prošle godine, pokazalo je da su lokalni javni emiteri u gubitku od oko 150 hiljada eura.

Iako je istraživanje pokazalo da su crnogorski mediji tokom 2020. ukupno pozitivno poslovali, to ne važi za lokalne javne emitere, privatne televizije i periodičnu štampu.

Lokalni javni emiteri su u 2020. ukupno ostvarili nešto preko 4,2 miliona eura prihoda, i to većinom iz lokalnih budžeta odakle je stiglo 3,8 miliona eura ili skoro 90 posto, dok su od marketinga svi zajedno zaradili oko 300 hiljada eura ili oko sedam posto prihoda. Ukupni troškovi bili su im 4,36 miliona eura što znači da su na kraju prošle godine imali ukupni gubitak od 146.698 eura. Sedam lokalnih javnih emitera je poslovalo pozitivno, sedam je bilo u minusu, jedan na nuli, dok nema pouzdanih podataka za Radio Kolašin. U lokalnim javnim emiterima je, na kraju 2020. godine, radila ukupno 331 osoba, a sada znatno više jer je počela s radom i Gradska televizija.

Od 16 lokalnih javnih emitera svi imaju radio-stanice, 12 njih ima i portale, a šest i TV kanale.

Najveći budžet među ovim medijima ima Radio Televizija (RTV) Budva u okviru koje kao treći medij radi i portal RTV Budva. Ona je 2020. godine imala prihode od oko 938 hiljada eura, od čega je skoro 796 hiljada stiglo iz opštinskog budžeta, a prihodi od marketinga bili su 72,5 hiljada eura. Ukupni rashodi bili su oko 878 hiljada što znači da je RTV Budva bila u plusu od 59,5 hiljada eura. U njoj je na kraju 2020. godine radilo 55 zaposlenih (48 na neodređeno i sedam na određeno), a po finansijskom izvještaju menadžmenta dostavljenom Savjetu RTV Budva prosječna plata bila je 547 eura i to je jedini javno dostupni podatak o prosječnoj plati u lokalnim emiterima.

RTV Nikšić ima manji budžet od RTV Budva ali i najviše stalno zaposlenih među lokalnim javnim emiterima. Taj broj u 2020. bio je 61, a bili su u plusu od nešto preko 58 hiljada eura, sa ukupnim prihodima od skoro 826 hiljada eura (690 hiljada od Opštine ali i skoro 131 hiljadu od reklama i oglasa) dok su rashodi bili nešto preko 767 hiljada eura. RTV Nikšić takođe ima portal kao treći medij.

Među lokalnim javnim emiterima, koji osim radija imaju i televiziju, najveći minus imala je RTV Rožaje. Iskazani gubitak u 2020. bio je preko 108 hiljada eura, s prihodima od nešto preko 186 hiljada (koji su gotovo u potpunosti iz lokalnog budžeta i to skoro 175 hiljada, a od marketinga nešto preko 11 hiljada) i rashodima od 294,5 hiljada. U RTV Rožaje, koja ima i svoj portal, tokom 2020. radilo je 25 ljudi.

I Radio Televizija Herceg Novi, koja takođe ima svoj portal, na kraju 2020. godine bila je u velikom minusu od skoro 72 hiljade eura. Iako su iz lokalnog budžeta imali 314 hiljada eura a od marketinga preko 16 hiljada, ukupni troškovi su premašili 400 hiljada eura i to za 25 zaposlenih.

U gubitku od preko 38 hiljada eura bila je i RTV Pljevlja, koja takođe ima svoj portal. Ukupni prihod je bio oko 322 hiljade eura, od čega je oko 300 hiljada stiglo iz opštinskog budžeta, a ukupni rashodi oko 360 hiljada dok su u ovom mediju bila 33 zaposlena.

