PODGORICA, 20.12.2021. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) i Građanska alijanska (GA) organizovali su 16. i 17. decembra konferenciju „Dani slobode medija u Crnoj Gori“, čiji je cilj bio analiza i upućivanje preporuka za unapređenje različitih oblasti slobode medija.

Konferenciju je otvorila ministarka javne uprave, digitalnog durštva i medija Tamara Srzentić, koja je kazala da taj resor ima ambiciozne ciljeve: zakonski regulisati i unaprijediti sektor medija na odgovarajući način, osigurati bezbjednost novinarima  i time dovesti medije na nivo sličan dostignutom u nekim državama članicama Evropske unije.

Poručila je da novinarstvo nikad ne smije da služi centrima političke, ekonomske ili bilo koje druge moći, jer je njegov isključivi cilj, kako je istakla, borba za interes svih građana i građanki i za njihovo pravo da budu objektivno, uravnoteženo i istinito informisani.

Predstavnica OEBS-a za slobodu medija, Teresa Ribeiro, kazala je da se u toku mandata suočila sa ubrzanim nestajanjem povjerenja javnosti u medije i rastućem neraspoloženju prema medijima, navodeći da je to prouzrokovano populizmom političara i vlasti i pogoršano dezinformacijama.

„Apelujem na političare i javne zvaničnike da se ustežu od štetne retorike i da omoguće sredinu u kojoj će procvjetati sloboda izražavanja. Ovaj negativni razvoj se značajno odrazio na bezbjednost i radne uslove novinara“, istakla je Ribeiro u svom prvom obraćanju crnogorskoj javnosti.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković, podsjetila je da ta organizacija od osnivanja prati stanje u medijima u Crnoj Gori i da pokušava da ga unaprijedi.

„Ukoliko su zaposleni u medijima potplaćeni ili cenzurisani ili samocenzurisani, uzalud ćemo govoriti o visokim standardima u novinarstvu. Ukoliko imamo zakone koji ne podržavaju slobodu medija i ne podstiču novinare i novinarke, kao i ostale zaposlene da se osjećaju slobodno i zaštićeno i na ulici i na radnom mestu i od napadača i od poslodavaca, mi nemamo slobodne medije“, istakla je Camović Veličković.

Kazala je da su u proteklom periodu analizirali stanje u medijima i dali preporuke za stvaranje sigurnog, bezbjednog i profesionalnog okruženja za novinare i druge zaposlene u medijima.

Tokom panela „Socio-ekonomski položaj zaposlenih u medijima“, istraživačica SMCG Bojana Konatar je, predstavljajući istraživanje koje je SMCG sproveo od oktobra do decembra ove godine u formi online ankete,  kazala da je anketa poslata na više od 200 adresa, a da su dobili odgovore od 87 novinara i urednika.

Istraživanje je, kako je istakla, pokazalo da prosječni dan novinara, za više od trećinu zaposlenih, traje duže od osam sati. Sa druge strane, osam sati dnevno radi oko 23 odsto anketiranih, a nešto više od 12 odsto njih radi šest sati dnevno.

„Čak 79 odsto novinara radi prekovremeno, od čega njih 37 odsto često, a 41 odsto njih je reklo da je ponekad radilo na taj način. Međutim, podatak da njih čak 69 odsto nije dobilo nikad nadoknadu za prekovremeni rad govori o tome kakav je njihov položaj u redakcijama“, rekla je Konatar.

Ukazala je da 38 odsto novinara ima zaradu manju od prosječne – 500 eura.

„Platu veću od 600 eura ima 30 odsto anketiranih, a svaki četvrti novinar u Crnoj Gori prima između 500 i 600 eura neto i može se reći da ima zaradu na nivou prosječne u državi“, kazala je Konatar.

Anketirani novinari su kazali da imaju veliku slobodu u radu, ali čak 45 odsto njih nekada je cenzurisalo sadržaj.

Govoreći o položaja novinara u lokalnim medijima, predstavnica Radija Berane Milena Bubanja Obradović, kazala je da su problemi sa kojima su suočeni zaposleni u lokalnim medijima veliki i lako uočljivi, navodeći da se oni preslikavaju na ostale zaposlene u medijima u Crnoj Gori.

„Od 16 lokalnih javnih emitera čiji su osnivači opštine, samo njih sedam ima pozitivno poslovanje. Samo tri lokalna javna emitera ostvaruju značajan prihod, od par desetina hiljada eura“, navela je Obradović.

„Najteža situacija je u Radio Televiziji Rožaje, Radiju Ulcinj, Radio Televiziji Pljevlja, Radio Cetinju“, navela je Bubanja Obradović.

