PODGORICA, 02.08.2021. – Informativni program, sa oko 23 odsto, zauzima značajno mjesto u emitovanju na TV stanicama sa nacionalnom pokrivenošću, pokazala je Analiza programske strukture TV emitera, koju je uradila Agencija za elektronske medije.

Najviše informativnih sadržaja ima na programu TVCG1 – 37,57 odsto, slijede TV Vijesti – 32,14 odsto i TV Nova M – 19,16 odsto. Najmanje informativnih sadržaja ima TV Prva – 5,37 odsto.

Analiza je urađena na osnovu podataka dobijenih monitoringom programskih sadržaja emitovanih u periodu od 19. do 25. juna.

Po vrsti sadržaja, pokazuje Analiza, dominira kulturno-umjetnički program, u prosjeku 35 procenata ukupno emitovanog sadržaja. Taj procenat se u značajnoj mjeri odnosi na filmski i serijski program.

„Zabavni program u prosjeku zauzima oko 17 odsto ukupno emitovanog vremena, što pretežno čine kvizovi, lifestyle i showbiz emisije, kao i muzički programi. Najviše zabavnih sadržaja ima na programu TV Prva – 26,90, a najmanje na programu Televizije Vijesti – 9,37 procenata. Dokumentarno-obrazovni program u prosjeku čini oko osam odsto ukupno emitovanog programa, čemu prvenstveno doprinosi TVCG1, sa učešćem dokumentarnog programa od 27,59 odsto. Učešće ove vrste sadžaja u programu komercijalnih emitera je veoma malo“, piše u Analizi.

Kako naglašavaju, sportski programi u prosjeku čine oko šest odsto ukupno emitovanog programa, dok je dječijih sadržaja jako malo, oko jedan odsto u prosjeku.

Analiza je dalje pokazala da posmatrane televizije u prosjeku proizvode oko 27 odsto sopstvenog programa, dok kupuju nešto više od polovine emitovanog programa i to se prvenstveno odnosi na filmski i serijski, kao i na zabavni program.

Prosječno učešće reemitovanog programa je oko dva odsto, pri čemu TVCG1 i Televizija Vijesti nemaju takvog programa.

PODGORICA, 17.08.2021. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije osuđuje napad na novinarku i direktorku Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore  Milku Tadić Mijović i poziva nadležne organe da adekvatno kazne počinioca.

Ovaj atak je još jedan od mnogobrojnih pokazatelja u kakvom ambijentu rade crnogorski novinari, pogotovo oni koji se bave istraživačkim novinarstvom. Samo tokom ove godine zabilježeno je već 14 slučajeva napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara što pokazuje da se situacija samo pogoršava.

Zbog toga je krajnje vrijeme da ključni donosioci odluka, Vlada i Skupština Crne Gore, konačno urade nešto na boljoj zakonskoj zaštiti novinara od napada i prihvate zahtjeve novinarskih udruženja, nevladinih organizacija i Sindikata medija za jačom krivično-pravnom zaštitom novinara, kako bi se pokušali prevenirati ovakvi napadi.

PODGORICA, 12.08.2021. – Žene u novinarstvu, iako obično nose glavni dio tereta, danas se suočavaju sa ozbiljnim izazovima na radnom mjestu i potrebna im je posebna zaštita.

U Crnoj Gori su žene novinarke često meta napada, čak i tokom svojih redovitih radnih obaveza. Posljednji put se to desilo kada je novinarka Jelena Jovanović pogođena u glavu tokom okupljanja građana u Nikšiću. Tokom prošle godine svjedočili smo brojnim online uznemiravanjima i prijetnjama upućenim novinarkama, ali i jednom hapšenju zbog navodnog izazivanja nereda i panike. Kasnije su te tužbe odbačene, ali je novinarka Anđela Đikanović ostala upamćena po filmskim scenama hapšenja.

Neriješeni slučaj pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić i dalje ostaje teret za dalju integraciju zemlje u EU.

Nažalost, ne postoje posebne mjere za zaštitu žena u novinarstvu koje su usvojile vlasti ili mediji.

S druge strane, istraživanja pokazuju da su žene češće zaposlene u medijskom sektoru od muškaraca.

Prema podacima Međunarodne federacije novinara (IFJ), gotovo 65% žena zaposlenih u medijima doživjelo je zastrašivanje, prijetnje ili zlostavljanje u vezi sa svojim radom. Ovo predstavlja prijetnju slobodi izražavanja i slobodi medija.

Novinarke, osim što su meta uznemiravanja i napada, suočavaju se s psihološkim pritiskom i često su žrtve sagorijevanja zbog posla.

To je razlog zašto međunarodne novinarske organizacije stavljaju njihovu zaštitu u središte svog rada.

