PODGORICA, 30.07.2021. – Sindikat medija Crne Gore najoštrije osuđuje ugrožavanje bezbjednosti novinarke dnevnog lista “Vijesti” Jelene Jovanović navodnim „demantijem“ koji je stigao od pritvorenika Marija Miloševića, osumnjičenog za dva ubistva. Zahtijevamo od nadležnih organa da pod hitno rasvijetle sve okolnosti ovog događaja, kao i da urade hitnu procjenu bezbjednosti koleginice Jovanović.

Od Advokatske komore Crne Gore tražimo pokretanje postupka protiv Miloševićeve advokatice Natalije Karadžić u kome bi se utvrdilo da li je, pronošenjem takvog pisma, postupila u skladu sa etikom i pravilima struke i ugrozila bezbjednost novinarke.

Jovanović je nedavno, u vidu reagovanja na objavljeni tekst, dobila pismo koje je potpisao pritvorenik Milošević, preko svoje advokatice Karadžić. Advokatica Karadžić 28. jula je na službenu mejl adresu novinarke i redakcije u kojoj radi poslala mejl, koji je nazvala demantijem, a u kom osumnjičeni za izvršenje dva ubistva navodi gdje novinarka stanuje, insinuirajući da Jovanović stan otplaćuje pišući tekstove o njemu. Novinarka, koja je svjedok ubistva za koje tužilaštvo sumnjiči Miloševića, te navode protumačila je kao ozbiljne prijetnje i pokušaj zastrašivanja i diskreditacije jer informacija o tome gdje stanuje nije javna.

Apelujemo na institucije sistema da posebno budu efikasne i obazrive kada je u pitanju zaštita novinara koji izvještavaju o osjetljivim temama, poput kriminala i korupcije. Novinarka Jovanović je i ranije bila meta napada a ovakvo zastrašivanje ima za cilj jedino da se ona pokuša spriječiti u obavljanju svog posla.

Samo tokom 2021. godine Sindikat medija je, preko mreže SafeJournalists.net, zabilježio čak 13 incidenata i napada na štetu zaposlenih u medijima i mislimo da je krajnje vrijeme da nadležne državne institucije učine sve što je u njihovoj moći da atmosfera nekažnjivosti prestane.

Glavni odbor SMCG

PODGORICA, 30.07.2021. – Novinarka ND Vijesti Jelena Jovanović podnijela je krivične prijave protiv pritvorenika Maria Miloševića i njegove advokatice Natalije Karadžić, zbog ugrožavanja sigurnosti, pišu Vijesti.

Advokatica Karadžić 28. jula je na službenu email adresu novinarke i redakcije hronike u kojoj Jovanović radi poslala mail, koji je nazvala demantom, a u kom osumničeni za izvršenje dva ubistva navodi gdje novinarka stanuje, insinuirajući da Jovanović stan otplaćuje pišući tekstove o njemu.

Karadžić je “Vijestima” rekla da je upoznata sa prijavom, ali da nema nikakav komentar.

Novinarka, koja je svjedok ubistva za koje tužilaštvo sumnjiči Miloševića, te navode protumačila je kao ozbiljne prijetnje i pokušaj zastrašivanja i diskreditacije jer informacija o tome gdje stanuje nije javna.

”Milošević, kojeg tužilaštvo sumnjiči za ubistvo čiji sam svjedok navodi gdje mi je stan i insinuira da ga otplaćujem pišući tekstove o njemu, što je sramotna laž i kleveta… Nikada nije javno objavljeno gdje ja stanujem, niti sam tu informaciju ikada, na bilo koji način podijelila sa Miloševićem, zbog čega se plašim za svoju i bezbjednost ljudi sa kojima se srijećem svakodnevno – članova moje porodice, prijatelja, kolega… Način na koji sam kupila stan je lako provjeriti, zato tražim da Milošević i dokaže svoje sumnje da to ima bilo kakve veze sa njim ili bilo kojim mojim tekstom”, napisala je Jovanović u prijavi.

Inspektorima je rekla i da je Milošević ugrozio njenu bezbjednost, optužujući je da ga je svrstala u kavački klan, jer to nije ona učinila.

Tražila je i da tužilaštvo utvrdi na koji način je advokatica Karadžić dobila otkucano pismo Mioševića u Word dokumentu, datirano na 28. jul, s obzirom na činjenicu da zbog obustave rada advokati ne ulaze u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, a da je pritvorenim licima komunikacija ograničena.

