PODGORICA, 19.10.2021. – Dragutin Šuković osuđen je juče na 10 mjeseci zatvora zbog napada na novinara Esada Kočana.

U podgoričkom Osnovnom sudu, njemu je istovremeno izrečena zabrana prilaska na udaljenosti manjoj od 100 metara glavnom i odgovornom uredniku nedjeljnika “Monitor”, ali i obevezno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

Okrivljeni je praktično od hapšenja tvrdio da ne poznaje oštećenog, da bi na ročištu prije izricanja presude saopštio da ga “zna skoro 10 godina”.

Kočan je na početku sudskog procesa rekao da od osnivanja Monitora živi kao gonjena zvijer i da je duboko ubijeđen da motiv napadača nije lični ili neki trenutni bijes, već da je napadnut zbog svog rada.

Novinar je napadnut krajem marta ispred zgrade u kojoj stanuje, nakon što se vratio iz uobičajene popodnevne šetnje.

PODGORICA, 13.10.2021. – Država će morati da isplati 500 eura sa kamatom Podgoričanki J.L. jer je njeno ime, između ostalih, javno objavljeno na spisku osoba koje su stavljene u samoizolaciju, na početku epidemije koronavirusa. To je prvostepena presuda sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Dijane Radulović.

Zbog toga što su pojedini građani kršili samoizolaciju, Vlada Crne Gore je 21. marta prošle godine objavila spisak svih u samoizolaciji, pa i većine koja je poštovala tu mjeru. Spiskovi su sadržali ime i prezime osobe u samoizolaciji, kao i adresu stanovanja.
Tadašnji premijer Duško Marković poručivao je da razumije razloge za kritiku, ali i tvrdio da je zdravlje građana preče od ljudskih prava.

”Djelimično se usvaja tužbeni zahtjev, pa se obavezuje tužena (Država Crna Gora) da tužilji, po osnovu naknade nematerijalne štete zbog povrede prava ličnosti – prava na zaštitu privatnog života, nastale objavljivanjem podataka o stavljanju u samoizolaciju, isplati ukupan iznos od 500 eura, sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 30. 09. 2021. godine, kao dana presuđenja do konačne isplate”, navodi se u presudi Osnovnog suda.

Istom odlukom, država se obavezuje da plati troškove parničnog postupka u iznosu od 272,25 eura.

Ako se ova presuda potvrdi, država, odnosno građani skupo će platiti kontroverznu odluku Nacionalnog koordinacionog tijela iz marta 2020. godine o objavljivanju spiska osoba u samoizolaciji. Ustavni sud još je u junu konstatovao da ta odluka nije u skladu sa najvišim pravnim aktom, nakon čega su pokrenute brojne tužbe zbog povrede prava na privatnost.

Mediji su ranije objavili podatke nadležnih službi – da je od 15. marta do 24. aprila 2020. godine, izdato 8.221 rješenja o samoizolaciji i 1.795 rješenja o stavljanju lica u karantin. To je ukupno 10.016 osoba.

Pravni zastupnik Podgoričanke J. L. advokat Dalibor Kavarić kazao je da su svi drugi predmeti po istom osnovu u zastoju dok presuda po tužbi J. L. ne bude pravosnažna.
”Čeka se pravosnažnost ovog slučaja, a onda će ova presuda biti sudska praksa u ostalim predmetima i orjentir za buduće slučajeve. Može biti odstupanja ako je neko javna ličnost”, kazao je Kavarić.

PODGORICA, 07.10.2021. – Novinarka lista Vijesti Jelena Jovanović u avgustu ove godine dobila je 24-časovnu policijsku pratnju. Ona je podnijela krivičnu prijavu protiv osumnjičenog za dva ubistva i njegove advokatice, nakon što je na službenu e-mail adresu dobila pismo, koje je nazvano “reagovanjem”, a u kom je navedena informacija gdje stanuje. Jovanović je navode iz “reagovanja” protumačila kao ozbiljne prijetnje i pokušaj zastrašivanja i diskreditacije.

Uprkos svemu, ova novinarka ne odustaje od, kako kaže, maksimalnog predavanja novinarstvu. U intervjuu za Safe Journalists, Jovanović poručuje da država malo čini da zaštiti novinare, te da medijsku zajednicu međusobna podijeljenost može dovesti u još gori položaj.

SMCG: Kako izgleda život uz policijsku pratnju?