Govoreći o poslovanju medija tokom 2020. godine, predstavnik SMCG Predrag Nikolić, je rekao da u Crnoj Gori na malom tržištu postoji veliki broj medija, navodeći da je od 189 medija u prošloj godini, samo njih 70 poslovalo pozitivno, 14 je bilo na nuli, dok je 68 poslovalo negativno, a za 34 nisu dobili podatke.

„Najveći plus je imala Radio Televizija Crne Gore, jer 90 odsto prihoda dolazi iz državnog budžeta. Dnevna i nedeljna štampa je i dalje ima najveći prihod među privatnim medijima, dok privatne televizije i pored trendova poboljšanja i dalje posluju u minusu. Postoji veliki broj radio stanica, sa malim brojem zaposlenih, koji posluju pozitivno“, naveo je Nikolić.

Tokom panela „Etičko izvještavanje medija o ranjivim grupama“ istraživačica NVO Građanske alijanse, Mehdina Kašić Šutković, kazala je da je ta organizacija pratila tekstove koji su se odnosili na ranjive grupe, u koje spadaju migranti, žene, osobe sa invaliditetom (OSI), pripadnici LGBTIQ populacije, Romi i drugi manjinski narodi.

„Građanska alijansa je u periodu od 18. januara do 17. novembra ove godine vršila monitoring 11 portala, od kojih pet nacionalnih i šest regionalnih. U navedenom periodu monitoringom je obuhvaćeno i analizirano 1.108 tekstova koji su u svom sadržaju ili svojim komentarima tretirali pripadnike ranjivih grupa“, navela je Kašić Šutković.

Predstavnica LGBT Foruma Progres, Bojana Jokić, ocijenila je da postoji napredak kada je u pitanju izvještavanje medija o LGBTIQ populaciji.

„Postoji veliki broj članaka koji tretira LGBTIQ tematiku onako kako treba i dosta se rjeđe dešava da se koristi neadekvatna terminologija“, istakla je Jokić.  Dodala je da bi mediji trebalo da uklanjaju uvredljive komentare na društvenim mrežama, koji se odnose na LGBTIQ zajednicu.

Predstavnik organizacije Udruženje paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović, smatra da je evidentan napredak kad je u pitanju izvještavanje medija o OSI, navodeći da se najveći problem prilikom izvještavanja javljao u terminologiji.

„Ranije se o OSI izvještavalo kroz medicinski ili funkcionalni model. Insistiram da treba da se bavimo modelom ljudskih prava, odnosno da posmatramo osobu sa invaliditetom kao osobu“, istakao je Bašanović.

Predstavnik NVO Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Andrija Đukanović, rekao je da se izvještavanje medija o Romima u poslednje vrijeme u pogledu kvaliteta i kvantiteta popravilo, ali da ima elemenata koje bi trebalo.

„Obim izvještavanja o Romima je najveći u mjesecima i danima kad se obilježavaju značajni datumi iz istorije ili kulture romske populacije, kao što je 8. april ili 5. novembar. Izvještavanje medija se odnosi na praćenje i izvještavanje planiranih događaja, kao što su okrugli stolovi, konferencije, akcije humanitarnog karaktera“, naveo je Đukanović.

Tokom drugog dana konferencije fokus je bio na bezbjednosti medijskih radnika i efikasnosti postojeće medijske regulative.

Ministar unutrašnjih poslova, Sergej Sekulović, u uvodnom izlaganju, kazao je da Crna Gora nema mnogo razloga da se pohvali kad je u pitanju bezbjednost medijskih radnika.

„Nosimo teret određenih starih slučajeva koji su ostali nerazriješeni i dok taj teret ne skinemo teško da možemo u oblasti slobode izražavanja i u kontektu evropskih integracija napraviti odlučni i pravi iskorak“, naveo je Sekulović.

Osnovni državni tužilac, Vukas Radonjić, rekao je da slučajeve napada na novinare i medijske radnike u Tužilaštvu koriste kao opomenu i pouku.

„Moram da uputim poziv svim novinarima da se potpuno nesmetano, u svakoj situaciji, bilo zbog službenih obaveza ili novinarskih zadataka, bilo zato što se osjećate na bilo koji način ugroženo i ometeno da radite svoj posao, u svakom trenutku obratite državnom tužilaštvu, ne samo kroz podnošenje krivičnih prijava, već kroz neposrednu komunikaciju sa mnom, jer smatram da smo svi na jednom zadatku i da ćemo svi zajedno međusobnu i neposrednu komunikaciju, međusobnu saradnju i razumijevanje, uspjeti da postignemo određene rezultate“, rekao je Radonjić.