Radio Televizija Podgorica osnovana je tokom 2020. i emitovala program samo preko Gradskog radija da bi u 2021. godini dobila Gradski portal i Gradsku televiziju. U periodu od osnivanja 10. oktobra do 31. decembra 2020. godine bila je u plusu od 55,5 hiljada eura s prihodima koji su svi stigli iz budžeta Glavnog grada od 71,5 hiljada eura i rashodima od oko 16 hiljada. U tom periodu imala je samo jednog stalno zaposlenog. Početkom oktobra 2021. godine, iz Glavnog grada su listu Dan saopštili da su za pokretanje RTV Podgorica od osnivanja potrošili 1.526.568 eura. U 2020. godini potrošeno je 391.568 eura a budžetom Glavnog grada je za 2021. godinu predviđeno 1.135.000 eura. Dan je objavio i da je za opremanje prostorija RTV Podgorica, još za vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše, potrošeno 1,1 milion eura i kada se sve to uzme u obzir, ispada da će u opremanje i rad ovog lokalnog javnog emitera do kraja 2021. godine biti potrošeno ukupno 2.626.568 eura. Iz Glavnog grada naveli su i da su na dan 24. septembar 2021. godine, tri medija koja funkcionišu u sklopu RTV Podgorica, imala 66 zaposlenih od čega je 31 osoba bila zaposlena na neodređeno, dok je 35 zaposlenih imalo ugovor o djelu.

Radio Cetinje završio je 2020. godinu s velikim minusom od skoro 53 hiljade eura. Ukupni prihodi su bili skoro 143 hiljade eura, od čega gotovo 130 hiljada iz budžeta prijestonice Cetinje, kao i skoro osam hiljada od projekata. Samo nešto preko četiri hiljade prihodovali su od marketinga, dok su rashodi bili gotovo 196 hiljada. Na kraju 2020. godine u tom mediju je radilo 17 ljudi i to 13 na neodređeno, a četiri na određeno vrijeme. Radio Cetinje ima i svoj portal koji se zove Cetinjski list.

Radio Ulcinj nema portal i to je medij koji je trenutno u najtežoj situaciji u Crnoj Gori jer se zaposlenima sredinom 2021. godine dugovalo čak 15 plata i prijetio im je stečaj. 2020. godinu Radio Ulcinj završio je s gubitkom od preko 43 hiljade eura. Poslovni prihodi bili su oko 91,5 hiljada eura i skoro svi su stigli iz lokalnog budžeta (od marketinga su imali samo 41 euro) a rashodi su bili 134,5 hiljada eura dok je u ovom mediju radilo 10 ljudi.

Radio Bar, sa 23 zaposlena, imao je prihode od blizu 322 hiljade eura od čega iz budžeta opštine 300 hiljada i od marketinga nešto preko 15,5 hiljada eura. Rashodi su bili skoro 321 hiljadu pa je neto dobit na kraju godine bila tačno 849 eura. I ovaj lokalni emiter ima svoj portal, koji ulazi u ovaj finansijski saldo.

Radio Tivat, koji takođe ima portal, 2020. godinu završio je u plusu od skoro 25 hiljada eura. Iz opštinskog budžeta dobili su 258 hiljada eura, od marketinga još nešto preko 8 hiljada a troškovi su bili 241 hiljadu eura, za ukupno 15 zaposlenih.

Radio Kotor sa 14 zaposlenih iskazao je gubitak od nešto preko 5,5 hiljada eura. Ukupni prihodi bili su skoro 190 hiljada eura, od čega gotovo 180 hiljada iz lokalnog budžeta i blizu 10 hiljada od reklama, ali su rashodi prevagnuli jer su iznosili preko 195 hiljada. I ovaj lokalni emiter ima svoj portal.

Radio Bijelo Polje, koji takođe ima portal, tokom 2020. godine zapošljavao je 11 radnika i ostvario je neto dobit od nešto preko šest hiljada eura. Prihodovali su skoro 180 hiljada eura (160 hiljada iz lokalnog budžeta, od projekata 13 hiljada a od marketinga malo preko 3,5 hiljada) dok su im ukupni troškovi bili 175,5 hiljada.