Jelena Jovanović: Ovo nije prvi put da imam dvadesetčetvoročasovnu policijsku zaštitu, pa mi je mnogo manje vremena trebalo da se naviknem na potpuno izmijenjen način života, koji podrazumjeva da ni u jednom trenutku, van svoje kuće i van redakcije, ne mogu biti sama i slobodna. Naravno, na ništa od toga se nije lako navići, jer jednostavno nije prirodno. Sam osjećaj da nisam slobodna da sama, s porodicom, partnerom, društvom…odem gdje hoću, makar to bila i šetnja do grada, u meni budi bijes. Ljutim se na sebe i cjelokupno društvo zbog činjenice da smo dozvolili da neko ko samo radi svoj posao mora da strepi za svoj život. Ipak, prvi put kada mi je 2018. godine dodijeljeno policijsko obezbjeđenje, naučila sam da je lakše kada to prihvatim. Inače, policijska pratnja podrazumjeva da su oni, jednostavno, sada dio mog života – skupa idemo na posao, na teren, na planinarenje, na čestitke, sahrane, u kafanu, bioskop, rođendane, skupa šetamo…S tim što me, ukoliko nisam na javnom mjestu (kafići, plaža, planina…), kada dođem do lokacije na kojoj ću boraviti, čekaju ispred prostorije u kojoj boravim.  Zabranjeno mi je da koristim moj automobil, što znači da ni u jednom trenutku, kada sam van „sigurne“ lokacije, ne mogu biti sama, pa makar to značilo da sama odem do trafike po cigarete ili kod frizera. To u značajnoj mjeri otežava i život i rad, jer pojedini izvori iz bezbjednosnih službi ne žele da se viđaju sa mnom dok god imam obezbjeđenje, ali se nekako snalazim da i taj problem prevaziđem.

SMCG: Kako se policija ophodi prema Vama? Da li imate povjerenja u njih?

Jelena Jovanović: Službenici Uprave policije koji su mi dodijeljeni su izuzetno profesionalni i prema meni se ophode s puno poštovanja i razumjevanja. I prošlog puta, kada je pet službenika bilo u ekipi koja me je čuvala, i sada, imala sam sreću da to budu zaista divni ljudi, koji znaju svoj posao. Zaista vjerujem da bi, u slučaju da neko krene da me ugrozi, oni zaštitili moj život.

SMCG: Doživjeli ste više prijetnji i napada. Koji slučaj je za Vas bio najstresniji i zašto?

Jelena Jovanović: Najstresniji, najtraumatičniji i daleko najteži slučaj je ubistvo mog sagovornika za stolom, kada ja nijesam bila direktna meta napada, ali je to ostavilo značajne posljedice na mene u smislu traume i dugotrajnog oporavka, koji još traje. Od ostalih napada i prijetnji, kojima više ne znam ni broja, čak ne mogu da se sjetim ni koji bih izdvojila, jer su svi na svoj način bili traumatični. Najveći osjećaj ugroženosti kod mene, ako se to uopšte može stepenovati, izazvale su posljednje prijetnje, jer stižu od osobe koju tužilaštvo sumnjiči za dva ubistva, pa i za ubistvo čiji sam svjedok, a koji se povezuje sa ozloglašenim kavačkim kriminalnim klanom, čije svireposti smo svi svjedoci. S druge strane, najnemoćnije sam se osjećala kada je jedan od pripadnika škaljarskog kriminalnog klana došao u redakciju da mi prijeti. Tada sam shvatila da oni ne biraju ni vrijeme ni mjesto i da novinari u Crnoj Gori ni na jednom mjestu nijesu u potpunosti zaštićeni.

SMCG: Zbog čega ste meta napada?