Predsjednik Evropske federacije novinara, Mogens Bliker Bjergord, smatra da u Crnoj Gori treba da bude kreiran nacionalni akcioni plan za bezbjednost novinara i pitanje nekažnjivosti.

„Kad imate nacionalni akcioni plan koji uključuje to da vlasti treba da preduzmu odgovornost kao što smo mogli da čujemo od tužioca i od ministra, postoji odgovornost za zaštitu novinara koja se treba preuzeti jer je bezbjednost novinara borba za demokratiju“, istakao je Bjergord.

Prema njegovim riječima, potrebno je osigurati da politički lideri i političari u Vladi i državi bezuslovno podržavaju medijske slobode.

U okviru panela o bezbjednosti medijskih radnika, programski direktor GA, Milan Radović, kazao je da su od januara do kraja novembra ove godine registrovana 25 napada, pojašnjavajući da je to porast u odnosu na prošlu godinu kad ih je bilo 17.

„Pet napada smo svrstali u napade na novinare, misli se na fizičke napade, četiri slučaja u kategoriju prijetnje smrću novinarima ili sa njima povezanim osobama, devet slučajeva svrstali smo u kategoriju ostale prijetnje novinarima, imamo četiri slučaja u kategoriji prijetnje medijima i medijskim organizacijama i tri slučaja u kategoriji napadi na medije i medijske organizacije“, rekao je Radović.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, poručila je da bi sprovođenje djelotvornih istraga napada na novinare trebalo da bude prioritet.

„Smatramo da je veoma važno da Skupština Crne Gore konstatuje situaciju kakva je – da je broj napada u porastu i da mora da djeluje dodatno u cilju prevencije“, istakla je Gorjanc Prelević.

Ocijenila je da zaštita bezbjednosti novinara ni na koji način ne smije da se dovodi u vezu sa onim što oni pišu.

„Pišu li oni dobro, pišu li loše, to je irelevantno. I novinar koji piše laži, treba da bude bezbjedan“, rekla je Gorjanc Prelević.

Predstavnik SMCG, Dražen Đurašković, rekao je da pokretanje postupaka protiv časti i ugleda, bez obzira na krajnji sudski epilog, predstavlja pritisak i da utiče na novinare i novinarke izazivajući samocenzuru.

„Sa druge strane, dok su u sudovima bila 54 slučaja zbog povrede časti i ugleda kod sviih postojećih samoregulatornih mehanizama, registrovano je 29 pritužbi. Ti nam podaci ukazuju na neophodnost kreiranja ozbiljnije samoregulacije, prvenstveno od strane svih medija koji djeluju u medijskom sistemu, a time bi posredno se jačalo povjerenje javnosti u njene mehanizme“, kazao je Đurašković.

U okviru panela o efiukasnosti medijskog zakonodavstav predsjednica SMCG, Marijana Camović Veličković, podsjetila je da se ta organizacija za izradu medijske strategije zalagala i prije nego što je to 2016. godine tadašnji premijer najavio.

„Iako je Zakon o medijima inoviran i usvojen u avgustu 2020. godine, smatramo da i dalje nije dobar i da ga treba mijenjati u više segmenata i da se dosta može uraditi u cilju poboljšanja uslova rada u medijima, naročito s aspekta smanjenja cenzure i autocenzure“, navela je Camović Veličković, podsjećajući da su na taj zakon imali 15 amandmana.

Predstavnica Instituta za medije, Olivera Nikolić, ocijenila je da u Crnoj Gori nije postojao osmišljeni, strateški pristup rješavanju problema u medijima i medijskoj zajednici.

„Uglavnom se to radilo ad hok, u skladu s partikulatnim interesima političkih ili medijskih aktera ili uz ‘guranje’ međunarodne zajednice da treba ispuniti neki standard. Na inicijativu nekoliko NVO uvršten je predlog da se radi na sistematičnom pristupu medijskim politikama“, rekla je Nikolić.

V.d. direktor Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Neđeljko Rudović, rekao je da trenutno rade drugi nacrt medijske strategije nakon dva mjeseca rada.

„Ključna oblast su napadi na novinari i prijetnje novinarima, jer tu pokušavamo da definišemo operativne mjere i aktivnosti koje bi imale za cilj da obim napada, prijetnji, uznemiravanja svedu na nulu, ako je to moguće, ili na mjeru razuma, a to mislim da je i te kako moguće“, istakao je Radović.