Od policije i tužilaštva je, zbog svega, tražila da utvrdi da li je Milošević i ljudi povezani sa njim na bilo koji način prate, ali i da utvrde da li je advokatica Karadžić, eventualno, saizvršilac pomaganjem u vršenju više krivičnih djela u sticaju.

”Advokatica Karadžić je, kao pravnik, morala znati da prenošenje prijetećih poruka od osobe osumnjičene za najteža krivična djela, predstavlja pomaganje”, navela je Jovanović u prijavi protiv advokatice, objasnivši da nije prvi put da je žrtva ljudi iz kriminalnih krugova, te da je u periodu kada je rasvijetljavano krivično djelo ubistvo za koje se sumnjiči pritvorenik Milošević, upravo zbog toga bila štićena ličnost, o čemu postoji dokumentacija u Upravi policije.

Osim krivične, novinarka je protiv advokatice podnijela prijavu i disciplinskom tužiocu Advokatske komore, ocijenjujući da je po Statutu Karadžić dužna da u svakom trenutku bude svjesna svoje odgovornosti i da sa njom uskladi svoje postupke, što, po njenom mišljenju, prije dva dana nije uradila.

Obrazložila je da je Karadžić, kao pravnik, morala znati da prenošenje prijetećih poruka od osobe osumnjičene za najteža krivična djela, predstavlja pomaganje u izvršenju krivičnog djela, ali je to ipak učinila prosljeđujući pismo.

U dopisu disciplinskom tužiocu, novinarka je navela i da smatra da je Karadžić prekršila Statut AK koji propisuje da je “advokat odgovoran za savjete koje je dao i za mjere koje je preduzeo ili propustio da preduzme”.

“Smatram da advokatica Karadžić prosljeđivanjem ovog pisma nije zapravo poslala demanti, već prijetnju, jer kao pravniku, mora joj biti poznat i Zakon o medijima, koji propisuje da se ispravkom ili odgovorom podrazumijeva informacija kojom se argumentovanim navodima pobijaju, suštinski ispravljaju ili dopunjuju navodi u objavljenom programskom sadržaju, a ne uvrede, klevete i prijetnje na račun novinara, koje se, zbog postupka koji se vodi, mogu tumačiti i kao pokušaj zastrašivanja svjedoka… Cijenim da je advokatica Karadžić u ovom slučaju prekršila Kodeks i poistovjetila se sa svojim klijentom i njegovim interesom, kao i da je suprotno pravilima Kodeksa advokata iznijela neistinite podatake o meni insinuirajući da “otplaćujem stan tekstovima o Miloševiću”, čime pokušavaju da uruše moj ugled i kredibilitet”, napisala je Jovanović.

PODGORICA, 26.07.2021. – Akcija za ljudska prava i Sindikat medija pozdravljaju činjenicu da će se posle desetogodišnjeg zalaganja za propisivanje jače krivičnopravne zaštite novinara takav predlog po prvi put naći u skupštinskoj proceduri.

Poslanik Marko Milačić je, kako je najavio na na skupu održanom u organizaciji Sindikata medija u četvrtak, Skupštini Crne Gore dostavio Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Crne Gore, koji potpuno podržava predloge koje je devet nevladinih organizacija u junu dostavilo Vladi i Skupštini Crne Gore.

Akcija za ljudska prava (HRA), Sindikat medija Crne Gore, Društvo profesionalnih novinara, Udruženje novinara Crne Gore, Institut za medije Crne Gore, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje, NVO 35mm i Media Centar, predložili su propisivanje novih krivičnih djela Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, i dopunu krivičnih djela Teška tjelesna povreda i Teško ubistvo u odnosu na novinare kao oštećene.

Milačić je prihvatio i predlog HRA i Sindikata medija da se za potrebe KZ-a propiše i definicija novinara koja je korišćena u instrumentima Savjeta Evrope, a na osnovu koje se novinarom smatra svako fizičko ili pravno lice koje je redovno ili profesionalno angažovano u sakupljanju i širenju informacija javnosti koristeći sva sredstva masovne komunikacije. Ova definicija dakle uključuje i snimatelje i druge medijske radnike, angažovane u novinarskom poslu.