Jelena Jovanović: To je pitanje koje i sebi često postavljam. Sveukupna klima u državi, koja traje godinama, dovela je do toga da su novinari laka meta za uvrede, prijetnje, napade…Takvu klimu dodatno su usložnjavali zvaničnici, koji su nas često targetirali kao neprijatelje, a nerijetko i „prljavi“ policajci koji su dijelili s kriminalcima informacije o tome koji novinar se za koji slučaj interesuje, a prema mojim informacijama i spletkarili, ne bi li sakrili uvezanost s mafijom. Takođe, nedavno me je zastupnik jednog od klanova obavijestio da je, kada su pokušali da demantuju tekst u drugom mediju, „novinarka“ tog medija pripadniku klana, koji je sada na potjernici „sugerisala“ da bi bilo dobro da i moje tekstove demantuju, jer ja „pišem mnogo gore stvari o njima“. Osim što je, po mojoj ocjeni to nedopustivo, i te kako je crtanje mete, nažalost, ovog puta kao i prije par godina, dolazi iz našeg esnafa, što me je zaista pogodilo.  Nakon ovoliko godina, vjerujem da je to slučaj i sa ostalima, oni koji se plaše istine, kada su vidjeli da nisam ustuknula pred ogovaranjima, pogovaranjima, besprizornim komentarima ispod mojih tekstova, uvredama…suptilnim nuđenjem „boljeg posla“ da ne bih više pisala, prešli su na sljedeći nivo – prijetnje. S druge strane, postoje i oni kojima je prijetnja i/ili napad prva i jedina opcija, jer je njihova svijest iskrivljena kriminalom koji žive, a za koji su donedavno imali podršku onih koji je trebalo da ih sankcionišu.

SMCG: Jeste li sve prijetnje koje ste dobili prijavili? Kako ste zadovoljni odgovorom institucija?

Jelena Jovanović: Nisam prijavila sve prijetnje, naročito ne one „suptilne“ na društvenim mrežama, ali ni ona dobacivanja u kafiću, na ulici, provokacije… Nisam prijavljivala ni prijetnje majki koje ne krive svoju djecu zbog krivičnih djela, niti policiju koja ih je procesuirala, ali dođu da prijete meni, jer sam objavila njihova imena… Smatrala sam da to nije vrijedno pažnje, a i sada vjerujem da sam ispravno postupala. Prijavljivala sam ozbiljne prijetnje i u svim slučajevima do sada institucije su imale adekvatan odgovor. Jedino neistraženo što je ostalo i gdje smatram da je tužilaštvo zakazalo, jesu prijetnje zbog tekstova o potencijalnom zaštićenom svjedoku za ubistvo Duška Jovanovića. Da je tužilaštvo tada prepoznalo ozbiljnost prijetnji, danas bi, makar u našim redovima, bilo značajno manje onih koji brukaju našu profesiju radeći u korist mafije.

SMCG: Koliku podršku imate?

Jelena Jovanović: Imam izuzetnu podršku porodice, prijatelja, kolega iz matične redakcije, ali i drugih, novinarskih udruženja, Sindikata medija, Komisije za praćenje istraga napada na novinare i imovinu medija i svih časnih ljudi, koji je iskazuju svakom prilikom. Upravo zbog toga, nikada nisam pomislila da odustanem od traganja za istinom.

SMCG: Kakvo je Vaše viđenje uslova u kojima novinari u Crnoj Gori danas rade? Mislimo, najprije, na bezbjednost, ali i na socio-ekonomske uslove.

Jelena Jovanović: Bezbjednost svih časnih novinara u Crnoj Gori je ugrožena, jer je pitanje dana kada će nekome da zasmeta naš rad. Na žalost, osim izjava datih kada se nešto desi, država ne čini ništa da nas zaštiti, osim što, kada voda dođe do poda, novinarima dodijeli obezbjeđenje. Socio-ekonomski uslovi su katastrofalni. Mislim da u tome ima i naše krivice, jer nijesmo solidarni ni po pitanju rješavanja osnovnih uslova u kojima radimo.

SMCG: Jeste li nekad pomislili da odustanete od novinarstva? Plašite li se?

Jelena Jovanović: Nisam. Na to me nisu natjerale prijetnje, napadi, uvrede, neadekvatna nagrada za moj trud, u vidu mjesečne plate…

Plašim se da ne bude gore od ovoga, jer upravo međusobna podijeljenost medijskih poslenika sve nas može dovesti u još gori položaj od onog u kom smo sad. A i on je očajan.

Kada je u pitanju moj život, ne mogu reći da ne strahujem od toga da će neko od onih koji mi prijete zaista preduzeti sledeći korak, ali istovremeno, potiskujem ta osjećanja, jer život u strahu, kao i sam strah, parališu čovjeka, a nisam navikla da živim tako. Čvrsto vjerujem da će me i posljednji događaji ojačati, kao i svi prethodni, i da će oni koji prijete novinarima, napadaju ih, zastrašuju…za to biti adekvatno kažnjeni.

PODGORICA, 24.09.2021. – Nekoliko ubistava novinara u Evropskoj uniji posljednjih godina, čak 900 napada na njih tokom 2020, sve više SLAPP tužbi i onlajn prijetnji naveli su Evropsku komisiju (EK) da donese niz preporuka zemljama članicama EU za zaštitu odgovornog novinarstva i očuvanje nezavisnosti medija.