Tokom dvodnevne koferencije ukupno je predstavljeno 29 preporuka za unapređenje različitih oblasti medijskih sloboda, a najviše, 15 u oblasti unapređenje položaja zaposlenih u medijima.

Konferencija je organizovana u okviru projekta koji su finansijski podržali Balkanski fond za demokratiju, projekat Njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.

PLJEVLJA, 15.12.2021. – Zaposleni u Radio-televiziji (RTV) Pljevlja nijesu primili plate već četiri mjeseca, pa je ugrožena egzistencija 33 radnika i njihovih porodica zato što Opština Pljevlja ne izdvaja dovoljno novca za funkcionisanje tog lokalnog javnog emitera, poručuju iz sindikata zaposlenih. Uprava prihoda i carina blokirala je krajem novembra račun RTV Pljevlja na iznos od 21 hiljade eura, zbog nagomilanog duga za poreze i doprinose.

Sindikalna organizacija RTV Pljevlja, koja je članica Sindikata medija Crne Gore, saopštila je da su zaposleni posljednju platu primili za avgust 2021. godine.

Kako su istakli, egzistencija desetak porodica zavisi od zarada od, u prosjeku, 330 eura.

“Ugroženo je 10 porodica jer imamo zaposlene bračne parove, ljudi imaju kredite, malu djecu… Njima je ova zarada jedini izvor prihoda pa, iako obavljaju svoj posao, postaju socijalni slučajevi. Umjesto da se bavimo istraživačkim novinarstvom, mi brinemo šta će naše porodice jesti danas. Svaka vlast se ucjenjivački odnosi prema nama”, poručuju sindikalci.

Ocjenjuju da je budžet RTV planiran za narednu godinu, u iznosu od oko 300 hiljada eura, nedovoljan za normalno funkcionisanje.

Kako su naveli, problem datira iz 2010. godine kada se RTV zadužila kod Atlas banke u iznosu od oko 250 hiljada eura, sa ciljem da isplate 10 zaostalih zarada. Od tada, do prije dvije godine, kredit je vraćan od redovnih mjesečnih sredstava koje je uplaćivala Opština a koja, kako ističu iz sindikata, nijesu bila dovoljna za bruto zarade. Tako je došlo do gomilanja duga za poreze i doprinose a problem se, dodaju, usložnjava zbog političkog zapošljavanja.

Iz sindikata su saopštili da se ove godine prvi put desilo da se posljednjih pet zarada isplati u bruto iznosu, ali da Uprava prihoda ipak blokira račun RTV Pljevlja.

Kako su pojasnili, na početku godine dug za poreze i doprinose je bio 387 hiljada eura, a na današnji dan je 357 hiljada. Dug se, kažu, smanjio zahvaljujući projektima koje su zaposleni realizovali mimo redovnih obaveza, a koje su finansirali Delegacija EU i Britanska ambasada.

“RTV Pljevlja se po obimu programa može porediti s RTV Budva ili RTV Nikšić ali je budžet pljevaljskog emitera ipak mnogo manji”, dodaju iz sindikata zaposlenih.

Podsjećamo, 13. decembra Sindikalna organizacija lokalnog javnog emitera Radio – televizije Rožaje, koja je članica Sindikata medija, zatražila je od osnivača, Opštine Rožaje, da hitno pomogne tom mediju u kojem, zbog blokade računa, nije isplaćen dio oktobarskih i kompletne novembarske zarade zaposlenima.

PODGORICA, 7.12.2021. – Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija objavilo je poziv štampanim medijima i portalima da se prijave za dodjelu novca iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. 

Poziv je otvoren do 14. decembra, a ukupno predviđen budžet je 344.037,58 eura.

Ministarstvo je saopštilo da će finansirati sadržaje koji su fokusirani na promociju kulturne raznolikosti, očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore, evropske integracije Crne Gore i aktuelne društvene, političke i ekonomske teme: Takođe, prioritetne oblasti obuhvataju nauku, kulturu, umjetnost i obrazovanje, zaštitu prava i dostojanstva manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica od diskriminacije, stereotipa i predrasuda, djecu, sport i mlade, kao i zaštitu životne sredine i održivi razvoj i turizam.

Fokus je i na promociji zdravlja i zdravih stilova života, promociji poljoprivrede i turizma; afirmaciji preduzetništva, zaštiti potrošača, borbi protiv korupcije, borbu protiv bolesti zavisnosti, društvenoj integraciju ranjivih kategorija društva, razvoju civilnog društva i volonterizma, kao i na promociji medijske pismenosti i medijskog profesionalizma.