Predlog propisivanja novih krivičnih djela Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka izradila je još 2010.godine i javnosti predstavila radna grupa HRA, koju su činili sudija Ana Vuković i advokati Veselin Radulović, Tamara Durutović, Dušan Stojković, Peter Noorlander i Tea Gorjanc Prelević, direktorica HRA. Ovaj predlog je kasnije dopunjen predlozima za povećanje kazni za krivična djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda nad novinarima, kao i predlogom za dopunu definicije pojma novinar.

Sindikat medija Crne Gore se od 2014. godine zajedno sa HRA zalaže za ove izmjene KZ-a. Ove godine im se pridružilo još sedam NVO.

Predlozi izmjena KZ utemeljeni su u stavu da je svaki napad na novinara apsolutno neprihvatljiv i da predstavlja izrazitu društvenu opasnost. Prema novinarima se ne smije primjenjivati nasilje zato što imaju različite stavove i rade novinarski posao, i bez obzira na to kako taj posao rade.

Crnu Goru i dalje opterećuju slučajevi nekažnjenih napada na novinare, a u prvoj polovini ove godine zabilježeno je čak 12 novih slučajeva verbalnih i fizičkih napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara i medijskih radnika, do kojih je najčešće došlo dok su obavljali uobičajene radne zadatke.

Svjesni smo da se napadi na novinare mogu suzbiti samo djelotvornim istragama u sadejstvu s ozbiljnim kaznama. Očekujemo da se predlog izmjena KZ-a prihvati kao izraz većinske volje u državi da napadi na novinare moraju prestati i da će se kažnjavati isto kao i napadi na službena lica. Podsjećamo i da je još 2012. godine istraživanje javnog mnjenja OEBS-a i CEDEM-a pokazalo da većina ispitanika podržava izmjene KZ-a u pravcu strožijeg kažnjavanja napada na novinare.

Očekujemo da ova zakonodavna aktivnost podstakne i državno tužilaštvo da procesuira sve neistražene i neriješene napade, počev od nerazjašnjenog ubistva Duška Jovanovića.

PODGORICA, 23.07.2021. – Političke partije načelno podržavaju izmjene Krivičnog zakonika koje su tražile nevladine organizacije i medijska udruženja, kako bi se pooštrile kazne za napade na novinare, saopšteno je na trećem okruglom stolu „Unapređenje medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori“, koji je danas organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG).

Medijska zajednica mora naći zajednički jezik i djelovati složnije, saglasni su poslanici Skupštine Crne Gore, predstavnici političkih partija, međunarodnih organizacija, medijskih udruženja i NVO, koji su prisustvovali okruglom stolu.

SMCG je predstavio preporuke za unapređenje Zakona o medijima, Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Zakona o elektronskim medijima (Nacrta Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama), Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Zakona o autorskim i srodnim pravima, kao i Krivičnog zakonika.

Pomoć medijima ne smije se pretvoriti u državni uticaj, poručila je predsjednica SMCG, Marijana Camović Veličković. „Država do sada nije pokazala spremnost da riješi slučajeve napada na novinare“, ocijenila je Camović Veličković.

Potpredsjednik SMCG, Radomir Kračković, podsjetio je da dugo nije bilo odgovora na zahtjeve civilnog sektora i medijskih udruženja da se pooštre kazne za napade na novinare i zahvalio poslanicima što su iskazali spremnost da se to promijeni.

On je kazao da je očekivanje SMCG da Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, ukoliko bude usvojen u formi postojećeg Nacrta, pomogne lokalnim javnim emiterima, jer bi se povećali budžeti ovih medija. „Pozivamo vas da obratite pažnju na ovaj Zakon, kada dođe u skupštinsku proceduru“, poručio je Kračković poslanicima.

Poslanik Marko Milačić osvrnuo se na predložene izmjene Krivičnog zakonika, ocijenivši da je to prijeko potrebno, te da će Prava Crna Gora podržati uvođenje strožih kazni za napade na novinare. „Ovo je hitno i očekujte da će brzo biti u Skupštini“, najavio je Milačić.

On je problematizovao i konkurs za generalnog direktora RTCG. „Javni servis je ključ slobode jednog društva“, kazao je Milačić, ocjenjujući da proces izbora direktora mora biti krajnje transparentan i bez bilo kakvog konflikta interesa.