Radio Berane je 2020. godinu završio u minusu od blizu 42 hiljade eura. Rashodi su bili preko 192 hiljade a prihodi 150,5 hiljada eura, od čega preko 142 hiljade iz lokalnog budžeta i nešto malo više od sedam hiljada od marketinga. U ovom mediju radio je 21 zaposleni. I Radio Berane ima svoj portal.

Najmanji među lokalnim javnim emiterima, Radio Andrijevica i Radio Danilovgrad, nemaju svoje portale. Radio Andrijevica, u kojem radi 10 zaposlenih, 2020. završio je na nuli, dakle bez plusa ali i bez minusa. Sav prihod od nešto preko 77 hiljada eura stigao im je iz opštinskog budžeta a tačno toliki bili su i troškovi. Radio Danilovgrad sa devet zaposlenih imao je malu dobit od 139 eura, takođe sa svim prihodima iz lokalnog budžeta od blizu 114 hiljada eura, koliko su otprilike iznosili i ukupni rashodi.

Iako formalno osnovan tokom 2020. godine, Radio Kolašin još nije počeo da emituje program a ne zna se ni kada će početi. Članovi Savjeta su u međuvremenu podnijeli ostavke a iz Opštine su medijima kazali da su tokom prošle godine uplatili ovom lokalnom emiteru 10 hiljada eura. Na sajtu Uprave prihoda i carina nema finansijskog izvještaja ovog medija za 2020. godinu.

PODGORICA, 14.01.2022 – Na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim je propisana jača krivičnopravna zaštita novinara/ki.

Izmjenama Krivičnog zakonika (KZ) su propisani kvalifikovani oblici krivičnih djela “Ugrožavanje sigurnosti”, “Teško ubistvo”, “Teška tjelesna povreda” i “Prinuda”, kada se izvrše prema osobi koja obavlja posao javnog informisanja, u vezi obavljanja tog posla.

Poslom od javnog značaja smatra se obavljanje profesije ili dužnosti koje je povezano s povećanim rizikom za bezbjednost lica koje ga obavlja u oblasti javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći pred sudskim i drugim državnim organima (Član 32).

Preformulisano je krivično djelo Sprječavanje štampanja i rasturanja štampanih stvari, emitovanja programa i objavljivanja informacija tako da se obezbijedi strože kažnjavanje za ometanje ili sprječavanje objavljivanja informacija od javnog značaja putem medija.

Skupština Crne Gore je 29. decembra jednoglasno usvojila izmjene KZ. Akcija za ljudska prava (HRA) i Sindikat medija Crne Gore pozdravili su pomenute izmjene i izrazili očekivanje da će doći do smanjenja broja napada na novinare/ke i ostale zaposlene u medijima.

Sindikat medija Crne Gore se od 2014. godine zajedno s HRA zalaže za izmjene KZ-a u cilju jače krivičnopravne zaštite novinara. 2021. godine nam se pridružilo još sedam NVO i to: Institut za medije, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Media centar i NVO 35mm.

Evropska komisija objavila je 10. januara otvorene javne konsultacije o predstojećem Evropskom zakonu o slobodi medija, značajnoj inicijativi koju je predsjednica Ursula fon der Lajen najavila u svom obraćanju o stanju u Uniji u 2021 kako bi zaštitila pluralizam i nezavisnost medija na unutrašnjem tržištu EU. Ovo je uslijedilo nakon poziva za dokaze objavljenog 21. decembra 2021. u kojem se navode glavni ciljevi inicijative, moguće opcije i uticaji.