Takođe, iz istog Fonda će se finansirati i samoregulatorni mehanizmi u Crnoj Gori.

PODGORICA, 3.12.2021. – Crna Gora nalazi se na trećem mjestu u regionu kad je u pitanju indeks bezbjednosti novinara sa ocjenom 3.59, nakon Sjeverne Makedonije i Hrvatske, saopšteno je na pres konferenciji Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

Iz te organizacije predstavili su danas istraživanje „Indeks bezbjednosti novinara u Crnoj Gori“, koji se odnosi na stanje u 2020. godini koja je određena kao prva godina za izradu konceptualnog okvira i metodologije za bodovanje, agregiranje i izračunavanje Indeksa.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković, kazala je da Indeks bezbjednosti novinara predstavlja prvi pokušaj te vrste da se rangira nivo bezbjednosti zaposlenih u medijima u regionu.

„Indeks je napravljen sa ciljem da se izmjere i prate promjene u političkom okruženju u sedam država Zapadnog Balkana, koje imaju direktan i indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih aktera prilikom obavljanja svog posla“, pojasnila je Camović Veličković.

Ona je saopštila da je indeks bezbjednosti za Crnu Goru 3.59.

„Ako se zna da su se ocjene kretale od jedan kao najlošije do sedam kao najbolje, sve zemlje su osrednje ocijenjene, a Crna Gora se nalazi u sredini u regionu, iza Sjeverne Makedonije koja ima ocjenu 3.93 i Hrvatske koja ima ocjenu 3.73. Slijedi Kosovo sa 3.39, Albanija sa 3.38, Bosna i Hercegovina 3.00 i najlošije rangirana je Srbija sa 2.95“, navela je Camović Veličković.

Pojasnila je da se Indeks primarno oslanja na istraživačke dokaze koji su prikupljeni i analizirani od strane partnera safejournalist.net u skladu sa rigoroznom istraživačkom procedurom i na način da se mogu pratiti promjene koje budu nastajale tokom vremena.

„Na osnovu istraživačkog materijala, devet članova Savjetodavnog panela iz svake od zemalja procjenjuje situaciju i dodjeljuje bodove za svaki od 19 indikatora u okviru četiri oblasti – pravno i organizaciono okruženje (postojanje i primjena zakonskih garancija relevantnih za bezbjednsot novinara), prevencija (postojanje i primjena različitih preventivnih mjera koje imaju direktan uticaj na zaštitu i bezbjednost novinara), proces (postupanje državnih organa i javnih zvaničnika prema novinarima i efikasnost krivičnog i građanskopravnog sistema koji se odnose na istrage prijetnjii nasilja nad novinarima) i stvarna bezbjednost (incidenti i slučajevi raznih oblika prijetnji i djela nasilja nad novinarima i medijima)“, rekla je Camović Veličković.

Ukazala je da su u Crnoj Gori Savjetodavni panel činili skusni novinari i novinarke kao i pravni i medijski eksperti.

Istraživačica Bojana Konatar kazala je da je, kad je u pitanju pravno i organizaciono okruženje, odnosno zakoni koji štite bezbjednost novinara u Crnoj Gori, ocjena 3.71, za preventivne mehanizme 3.75, za procesne radnje 3.41 i za stvarnu bezbjednost 3.58.

„Crna Gora je dobila najbolje ocjene za slobodu udruživanja i slobodu sindikalnog organizovanja, te za pristup posebnim mehanizmima zaštite, koji su novinarima na raspolaganju ukoliko su pod prijetnjom ili su žrtve napada. Crna Gora je bolje ocijenjena i u oblasti povjerljivosti izvora“, navela je Konatar.

Ona je pojasnila da je Crna Gora najgore ocijenjena po tome kako ostali zakoni štite novinare, pojašnjavajući da je ocjena takva jer je prošle godine bilo hapšenja novinara zbog širenja lažnih vijesti.

„Takođe, istrage su ono po čemu Crna Gora nije prepoznata kao država koja štiti novinare na pravi način jer se ne sprovode brzo i temeljno. U velikom broju slučajeva nema sudskog epiloga ili nisu riješeni. Loše smo ocijenjeni i zbog fizičkih prijetnji i uznemiravanja, ali i zbog prijetnji i napada na medije“, navela je Konatar.

Kad su u pitanju zakonske odredbe koje se odnose na klevetu i njihova primjena, one uglavnom ne izazivaju efekat zastrašivanja kod novinara i medija i ocjena je 3.55.