PODGORICA, 15.09.2021. – Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) zatražio je od Regulatornog tela za elektronske medije u Srbiji da pokrene proceduru za utvrđivanje odgovornosti emitera televizijskih programa “Happy TV”, “Pink M”, “Pink Plus” i “Pink” iz Srbije, zbog kršenja standarda propisanih Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama, te preduzme adekvatne mjere.

“Procedura se pokreće jer je SAEM uočio da navedeni emiteri nedvosmisleno i u kontinuitetu emituju sadržaje koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti. Učestalim emitovanjem (posebno uočenim u periodu avgust – septembar 2021.g.), u okviru sadržaja različitih formi i žanrova, koristi se pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče intenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti”, ističe se u saopštenju SAEM.

“Ukoliko se i nakon isteka pomenutog roka nastavi kršenje pomenutih medijskih standarda, Savjet Agencije će preduzeti mjere ograničavanja reemitovanja spornih programa na teritoriji Crne Gore”, kazali su iz SAEM.

Osvrćući se na izvještavanje crnogorskih medija, oni su ih pozvali da “uz poštovanje profesionalnih standarda, daju doprinos eliminaciji senzacionalizma i dezinformacija i da svojim izvještavanjem doprinose eliminaciji tenzija i konstruktivnom dijalogu”.

PODGORICA, 15.09.2021. – Fond za podsticanje medijskog pluralizma i raznovrsnost medija trebalo bi da bude uspostavljen u novembru, to je u razgovoru za portal Dnevne najavila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić. 

Komentarišući medijsku scenu, ministarka je kazala da kroz dijalog sa medijima, a u komunikaciji sa predstavnicima MUP-a i Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava rade na identifikaciji rješenja kojima bi cjelokupna novinarska zajednica bila zadovoljna i kojima bi se postigao najbolji efekat – prevencija daljih napada.

Ministarka Srzentić kaže i da Vlada radi na izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru kako bi se adekvatno sankcionisalo i ono što nijesu krivična djela napada na novinare, ali jeste omalovažavanje i druge negativne pojave koje utiču na rad medijskih radnika.

„Na taj način zaokružićemo pravni okvir koji treba da obezbijedi siguran i nesmetan rad novinara/ki, kako u krivičnom, tako i u prekršajnom smislu“, kazala nam je Srzentić.

Vlada će, ističe Srzentić, sa nadležnim ministarstvima razmotriti postojeća krivična djela, zaprijećene kazne, ali eventualno i predvidjeti nova krivična djela u odnosu na počinioce i aktere ponašanja i radnji usmjerenih na medijske radnike.

Portal Dnevne: Za razliku od premijera Zdravka Krivokapića, Vi ste osudili bez izuzetka sve napade na novinare u Crnoj Gori. Kao ministarka za medije kako ocjenjujete koliko su predstavnici sedme sile u Crnoj Gori ugroženi, te da li ćete se za svog mandata založiti da novinari u CG dobiju status službenog lica?

Srzentić: Ova Vlada se zalaže za potpunu slobodu medija i to su ciljevi i vrijednosti koji su jasno istaknuti u ekspozeu predsjednika Vlade, a meni kao resornoj ministarki pripada mandat da u ime Vlade, Ministarstva i lično ime, snažno i otvoreno osudim, a drugi organi dalje i procesuiraju, svaku prijetnju po bezbjednost i napad na novinare/ke.

Prepoznajem pitanje bezbjednosti, pored mnogih drugih, kao ključni problem koji ugrožava novinare/ke i medijske radnike/ce u Crnoj Gori. Zato Vlada radi na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali i Zakona o javnom redu i miru. Dodatno, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije u saradnji sa Savjetom Evrope već neko vrijeme rade na izradi smjernica za procjenu rizika uslova u kojima rade novinari i za koje očekujemo da će policijskim službenicima u značajnoj mjeri pomoći da unaprijede stepen zaštite medijskih radnika.

Portal Dnevne: Sa relevantnih adresa, konstantno stižu nalazi da sloboda medija Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou. Šta Vi vidite kao ključni problem?

Srzentić: Izuzetna polarizacija društva koja se prelila u sve sfere, pa i na sektor medija, sve učestaliji napadi na novinare/ke, stari slučajevi koji ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan, sve veći broj dezinformacija širom regiona koje prate politčka dešavanja u Crnoj Gori, te neadekvatna sankciona politika ključni su problemi koji opterećuju našu medijsku scenu.

