PODGORICA, 19.11.2021. – Prošlo je više od šest godina od hapšenja istraživačkog novinara Jova Martinovića i početka sudske sage u kojoj je duže od 14 mjeseci proveo u pritvoru, dobio jednu osuđujuću pa osporenu presudu, a trenutno čeka odluku Vrhovnog suda o ponovo osuđujućoj presudi.

Martinović je, za mrežu “SafeJournalists.net” objasnio da je povodom presude Apelacionog suda iz marta ove godine (kojom je potvrđena osuđujuća presuda Višeg suda u Podgorici)  predao zahtjev za zaštitu zakonitosti, kao vanredni pravni lijek. Presudom podgoričkog Višeg suda, Martinović je osuđen na godinu dana zatvora zbog navodnog krijumčarenja narkotika.

“Zahtjev za zaštitu zakonitosti sam prvo predao Vrhovnom državnom tužilaštvu, koje ga je rutinski odbilo i ne pročitavši ga. Na tu odluku sam se žalio Vrhovnom sudu početkom juna i od tada čekam odgovor. Ne znam šta da očekujem, jer je glavno pitanje hoće li postupajući sudija odlučivati na osnovu zakona i činjenica ili će slijediti upute Đukanovićeve partije”, kazao je Martinović.

On je podsjetio da se zahtjev temelji na tri sporne činjenice u postupku pred Višim sudom kojim je predsjedavala sutkinja Vesna Pean.

“Gospođa Vesna Pean je nezakonito postavljena za predsjedavajuću sudskog vijeća od strane Višeg suda jer se kao sudija koja je učestvovala u istražnoj fazi postupka protiv mene, po zakonu, morala izuzeti iz daljeg postupka. Na tu činjenicu se Apelacioni sud u mojoj ranijoj žalbi grubo oglušio. Kao takva, gospođa Pean je bila pristrasna tokom suđenja za šta sam naveo nekoliko primjera, i po mom ubjeđenju, ona se više ponašala kao činovnik Đukanovićeve partije nego kao sudija. Takođe, svjedok saradnik je nezakonito dobio taj status i u zamjenu za oprost krivičnog djela svjedočio, ne protiv šefa kriminalne organizacije, već protiv mene kome se stavljao puno manji stepen krivice od njegove”, naveo je Martinović.

On ne nazire kraj tog postupka.

“Čak i da uspije moja žalba Vrhovnom sudu onda bi se postupak samo vratio na početak”, kazao je Martinović.

Ukoliko i od Vrhovnog suda dobije negativan odgovor, Martinović najavljuje žalbu  Ustavnom sudu.

“U praksi Ustavnog suda već postoji nekoliko presuda kojima su usvajane žalbe po istim osnovama kao i moje, tako da smatram da će biti veoma teško da sadašnja presuda prođe i Ustavni sud. U krajnjem, žalit cu se Evropskom sudu za ljudska prava kao posljednjoj instanci”, kazao je on.

Novinarima i novinarkama koji se nađu u sličnoj situaciji, poručuje da je najbitnije da svoj posao rade profesionalno, etički i da istinu stave iznad svega.

“Čista savjest je najveći kapital koji pomaže da se prođe kroz sve nedaće. U svakom slučaju, ne bih nikome poželio, uključujući i partijske sudije, tužioce i njihove nalogodavce da prođu kroz isto ili slično”, rekao je on.

Prostora za unapređenje položaja novinara i novinarki u Crnoj Gori ima dosta. Uslovi za rad novinara i novinarki, smatra on, nisu se puno promijenili od izbora nove Vlade u decembru prošle godine.

“Zapravo sada više imamo dvovlašće nego novu vlast. Tužilastvo, sudstvo i znatni djelovi bezbjedonosnih službi su i dalje u rukama starog režima i predsjednika države tako da su to sve ograničavajuci faktori u novinarskom radu. Većina novinara i dalje radi pod pretpostavkom da mogu biti prisluškivani, praćeni i napadnuti bilo kada. Zato je kod dijela njih i dalje prisutna autocenzura kada se vidi da nijedan raniji napad na novinare nije razriješen. Bojim se da će tako i ostati dok ne dođe do šireg društvenog konsenzusa i akcije ka poboljšanju stanja”, zaključuje Martinović.