Poslanica Demokratske Crne Gore Tamara Vujović ukazala je na značaj studije „Sloboda medija i bezbjednost novinara kroz prizmu medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori“, koju je SMCG nedavno objavio.

„Medijska scena je vrlo raznolika, imamo ‘poplavu’ informacija. Posebno treba da nas zabrinjavaju podaci o procentu građana koji vjeruju u teorije zavjere“, ocijenila je Vujović.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić kazao je da je zabrinjavajuće što veliki broj novinara odlazi da radi u javni sektor. „Novinarima moramo da obezbijedimo, ne samo slobodu izvještavanja, nego i povoljne uslove za egzistenciju“, istakao je Sekulić.

On je kazao da je jako teško regulisati polje interneta. „Niko ne može zabraniti ikome da osnuje sajt i plasira informacije. Zajednički je zadatak novinara i političara da se bore protiv lažnih vijesti“, smatra poslanik DPS-a.

Poslanica Ure Božena Jelušić kazala je da se oblast medija stalno mijenja, pa da su izmjene zakona uvijek neophodne.

„Imamo veliki uticaj medija iz regiona. Medijska scena se mijenja i ne vidim da smo dovoljno oprezni. Pod udarom smo jake propagande. Imamo i unutrašnju propagandu. Zato i nije čudno što pada povjerenje u medije. I dalje nemamo rješenje za problem samoregulacije“, kazala je Jelušić.

Predstavnik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da političke partije moraju naći konsenzus kako bi se unaprijedio nivo bezbjednosti medijskih radnika.

„Rastužuje me činjenica što u medijima nema solidarnosti. Bez obzira na to ‘s koje strane’ dolazimo, zloupotreba zakona ne smije se koristiti za obračunavanje“, kazao je Zirojević.

Poslanica Demokratskog fronta (DF) Nataša Jevrić poručila je da će SMCG imati podršku za sve predloge koji doprinose slobodi medija.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da je ta organizacija predložila definiciju novinara, oslanjajući se na Savjet Evrope. „Već 10 godina očekujemo da dođe do konkretne rasprave o ovoj formulaciji“, istakla je Gorjanc Prelević. Ona je kazala da Medijska strategija mora biti konkretna, s jasnim popisom potreba medijske zajednice.

„Potrebno je hitno riješiti sporove koji se tiču imenovanja i razrješenja članova Savjeta RTCG“, kazala je direktorica HRA.

Generalni sekretar Udruženja novinara Crne Gore Ivan Milošević smatra da u polju rada medija zakoni nisu najveći problem, već da je to politički uticaj na novinare. On je istakao da se novinari sami moraju organizovati i odrediti propise, ne čekajući da to čine političari. „Što manje budemo s političarima, bićemo više sa sobom“, zaključio je Milošević.

Na prethodnim okruglim stolovima Sindikat medija Crne Gore okupio je više od 50 učesnika iz medijske zajednice, uključujući novinare, urednike, novinarska udruženja i predstavnike civilnog sektora koji se bave radom medija.

Okrugli stolovi su dio projekta „Unapređenje dijaloga između novinarskih udruženja i parlamenata na Zapadnom Balkanu za snažniji civilni sektor“ koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), a implementira Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN).

PODGORICA, 19.07.2021. – Na konkurs za izbor generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, koji je završen danas, stigle su četiri prijave.

Konkurisali su: izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić, novinar i nekadašnji zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković, direktor RTV Nikšić Milutin Stijepović, te spiker u Televiziji Crne Gore Branislav Nikezić.

Konačna lista prijavljenih kandidata biće poznata za nekoliko dana koliko je potrebno sačekati da eventualno stignu i prijave poslate poštom.

PODGORICA, 16.07.2021. – Nacionalni Javni emiter Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) ima posebno mjesto na medijskom prostoru male evropske države. Uskoro će biti obilježeno 60 godina od osnivanja Televizije i 80 godina od početka emitovanja programa Radija Crne Gore. Dugo je RTCG bio jedini medij na prostoru na kojem, prema posljednjem popisu, živi oko 620 hiljada stanovnika. Time je i njegov uticaj u prošlosti bio neprikosnoven. Jasno je da uticaj i objektivnost, u novoj eri medija, vrlo često nemaju dodirnih tačaka. Zato danas imamo nekoliko zakona koji bi trebalo da rad medija učine odgovornijim i korisnim za društvo. Problematika je kompleksna jer političke elite na vlasti vrlo vješto preuzimaju kontrolu nad pojedinim medijima pa je tekst ovih zakona nekoliko puta mijenjan.