Mediji moraju da budu nezavisni i slobodni i da iz različitih uglova otvaraju najznačajnije društvene teme. Medijski pluralizam je neophodan segment predstojećih društvenih i institucionalnih promjena. Tamo gdje su prekršeni etički i profesionalni medijski kodeksi, građani imaju zakonom definisane mehanizme za reagovanje, a iskaljivanje nezadovoljstva na medijske radnike/ce verbalnim i fizičkim napadima predstavlja krivično djelo/prekršaj i to mora biti oštro sankcionisano.

Pored izmjena normativnog okvira, smatramo da je neophodno raditi na povećanju medijske pismenosti, veće informisanosti građana o tome koliko je sloboda medija važna. Vodimo kontinuirani dijalog sa medijima kako bismo došli do aktivnosti i mjera da imaju bolje uslove za njihov rad. Svjesni smo da bi rješavanje neriješenih slučajeva napada, otkrivanje nalogodavaca i počinilaca na medije iz prošlosti umnogome doprinijelo da se pošalje poruka da se nasilje i napadi na novinare neće tolerisati.

Portal Dnevne: Najavili ste da je ova godina posvećena i reformi medijskog zakonodavstva. Koje su to ključne novine za medijsku zajednicu u CG? 

Srzentić: U Vladi smo svjesni izazova u sektoru medija, pa će prva Medijska strategija adresirati neke od njih. Ova godina je posvećena reformi medijskog zakonodavstva. Izmjenama zakona o medijima i javnom servisu biće dodatno pojačana zaštita novinarskih izvora, kao i unaprijeđen izbor članova Savjeta RTCG u smislu nezavisnosti. Takođe, novim zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama sektor elektronskih medija biće u potpunosti usklađen sa istoimenom direktivnom EU čime će dodatno biti ojačani kapaciteti Agencije za elektronske medije, što je jedan od prioriteta koji je prepoznat u prošlogodišnjem izvještaju EK.

Portal Dnevne: Kada će biti uspostavljen Fond za podsticanje medijskog pluralizma i razvnovrsnost medija, te koliko je predviđeno novčanih sredstava?

Srzentić: Planirano je da Fond za pluralizam bude uspostavljen u novembru. Trenutno smo u završnoj fazi izrade Pravilnika koji će biti na javnoj raspravi u oktobru. Ukupan iznos sredstava opredijeljen za Fond za pluralizam iznosi 860.093,95 eura, od čega 60% pripada Savjetu regulatora za audio-vizuelne medijske usluge, što iznosi 516.056,37 eura, dok 40% sredstava pripada Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, odnosno 344.037,58 eura za internetske publikacije i štampane medije.

Portal Dnevne: Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija pokrenulo je zajedno sa više crnogorskih medija kampanju kako bi se podigla svijest o značaju vakcinacije tokom pandemije korona virusa. Da li ste zadovoljni rezultatima kampanje, te da li se može očekivati još sličnih akcija?

Srzentić: Dio odgovornog odgovora Vlade na epidemiju izazvanu korona virusom je i informisanje građana o svim procesima vakcinacije, posebno zbog činjenice da je veliki broj građana bio pod uticajem lažnih vijesti i širenja dezinformacija o procesu vakcinacije. Nacionalne i lokalne vlasti i mediji treba da rade zajedno kako bi obezbijedili da u javnosti budu prisutne tačne, provjerene i objektivne informacije koje se baziraju na zvaničnim izvorima.

Ovo je posebno bilo značajno sa stanovišta edukacije i podizanja svijesti javnosti u Crnoj Gori o važnosti i značaju  vakcinacije. Zato smo i kreirali Konkurs za dodjelu budžetskih sredstava za kreiranje informativnih i edukativnih sadržaja u dnevnim štampanim medijima i na internetskim publikacijama u vezi sa procesom vakcinacije protiv korona virusa i epidemiološkim mjerama u 2021. godini, kroz koji su podržana 22 projekta čija je ukupna vrijednost 150.000 eura.

U okviru kampanje je publikovan veliki broj tekstova, izjava, intervjua objava koji su dali odgovore na ključna pitanja i izazove u vezi sa vakcinacijom I doprinijeli većoj posjećenosti zvaničnog Vladinog sajta covidodgovor.me.