PODGORICA, 7.11.2021. – Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uspjelo da prikupi dokaze o tome ko je organizovao, a ko pucao u novinarku Oliveru Lakić, saznaje Televizija Vijesti.

Prema njihovim informacijama, SDT će narednih dana podići optužnicu, u kojoj će Filip Knežević biti označen kao osoba koja je 8. maja 2018.godine pucala u Lakić.

Pored Kneževića, na spisku optuženih navodno će se naći još Goran Rakočević, Luka Bulatović, Filip Bešović i Vesko Bubanja.

Kao počinilac ovog zločina,prvobitno je bio označen Filip Bešović.

“Osumnjičeni i organizator ove kriminalne grupe F.B. sa pojedinim članovima svoje grupe, dana 08.05.2018. godine pratio oštećenu Oliveru Lakić od trenutka kada je izašla iz redakcije dnevnih novina Vijesti, do njenog stana koji se nalazi u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kojom prilikom je sačekao da izađe iz vozila i krene prema ulazu zgrade, kako bi joj prišao i na podmukao način iz pištolja nepoznate marke nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu desne noge”, kazao je tada Milovan Pavićević, rukovodilac Centra bezbjednosti Podgorica.

Predstavnici policije i tužilaštva prije više od dvije godine uvjeravali su i da je Bešovićeva grupa odgovorna za ubistvo Miodraga Kruščića.

Bešović je u otvorenom pismu istovremeno negirao da ima bilo kakve veze sa ranjavanjem Olivere Lakić.

Javnost je prije skoro godinu kasnije saznala da kriminalna grupa nije planirala da se zaustavi samo na ranjavanju novinarke, već je planirala njenu likvidaciju.

“Njihov motiv je je, prema dokazima tužilaštva, sprječavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona” navodi se u izjavi Saša Čađenovića, specijalni tužioca od 25. decembra 2020.godine.

U razrjesenju ovog slučaja navodno je presudno pomogao iskaz svjedoka saradnika Bajrama Piste, koji je tužiocima ispričao da su mu osumnjučeni za ubistvo novinarke, nudili 200.000 eura, jer je “vidjela neku svesku”.

Prema tom iskazu Vesko Bubanja u zatvoru je Pisti ispričao kako je Olivera Lakić “vidjela nešto što nije trebala” zbog čega je počeo da je prati kuda se kreće, fotografiše, i sve šalje, takođe osumnjičenom, Filipu Kneževiću.

Vesko Bubanja je, pored toga, svjedoku saradniku kazao da je Filip Bešović bio šofer, da su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću vrijeme i momenat kada se ukazala prilika da je sama i da može nesmetano da joj se priđe. Nakon čega je Filip Knežević prišao otpozadi Oliveri Lakić i pucao joj u nogu. Bubanja je, navodno rekao i da je Knežević tom prilikom pucao iz pištolja koji ne izbacuje čaure napolje.

PODGORICA, 29.10.2021 – Nadležna tužilaštva nisu dostavila Komisiji za praćenje istraga napada na novinare tažene informacije iz istraga dva napada na Tufika Softića (2007. i 2013. godine) o tome da li je od oktobra 2019. godine do danas preduzeta bilo koja radnja od strane tužilaštava.

To piše u najnovijem izvještaju o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija za period od 4. juna do 4. oktobra ove godine.

Tokom tog perioda, Komisija je obradila devet predmeta napada na novinare  na štetu sedam novinarki i novinara. Od toga, pet napada dogodilo se ove godine, a četiri u ranijem periodu.

“Komisija je zaključila da u slučaju napada iz 2018. godine na Oliveru Lakić Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo nisu Komisiji dostavljali “kompletnu/nikakvu dokumentaciju” u vrijeme kada je slučaj bio u njihovoj nadležnosti, a da SDT od 23. decembra prošle godine nije saslušalo oštećenu Lakić, niti joj omogućilo da u svojstvu oštećene učestvuje u predmetu”, piše u zaključcima.