RTCG danas emituje četiri televizijska (1. i 2. program, Satelitski program i Parlamentarni kanal) i dva radijska kanala, a informacije plasira i preko elektronske publikacije Portal RTCG. Nakon digitalizacije tehničkih sistema tokom 2019. godine značajno je povećan potencijal tog medija. Osim u tehnici veliki potencijal čine i radnici kojih, prema posljednjim informacijama aktuelnog menadžmenta, ima 728.

Značaj članova 9 i 16 Zakona o Nacionalnom javnom emiteru RTCG

O važnosti RTCG govori činjenica da postoji Zakon o Nacionalnom javnom emiteru koji striktno uređuje rad ovog medija. Zakon je donijet 2008. godine. Izmijenjen je 2012. pa 2016. i konačno su posljednje izmjene bile u julu 2020. godine. U Zakonu je istaknuta uloga „Javnog servisa“ kao faktora socijalne kohezije i integracije svih društvenih elemenata. On treba da bude izvor nepristrasnih informacija i komentara kao i emiter raznovrsnog sadržaja visokih etičkih standarda. On je mjesto za široku javnu raspravu na sve teme od značaja za društvo. Zakon garantuje nezavisnost Nacionalnom javnom emiteru RTCG. Ove i još niz stavki Člana 9 tog Zakona govore o suštini uloge najznačajnijeg medija u Crnoj Gori.

Član 16 Zakona o Nacionalnom javnom emiteru RTCG je možda i najvažniji jer se odnosi na rad novinara/ki. „Novinari zaposleni u RTCG su nezavisni u svom radu i djeluju u interesu javnosti. Novinarima ne može prestati radni odnos, smanjiti se zarada, promijeniti status u redakciji ili utvrditi odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izraženo u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima“. Ove zakonske stavke su veliko dostignuće za bezbrižniji i objektivan rad novinara/ki „Javnog servisa“. Interesantno je da ovakav stepen zaštite novinara/ki nije predviđen drugim zakonima koji se odnose na medije tako da su svi oni, koji se bave novinarstvom u drugim medijskim kućama, u potencijalno velikom riziku da ostanu bez posla zbog javno izgovorenog mišljenja (istinitog i objektivnog) koje nije u skladu sa uređivačkom politikom medija u kojem su zaposleni.

Konačno uveden institut Ombudsmana

Izmjene Zakona o Nacionalnom javnom emiteru iz 2020. godine predviđaju uvođenje elementa samoregulacije kroz institut Ombudsmana. Obaveze koje je Savjet RTCG, kroz odgovarajuću Komisiju za predstavke i prigovore slušalaca i gledalaca imao u prethodnom periodu, prelaze na Ombudsmana koji je nepunu godinu nakon donošenja izmjena Zakona izabran od strane novog saziva Savjeta. Pitanje samoregulacije u narednom periodu će se morati dodatno razraditi jer zaključke Ombudsmana, kao i ranije Komisije, usvaja Savjet koji nema mehanizme za utvrđivanje odgovornosti za propuste u radu. To je i mišljenje Sindikata medija Crne Gore u posljednjoj analizi o slobodi medija i bezbjednosti novinara.

Radio i Televiziju Crne Gore političke elite smatraju moćnim medijskim oružjem. To se prije svega odnosi na informativni program i specijalne emisije koje se bave političko-društvenim temama. Vijesti u okviru Jutarnjeg programa i 2. Dnevnik Televizije Crne Gore su najgledanije informativne emisije. Gledanost je ipak značajno pala posljednjih godina jer dobar dio javnosti uređivačku politiku RTCG doživljava bliskom interesima doskorašnje vladajuće Demokratske partije socijalista. Neobjektivno izvještavanje sa velikih događaja, u organizaciji suprotstavljenih političkih blokova, iritiralo je javnost, posebno u toku 2020. godine, kad su odnosi u ionako polarizovanom crnogorskom društvu dodatno zaoštreni nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, krajem decembra 2019. Tokom prethodne godine zabilježen je i rekordan broj verbalnih i fizičkih napada na novinare kao posljedica političkog ambijenta koji je kreirala tadašnja vladajuća elita.