„Kleveta jeste dekriminalizovana, ali veliki broj tužbi može imati efekat obeshrabrenja na novinare, kao i trajanje postupaka. U javnost dospiju jedino najozbiljniji slučajevi, u kojima su velike svote novca tražene od medija i novinara, kao i slučajevi u kojima su oni tuženi od javnih zvaničnika, političara i drugih medija. Takvi slučajevi nisu zabilježeni tokom 2020. godine, ali su inicirane 22 tužbe po ovom osnovu“, kazala je Konatar.

Ukazala je da je ocjena je 4.57 data za povjerljivost novinarskih izvora i za to da je ovo pravo garantovano zakonodavstvom.

„Zaštita novinara dobro je regulisana Zakonom o medijima, ali postoji opasnost da će državni organi koristiti predviđena ograničenja i tražiti otkrivanje izvora, čak i kada to nije potrebno. Slučaj Jova Martinovića – istraživačkog novinara koji je završio u zatvoru zbog kontakta sa izvorom informacija, izaziva određeni stepen autocenzure među novinarima“, rekla je Konatar.

Prema njenim riječima, kad se postavlja pitanje da li se ostali zakoni primjenjuju objektivno i omogućavaju novinarima i ostalim medijskim akterima da rade slobodno i sigurno, Crna Gora je dobila ocjenu 2.90.

„Neosnovana hapšenja novinara zbog širenja panike i nereda, kao i strah od SLAPP tužbi uzrok su niskih rezultata na ovom polju. Direktno i indirektno, organi vlasti i dalje sužavaju slobodu medija i otežavaju rad novinara. Troje novinara iz tri različita medija bilo je uhapšeno u januaru 2020. godine. Iako su oni oslobođeni optužbi, jasno je da su ovi slučajevi izazvali efekat zastrašivanja“, navela je Konatar.

Ona je kazala da je, na pitanje da li su novinari slobodni da se bave svojom profesijom i da osnivaju, da se učlanjuju i da učestvuju u radu novinarskih okruženja, Crna Gora ocjenjena sa 4.21.

„Nijesu uvedene licence i ne postoje nove incijative da se novinari licenciraju. Novinari imaju slobodu da se organizuju i udružuju u različita profesionalna udruženja. Ipak, postoji pritisak na neke pojedinačne članove sindikata ili cijele sindikalne organizacije, što podstiče atmosferu u kojoj se i dalje članstvo u sindikatu smatra nepoželjnim. Više od polovine medijskih radnika udruženo je u Sindikat medija Crne Gore“, rekla je Konatar.

Na pitanje da li je posao novinara stabilan i da li su zaštićeni na radnom mjestu, ocjena je 3.35.

„Ekonomski položaj novinara je gori iz godine u godinu. Radna prava se ne poštuju u potpunosti, posebno ne u privatnim medijima, lokalnim i online medijima, a plate su ispod državnog prosjeka. Korona kriza nije pomogla poslodavcima da shvate da moraju pružiti ekonomsku podršku novinarima kako bi mogli nesmetano raditi svoj posao. Iako je država bila veoma darežljiva prema medijima, zaposleni uglavnom nisu primili nikakvo povećanje zarada tokom 2020. godine, uprkos višestruko uvećanom obimu posla“, navela je Konatar.

Na pitanje da li novinari i medijski akteri imaju pristup neposrednim i efikasnim zaštitnim mjerama kada im prijete, Konatar je kazala da je ocjena 3.55.

„Policija je upsotavila posebne timove koji bi trebalo da pomognu u rješavanju slučajeva napada na novinare, ali do sada nije imala mnogo uspjeha. Tokom 2020. godine registrovano je 18 slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijskim organizacijama. Problem i dalje ostaje što veliki broj registrovanih slučajeva prijetnji i napada, tužioci i dalje označavaju kao prekršaje, a ne krivična djela“, kazala je Konatar.

Ona je istakla da je ocjena 4.04 za to da novinari i drugi medijski akteri imaju pristup posebnim mehanizmima zaštite/sigurnosti.

„Postoje generalni mehanizmi koji omogućavaju zaštitu novinara i njihovog fizičkog integriteta, ali i dalje novinari nemaju specijalne mehanizme zaštite. Država vrši bezbjednosnu procjenu rizika u pojedinim slučajevima, kada se nakon napada procjeni da bezbjednost novinara može biti ugrožena i da se napad može ponoviti. Tokom 2020. godine, dva novinara su dobila policijsku zaštitu. Jedino nevladine organizacije nude pravnu i psihilošku pomoć novinarima koji su žrtve napda i pritisaka“, navela je Konatar.