Komisija je preporučila da Vrhovno državno tužilaštvo da obavezujuće upustvo SDT-u da Komisiji dostavi bez odlaganja spise predmeta u oba slučaja, kako bi mogli obaviti zadatke iz svoje nadležnosti, kao i da zatraži detaljnu informaciju od Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u predmetu formiranom povodom napada na Lakić iz 2018. godine, i o istom informiše Komisiju, jer ta istraga traje više od 30 mjeseci, imajući u vidu da su policija i tužilaštvo 19. februara 2019. godine tvrdili da je slučaj rasvjetljen.

Komisija je zaključila da, prema dostupnoj dokumentaciji, policija nije cijenila da li je Vladimir Vuković, akter u slučaju napada na Nebojšu Šofranca, napravio prekršaj, niti je bilo istrage ko je uputio prijetnje sa profila na društvenim mrežama. Komisija je preporučila da policija po službenoj dužnosti procesuira osumnjičene, bez obzira što je Šofranac saopštio da ne želi da ih procesuira.

Komisija je zaključila da u slučaju napada na Seada Sadikovića, iz marta ove godine, nije jasno zašto je policija podnijela krivične prijave protiv samo dvojice učesnika incidenta kada svjedoci tvrde da je bilo više napadača, kao i da tužiteljka nije istraživala zašto na snimku sa nadzornih kamera nedostaje devet ključnih sekundi, odnosno “da li je neko od lica koja imaju pristup sistemu video nadzora sa eventualnom namjerom brisao ili dorađivao djelove video snimka”, što je predlagala policija.

“Komisija je preporučila da se DVR na kome se nalazi sporni snimak uputi Forenzičkom centru na vještačenje, kako bi se to utvrdilo, kao i da Vrhovno državno tužilaštvo izvrši nadzor nad radom državnog tužilaštva koje je postupalo u ovom predmetu i utvrdi da li je tužilaštvo preduzelo sve mjere i radnje u skladu sa zakonom i o istom informiše Komisiju”, navodi se u izvještaju.

Komisija je zaključila da se iz dostavljene dokumentacije o slučaju napada na Esada Kočana ne vidi da li je provjeravana istinitost iskaza optuženog vezano za motiv dolaska na lokaciju gdje se susreo sa Kočanom, kao i da li je on tu viđan i ranije.

“Na osnovu raspoložive dokumentacije, Komisija je zaključila da su u dva obrađena slučaja (napad na Jelenu Jovanović, 14.3.2021. i napad na Slavicu Kruščić Vasović, 18.6.2021) policija i nadležno tužilaštvo preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, dok u ostalim slučajevima postoje eventualni propusti policije i tužilaštva, kao i prostor za njihovo agilnije djelovanje kako bi se slučajevi sveobuhvatno riješili, a svi odgovorni procesuirali, uključujući i eventualne nalogodavce”, piše u izvještaju.

Pri tome, utisak Komisije je da je policija u obrađenim slučajevima postupala relativno uspješnije u okviru svoje nadležnosti, nego što je to slučaj sa nekim nadležnim tužilaštvima, dodaje se u izvještaju.

Iz Komisije su naveli i da je policija na njihove upite i zahtjeve za dostavljanje dokumentacije odgovarala ažurnije i potpunije u odnosu na nadležna tužilaštava i Agenciju za nacionalnu bezbjednost, koji su određeni dio odgovora dostavljali Komisiji nakon više mjeseci.

Specijalno državno tužilaštvo odbilo je da Komisiji dostavi dokumentaciju o jednom slučaju, pozivajući se na to da Komisija “nije strana u krivičnom postupku u smislu čl. 203 Zakonika o krivičnom postupku”, stoji u izvještaju.

Komisija je preporučila nadležnim državnim organima da efikasno dostavljaju odgovore koji se traže od strane Komisije.

PODGORICA, 25.10.2021. – Državljanin Bosne i Hercegovine S. M. koji je prijetio kolumnisti iz BiH Draganu Bursaću i direktoru portala Antena M Darku Šukoviću, presudom Osnovnog suda u Kotoru osuđen je uslovno na kaznu zatvora od četiri mjeseca.