Zakon o Nacionalnom javnom emiteru i u periodu prije posljednjih izmjena garantovao je slobodu mišljenja novinarima “Javnog servisa” u skladu sa profesionalnim standardima. Ipak, papir je jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Rijetki novinari RTCG, koji su se usudili da kritikuju pojedine neobjektivne programske sadržaje svog medija, a koji su suštinski predstavljali direktnu štetu za RTCG u profesionalnom smislu, uz iritiranje dobrog dijela javnosti, suočili su se sa snažnim napadom menadžmenta. Uredniku jedne redakcije skinuta je sa programa autorska emisija i naređeno mu je da napusti kancelariju. U Dnevniku, u udarnom terminu, emitovan je i video sadržaj čiji je cilj bio da diskredituje ličnost tog novinara. Niko iz menadžmenta nije snosio posljedice zbog nezakonitog ponašanja i nanošenja nematerijalne štete radniku Televizije Crne Gore. Nakon javnog saopštenja Sindikata medija Crne Gore i ranijih kritika Evropske komisije zbog namjere rukovodstva RTCG da pokrene disciplinske postupke protiv novinara, menadžment je odustao od daljih represivnih mjera.

Jedan od većih problema tiče se činjenice da se RTCG najvećim dijelom finansira iz državnog budžeta odnosno od novca koji izdvajaju građani Crne Gore. Iz tog razloga radnici Nacionalnog javnog emitera su odgovorni svim građanima, a nikako posebnim nacionalnim ili političkim grupacijama. U Zakonu se to posebno i ističe. Zamjenom teza doskorašnja vlast stvarala je utisak da od nje zavisi da li će uplate za potrebe programa i plata na račun RTCG biti redovne. Takođe, utisak među novinarima je bio da među njima ima onih koji su više i onih koji su manje važni u procesu proizvodnje. Aktuelni menadžment nagrađivao je novinare informativnog programa varijabilnim iznosom na platu. Novinari koji su se bavili najvažnijim društvenim i političkim temama bili su i najviše nagrađeni. Međutim, visoki novčani dodaci uglavnom nisu bili posljedica objektivnog i vanserijski odrađenog profesionalnog zadatka. Odlično plaćen menadžment je, sa odlično plaćenim novinarima, koji se žargonski nazivaju “udarne pesnice”, kreirao uređivačku politiku RTCG u skladu sa politikom koju je sprovodila doskorašnja vlast. Takvo stanje traje bar dvije decenije, a posebno je izraženo prethodnih 7-8 godina. Iz tog razloga veliki dio javnosti smatra da se Nacionalni javni emiter RTCG neopravdano naziva “Javnim servisom”.

Treba istaći da su zarade svim stalno zaposlenim radnicima godinama redovne i isplaćuju se na početku mjeseca. Nakon nedavnog usvajanja novog kolektivnog ugovora, plate su povećane i radnici kojima je iz mjeseca u mjesec nesigurnim novčanim dodacima plata podizana na relativno prihvatljivu mjeru nemaju više stres da li će ili neće dobiti “varijabilu”. Posebna zasluga za to pripada Sindikatu zaposlenih RTCG koji je nakon višegodišnjih pregovora uspio da poboljša materijalne uslove zaposlenih.

Radnici koji imaju ugovor na određeno vrijeme su u nepovoljnom položaju. Ugovori najčešće traju mjesec dana i produžavaju se prema potrebi. Obično je riječ o vrijednim i predanim radnicima koji se trude da svoj posao rade dobro. Menadžment uočava potrebu za njihovim angažmanom, ali se veoma teško odlučuje da im da stalno zaposlenje. Takva praksa u mnogim slučajevima traje godinama. Slična je situacija i sa honorarno angažovanim radnicima kojih je u ranijem periodu bilo mnogo više. U pojedinim slučajevima honorarno angažovanje je trajalo godinama. Honorarcima nije uplaćivano ni zdravstveno ni penzijsko osiguranje u vrijeme takvog angažovanja. Sa druge strane javna je tajna da mnogo stalno zaposlenih radnika ne ispunjava normu za primanje pune plate, a ima slučajeva da se neki od njih godinama nisu pojavili na svom radnom mjestu. Mnogi otvaraju neracionalno duga bolovanja. Pitanje o opravdanosti njihovog daljeg angažmana se nikad ne postavlja jer Zakon snažno štiti radnike zaposlene na neodređeno vrijeme. U slučajevima kada je menadžment pokušao da otpusti nekog radnika, iz bilo kojeg razloga, RTCG je redovno gubila sporove na sudovima i morala je da plati visoke sudske troškove i odštetu radnicima koje je u obavezi da vrati na posao.