Kazala je da je na pitanje da li novinarke imaju pristup pravnim mjerama i mehanizmima podrške kada se suočavaju sa rodno zasnovanim prijetnjama, uznemiravanjem i nasiljem, ocjena 3.91.

„Postoje mehanizmi na državnom nivou koji štite žene i žene novinarke. Postoji i dalje veliki prostor za unapređenje stanja kada su u pitanju novinarke. Tokom 2020. godine, registrovan je porast broja slučajeva prijetnji i napada nad novinarima, a u registru se nalazi šest takvih slučajeva. Registrovan je i porast broja online prijetnji novinarkama. Ombudsman je u jednom slučaju otkrio da je novinarka Javnog servisa bila diskriminisana na osnovu religije“, rekla je Konatar.

Govoreći o praksi redovne javne osude i napada nad novinarima i medijima i da li je ona uspostavljena, Konatar je kazala da je tu ocjena 3.55, dok je na pitanje da li su policijske vlasti osjetljive na pitanja bezbjednosti novinara ocjena 3.73.

„Na pitanje da li su specijalizovane istražne jedinice i/ili službenici opremljeni relevantnim znanjem za istragu napada i nasilja nad novinarima, ocjena je 3.46. Vlada je ranije uspostavila specijalnu jedinicu napada na novinare i imovinu medija, ali je njen uspjeh samo djelimičan, zbog loše saradnje sa državnim organima zaduženim za istrage. Nije bilo drugih pokušaja da se uspostavi bolja zaštita za novinare. Prijetnje i napadi na novinare i dalje nijesu prepoznati kao posebna krivična djela“, istakla je Konatar.

Ona je kazala da je 3.17 ocjena za istrage ozbiljnih fizičkih napada na novinare i druge medijske aktere.

„Ni jedan ozbiljniji slučaj napada na novinare nije bio u potpunosti istražen, čak i ubistvo Duška Jovanovića poslije toliko godina nije riješeno. Naručioci su i dalje nepoznati. Istrage napada na novinare su i dalje spore, duge i često bez rezultata. Neki od najozbiljnijih slučajeva su zastarjeli“, navela je Konatar.

Kazala je da je ocjena 3.58 za efikasnost zaštite novinara i drugih medijskih aktera kad su u pitanju različiti oblici online uznemiravanja, dok je ocjena 3.42 za to da se istrage svih tipova napada i nasilja nad novinarima i drugim medisjkim akterima sprovode transparentno.

„Na pitanje da li su državni organi uspostavili kvalitetan sistem prikupljanja statističkih podataka da bi spriječili nekažnjivost, ocjena je 3.43“, rekla je Konatar.

Govoreći o nefizičkim prijetnjama i uznemiravanju, Konatar je kazala da je tu ocjena 3.16, pojašnjavajući da je prošla godina bila specifična i ekstremno teška za novinare, posebno ako se ima u vidu da su radili u vrijeme korona krize, parlamentarnih izbora, promjene vlasti, kao i u vrijeme masovnih litija zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

„Registrovan je veliki porast u broju prijetnji i uznemiravanja, posebno putem društvenih mreža. Bilo je i slučajeva u kojima su novinari prisluškivani i te informacije objelodanjene nakon izbora. Tri od četiri registrovana slučaja u ovoj kategoriji odnose se na novinarke. Zabrinjava činjenica da su se u jednom slučaju prijetnje preselile u realni svijet, jer je novinarka uhođena“, navela je Konatar.

Ocjena za prijetnje po život i fizičku bezbjednost novinara je 3.98, dok je kad su u pitanju stvarni napadi, ocjena 3.89.

„Tokom 2020. godine registrovana su dva fizička napada, ali nije bilo situacije u kojima su novinari pretrpjeli ozbiljnije povrede. Nažalost, početak prošle godine pokazao je da vlasti mogu naći način da se obračunaju s radom novinara koji im ne odgovaraju, čak i ako to znači njihovo hapšenje“, rekla je Konatar.

Kazala je da je 3.30 ocjena kad su u pitanju prijetnje i napadi na medijske institucije, organizacije, medijska i novinarska udruženja, navodeći da je tokom prethodnih godina određeni broj ovih slučajeva registrovan ali da su se vjerovatno zbog pandemije prijetnje preselile na društvene mreže.

PODGORICA, 27.11.2021. – Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić i potpredsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković, zajedno sa predstavnicima parlamenata i novinarskih udruženja iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, potpisali su juče Deklaraciju o unapređenju dijaloga o slobodi medija na Zapadnom Balkanu.