Portparol Osnovnog suda u Kotoru, sudija Špiro Pavićević, saopštio je Pobjedi da je na osnovu optužnog prijedloga koji im je dostavilo Osnovno državno tužilaštvo Kotor protiv M. S. zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti na štetu oštećenih Dragana Bursaća i Darka Šukovića, taj sud donio presudu 13. 8. 2021. godine kojom je okrivljeni proglašen krivim i izrečena mu je uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od četiri mjeseca i istovremeno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni za vrijeme od dvije godine od dana pravosnažnosti presude ne učini novo krivično djelo.

Presuda još nije postala pravosnažna.

Crnogorska policija je 4. juna uhapsila i podnijela krivičnu prijavu protiv državljanina Bosne i Hercegovine S. M. (34), koji ima prebivalište u Budvi, zbog prijetnji upućenih preko društvenih mreža Bursaću i Šukoviću.

PODGORICA, 22.10.2021. – Glavni urednik portala IN4S, Gojko Raičević, sastao se s direktorom Uprave policije, Zoranom Brđaninom. Brđanin je, kako prenosi IN4S, istakao da će bezbjednost novinara i nesmetani rad redakcija biti visoko na listi prioriteta ovog državnog organa.

„Policija će intenzivirati svoj rad kada je riječ o napadima na novinare, čemu će doprinijeti i formiranje posebne jedinice u UP, čiji će posao biti samo to“, kazao je Brđanin.

Raičević se, kako se navodi, osvrnuo na sopstveni slučaj ometanja u vršenju novinarskih zadataka.

“Svaki iskorak koji napravite u odnosu na Vaše prethodnike svakako će doprinijeti pravovremenom i istinitom informisanju naših građana, što u konačnom i jeste zadatak odgovornih medija i novinara”, kazao je Raičević.

PODGORICA, 21.10.2021 – Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala ionako tešku ekonomsku situaciju novinara i medijskih radnika, uključujući nesigurnost posla i niske zarade. Ekonomska zavisnost novinara od vlasnika, bez obzira da li su privatnici, nacionalne ili lokalne vlasti, rezultira pristrasnim izvještavanjem i stvara rizik od autocenzure, političkog pritiska i uplitanja vlasnika u uređivačku politiku.

To se navodi u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2021. godinu.

“Crna Gora je postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja. Sveukupno gledano, ostvarila je ograničen napredak tokom izvještajnog perioda i samo djelimično ispunila prošlogodišnje preporuke. Bilo je nekih novih dešavanja u istrazi pucanja na istraživačku novinarku 2018. ali ostaje da se osigura puno i efikasno sudsko praćenje kako ovog slučaja, tako i drugih važnih starih predmeta”, navodi se u dokumentu.

U aprilu 2021. godine, kako je navedeno, Vlada je osnovala novu ad hoc komisiju za praćenje nasilja nad medijima, ali još nije u potpunosti ili efikasno riješila značajne preporuke koje je dala prethodna komisija.

Kako se navodi, u toku je revizija pravnog okvira, kako bi se osiguralo potpuno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.

“Potrebni su dodatni napori da se ograniče efekti dezinformacija i internetskog uznemiravanja i govora mržnje, uz osiguranje da takve mjere nesrazmjerno ne ograničavaju slobodu izražavanja”.

EK navodi da je Parlament imenovao novi Savjet RTCG u junu 2021. godine bez široke podrške među strankama.

“Nakon ove promjene i naknadnih promjena rukovodstva RTCG, javni servis počeo je prikazivati ​​politički raznolikije sadržaje. Medijska scena je i dalje visoko polarizirana, često obilježena politički pristrasnim i neuravnoteženim izvještavanjem, uključujući veliko učešće stranih medija iz regiona, što je bilo posebno zapaženo tokom izbornih perioda. Mehanizmi samoregulacije ostaju slabi”, navodi se u dokumentu.

Kako je navedeno, postoji neujednačena primjena Novinarskog kodeksa u medijskoj zajednici, dok je velika učestalost podnošenja tužbi za klevetu među novinarima.