Potpredsjednica EK za vrednosti i transparentnost, Vera Jourova, rekla je: „Mediji su stub demokratije. Ali danas ovaj stub puca, uz pokušaje vlada i privatnih grupa da izvrše pritisak na medije. Zbog toga će Komisija predložiti zajednička pravila i zaštitne mjere za zaštitu nezavisnosti i pluralizma medija. Novinari bi trebalo da budu u mogućnosti da rade svoj posao, obavještavaju građane i pozivaju na odgovornost bez straha i naklonosti. Sada smo otvorili široke konsultacije kako bismo došli do najboljeg predloga.“

Komesar za unutrašnje tržište Tijeri Breton je dodao: „Moramo se pobrinuti da evropski mediji ostanu nezavisni, inovativni i održivi i da rade bez ikakvog neopravdanog miješanja u njihove aktivnosti, bilo da su privatni ili javni. Danas pokrećemo naše konsultacije o predstojećem Zakonu o slobodi medija: želimo da čujemo vaše stavove i istražimo vaša rešenja za otporno medijsko tržište, koje građanima pruža različite i pouzdane informacije.“

Namjera konsultacija je prikupljanje stavova o najvažnijim pitanjima koja utiču na funkcionisanje unutrašnjeg medijskog tržišta, uključujući različite vrste miješanja u medije, kao i ekonomska kretanja. Pokriva tri glavne oblasti koje se odnose na medijska tržišta, prva se fokusira na transparentnost i nezavisnost (npr. ispitivanje transakcija na medijskom tržištu, transparentnost vlasništva nad medijima i mjerenje publike), druga na uslove za njihovo zdravo funkcionisanje (npr. izloženost publike različitim stavovima, medijske inovacije na tržištu EU) i treći o pravednoj raspodeli državnih resursa (npr. nezavisnost javnih medija, transparentnost i fer distribucija državnog oglašavanja). Takođe se očekuju povratne informacije o osnovnim opcijama upravljanja za Zakon koji bi se mogao nadovezati na Evropsku regulatornu grupu za audiovizuelne medijske usluge (ERGA).

Predlog bi Komisija trebalo da predstavi u trećem kvartalu 2022. Otvorene javne konsultacije nastoje da prikupe stavove, dokaze i podatke građana, posebno novinara, medija (kako privatnih tako i javnih), akademije, civilnog društva, javne vlasti, preduzeća i svih zainteresovanih strana da pomognu Komisiji da oblikuje ova nova pravila. Komentari se mogu dati do 21. marta 2022. na portalu Recite svoje mišljenje.

Pozadina

Evropski zakon o slobodi medija planiran je za usvajanje u trećem kvartalu 2022. godine, kako je navedeno u Programu rada Komisije za 2022. godinu. Ona će se nadovezati na revidiranu Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, koja postavlja pravila za nezavisnost medijskih regulatora, promoviše transparentnost vlasništva nad medijima i priznaje da uređivačke odluke treba da budu oslobođenje od miješanja drugih aktera. Inicijativa će se fokusirati na eliminisanje barijera za uspostavljanje i rad medijskih usluga i imaće za cilj uspostavljanje zajedničkog okvira za unaprjeđenje unutrašnjeg tržišta u medijskom sektoru, u cilju očuvanja slobode medija i pluralizma na tom tržištu. Biće koherentan sa naporima EU u promovisanju demokratskog učešća, borbi protiv dezinformacija i podršci slobodi i pluralizmu medija kako je navedeno u Evropskom akcionom planu za demokratiju. Konkretno, dopuniće nedavno usvojenu Preporuku o zaštiti, bezbednosti i osnaživanju novinara, predloženi paket Zakona o digitalnim uslugama i predstojeću inicijativu za zaštitu novinara i zaštitnika prava od sudskih sporova (SLAPP). Evropski zakon o slobodi medija će takođe ići ruku pod ruku sa akcijama koje se odnose na održivost, otpornost i digitalnu transformaciju medijskog sektora, koje se sprovode u okviru Akcionog plana za medije i audiovizuelne medije.