Cilj Deklaracije jeste zajednički rad parlamenata i novinarskih udruženja i sindikata u regionu kako bi se unaprijedili uslovi rada medija i novinara/ki, poboljšala njihova bezbjednost i jačala sloboda medija.

Potpisnici su se obavezali da će zajednički raditi na poboljšavanju postojeće regulative, naročito krivičnog zakonodavstva, u cilju jačanja zaštite bezbjednosti novinara/ki i kreiranja sistemskih rješenja za obezbjeđivanje sigurnih uslova za rad medijskih radnika.

Jedan od ciljeva jeste i unapređenje pravne regulative u oblasti govora mržnje i širenja netolerancije po nacionalnoj, religijskoj, kulturnoj, političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Takođe, podrška jačanju samoregulatornim mehanizmima i povjerenja u medije, biće jedan od ciljeva saradnje potpisnika.

Potpredsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je uoči potpisivanja da je događaj značajan jer pokreće dijalog o poboljšanju uslova za rad novinara/ki, ali i novinarskih standarda na Zapadnom Balkanu, od čega najveću korist mogu imati društva i građani.

„Samo tokom ove godine, SMCG registrovao je 25 slučajeva napada, prijetnji, pritisaka, vrijeđanja ili ometanja novinara i medijskih radnika što je veliki broj za zemlju sa tako malim brojem stanovnika. Taj negativni trend najvećim dijelom rezultat je snažne društvene i političke polarizacije u Crnoj Gori. I u tom dijelu, parlamentarci, kao predstavnici građana ali i suprotstavljenih političkih opcija, imaju veliku odgovornost da utiču na smanjivanje produbljenih podjela čime bi se omogućili i bolji uslovi za profesionalan rad novinara“, rekao je Kračković.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, kazao je da je intencija najvišeg zakonodavnog doma u Crnoj Gori da on uistinu bude dom svih građana.

„Želim da povratimo povjerenje građana, a to ćemo uspjeti jedino u saradnji sa vama, novinarima“, poručio je Bečić uoči potpisivanja Deklaracije u Skoplju.

Potpisivanjem Deklaracije, predstavnici parlamenata u regionu i novinarskih udruženja i sindikata saglasili su se da slični regionalni događaji postanu tradicija. Planirano je da se u dijalog, u narednom periodu, pored Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, uključe i druge države regiona.

Ispred novinarskih udruženja/sindikata, deklaraciju su potpisali Udruženje novinara Makedonije, Udruženje BH novinari, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Sindikat medija Crne Gore.

PODGORICA, 22.11.2021. – Crnogorski novinari i novinarke rade pod konstantnim pritiscima, što dokazuju i nedavna dešavanja. Čak četiri novinara i novinarke bili su izloženi različitim prijetnjama i pritiscima tokom prethodnih sedam dana, isključivo zbog bavljenja svojim poslom.

Sindikat medija Crne Gore oštro osuđuje sve vrste pritisaka na rad poslenika javne riječi, bez obzira da li oni dolaze od političara, javnih ličnosti ili građana. Našim koleginicama i kolegama mora biti omogućeno da se svojim poslom bave slobodno i bez straha.

Novinari Vuk Vujisić i Borko Ždero nedavno su bili mete prijetnji građana zbog izvještavanja o eksploataciji šljunka na Morači, dok je novinarka Nikoleta Rakočević verbalno napadnuta u Mojkovcu, ponovo zbog medijskog izvještavanja o predizbornim aktivnostima u tom gradu. Novinar Nenad Zečević pozvan je da svjedoči u Višem tužilaštvu zbog pisanja o bezbjednosnom sektoru, što se može doživjeti kao pritisak zbog neslaganja za izvještavanjem.

U dosadašnjem toku 2021. godine registrovano je čak 25 napada, prijetnji i pritisaka na novinare i novinarke, što je apsolutni rekord broja incidentnih situacija i još jedan pokazatelj da medijski radnici u Crnoj Gori rade pod konstantnim rizikom od napada, prijetnji i pritisaka.

Smatramo da su najavljene izmjene Krivičnog zakonika u dijelu pojačavanja krivično-pravne zaštite prijeko potrebne i apelujemo na nadležne institucije i poslanike i poslanice da u što skorijem periodu budu usvojene. Osim toga, neophodno je raditi i na izradi sveobuhvatne analize rizika rada novinara i novinarki sa jasnim protivmjerama za njegovo smanjenje i suzbijanje, na čemu će Sindikat medija, u saradnji sa nadležnim institucijama i partnerima, raditi u narednom periodu.