Neophodna veća transparentnost u radu menadžmenta

Zakon o Nacionalnom javnom emiteru predviđa obavezu davanja na uvid javnosti svih aktivnosti RTCG koje su od opšte društvenog značaja. Ako bi se jednom riječju morao opisati način zapošljavanja, raspodjela finansijskih sredstava za plate radnika i programske projekte, cijena i elementi nedavne digitalizacije onda bi ta riječ bila netransparentnost. Digitalizacija je donijela  potrebu otvaranja novih radnih mjesta i zatvaranja starih, koja nemaju značaj u novoj eri RTCG. Novom, odgovarajućom sistematizacijom, uz poštovanje profesionalnih standarda i potreba Nacionalnog javnog emitera, bio bi riješen problem prekobrojnosti radnika koji postoji decenijama. Dugo se kalkuliše ciframa koliko je radnika zaista potrebno “Javnom servisu”. Menadžment je u nekoliko navrata pokušavao da uradi novu sistematizaciju, ali na način koji nije ulivao povjerenje da će to biti na korist svim zaposlenima, već prije svega ljudima bliskim menadžmentu. Objektivnom analizom postojećeg stanja i nepristrasnom sistematizacijom (koja se neće upodobljavati ličnostima) RTCG bi mogao dobiti mjesto koje mu pripada na medijskoj sceni Crne Gore, na zadovoljstvo radnika koji bi imali mnogo bolje plate, a time, mnogo više motivacije za podizanje kvaliteta u obavljanju zadataka. Posljedično, publika bi bila zadovoljna i znala bi cijeniti profesionalno novinarstvo.

Posljednjim izmjenama Zakona o Nacionalnom javnom emiteru utvrđena su pravila za izbor članova Savjeta. Podignuto je povjerenje da će članovi biti izabrani na bazi stručnosti i da će svojim angažmanom dovesti do podizanja profesionalnih standarda u RTCG. U prethodnom periodu nije postojao visok nivo povjerenja u rad Savjeta, a razlog je, između ostalog, izbor koji su prethodni sazivi pravili vezano za ličnosti ranijih Generalnih direktora RTCG. Ispostavilo se kao redovna praksa da top menadžment kreira uređivačku politiku u potpunosti u skladu sa politikom strukture na vlasti. Nakon izbora novog Savjeta, koji je nedavno raspisao konkurs za novog generalnog direktora, očekivanje javnosti je da “Javni servis” ubuduće opravda svoj naziv i poštuje precizno definisane stavke Zakona o Nacionalnom javnom emiteru.

Danijel Čelecki

Članak je nastao u okviru projekta „Unapređenje dijaloga između novinarksih udruženja i parlamenata na Zapadnom Balkanu za jači civilni sektor“, koji finansiraju Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) i Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN).

Sadržina ovog članka, kao i prezentovane informacije i stavovi, ne predstavljaju zvanične stavove i mišljenja Side i BCSDN. Odgovornost za informacije i stavove izražene u ovom tekstu u cjelosti su autorske.

PODGORICA, 15.07.2021. – U izvještaju o radu Sudskog savjeta Crne Gore za prošlu godinu, navodi se da su 2020. godine podnijeta 33 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, ali da je više od polovine odbijeno, jer nisu posjedovali tražene informacije.

“Sekretarijatu su, tokom izvještajnog perioda, podnijeta ukupno 33 zahtjeva, o kojima je odlučeno donošenjem rješenja, odnosno obavještenja, od zavisnosti od utvrđenog činjeničnog stanja. Postupajući po podnijetim zahtjevima, odobreno je 12, djelimično odobreno tri, poslato je jedno obavještenje i odbijeno 17 zahtjeva, uglavnom zbog neposjedovanja traženih informacija. Podnosioci zahtjeva za slobodan pristup informacijama su bile nevladine organizacije, pravna lica i pojedinci”, navodi se u izvještaju.