„Žene u novinarstvu širom svijeta se suočavaju sa nasiljem i uznemiravanjem. Statistika IFJ pokazuje da je svaka druga novinarka nekad pretrpjela seksualno uznemiravanje, psihološko zlostavljanje, uznemiravanje na internetu i druge oblike kršenja ljudskih prava“, pokazuju podaci Međunarodne federacije novinara (IFJ).

Oni takođe ističu razliku u platama među polovima, koja je stvarnost na svim kontinentima i koja ne pogađa samo žene tokom njihovog radnog vijeka, već i nakon penzionisanja.

„Žene se u novinarstvu suočavaju sa svim oblicima nesigurnih uslova rada. Prisiljene su da rade bez ugovora, s nedostatkom socijalne i penzijske zaštite, bez plaćenih praznika i drugih socijalnih davanja. Pogođene su diskriminacijom, kako u radnom okruženju, tako i u zajednici“, navodi IFJ.

Ta je organizacija posvećena ravnopravnom predstavljanju polova prilikom izvještavanja.

„Na osnovu naše posvećenosti etičkom novinarstvu, borimo se protiv diskriminacije i pomažemo u podršci kvalitetnom novinarstvu objavljivanjem smjernica za izvještavanje i promocijom najboljih praksi“.

PODGORICA, 09.08.2021. – Iako je nezavisno i istraživačko novinarstvo ugroženo u digitalnom ekosistemu, inovacije i kreativnost ključne su za razvoj održivog izvještavanja.

Ovo je navedeno u ovogodišnjem istraživanju Održivo inovativno novinarstvo i novi poslovni modeli Evropske federacije novinara (EFJ).

„Uspješni mediji su oni koji nude snažno angažovanje publike kako bi dobili novi doprinos, ali i stekli lojalnost i održali povjerenje javnosti (i finansijsku podršku) u životu. Ovo angažovanje je posebno važno za lokalne i hiperlokalne vijesti, gdje bukvalno svi mediji pozivaju građane da daju svoj doprinos sadržaju, a ponekad i uređivačkom procesu. To takođe podrazumijeva povezivanje sa lokalnom ekonomijom, iz etičkih razloga, ali i iz finansijskih razloga. U pogledu finansiranja, dobra praksa uključuje stvaranje neprofitnih fondacija i poreske olakšice za pojedince koji podržavaju nezavisne medije“, zaključuje autor.

Glavni akteri ove inovacije su sami novinari. Oni mogu uvoditi inovacije ili na trenutnom poslu ili stvaranjem sopstvenih novih medija. Novinarski sindikati i udruženja takođe moraju da igraju ulogu u promociji inovativnog i održivog novinarstva, posebno u vezi sa dva pitanja: lobiranje za medijske politike koje garantuju raznoliko i otvoreno medijsko tržište i obuka članova za nove mogućnosti u novinarstvu.

Prema studiji, održivi mediji su takođe oni koji se ne oslanjaju u velikoj mjeri na jedan izvor finansiranja – oglašavanje je posebno slaba opcija posljednjih godina.

„Uspješni inovativni mediji njeguju svoju nezavisnost i često se nerado podržavaju oglašavanjem, ali ne mogu sve evropske regije priuštiti “održavanje” medija: zajednice sa niskim prihodima.“

Iz tog razloga, raznolika kombinacija finansiranja je ključ održivosti.

„Uspjeh nije samo pitanje novca već i profila. Dok se neprofitni mediji razvijaju, pravni okvir za medije mora biti pažljivo kreiran. Vlade treba da razviju poseban pravni status za neprofitne medije, te da se na taj proces reguliše na efikasan način“, navodi se u studiji.

Svjedočenja takođe ukazuju na slabosti, na primjer, na nedostatak održivosti podrške koju pružaju fondacije.

„One mogu biti korisni u kriznim vremenima, ali nemaju dugoročne strategije. Zbog toga je važnije da javna podrška medijima postoji u mnogim zemljama Evrope. Druga slabost bi bila oslanjanje na samo jednu – ili nekoliko tehnologija: nema inovacija za medije samo na papiru ili samo na mreži bez drugih sredstava komunikacije, kao što su društveni mediji ili podcasti.”

Autor ističe da je zanimljivo napomenuti kako su se neki primjeri razvijali od 2019. do 2021. godine.

„Ovo je posebno slučaj sa Mediapart-om u Francuskoj i Republik-om u Švajcarskoj. Ove dvije relativno mlade organizacije postale su referentne tačke za kvalitetno novinarstvo u svojim zemljama, do te mere da je Mediapart doslovno postao medijska institucija, pomažući manjim inicijativama da se razvijaju”.

Što se tiče novinarskih sindikata i udruženja: oni imaju ulogu u procesu inovacija, promovisanjem i podsticanjem inicijativa. Kao predstavnici medijskih radnika i zaštitnici njihovih prava, novinarske organizacije su odgovorne za promociju pluralističkog i raznolikog medijskog ekosistema i za povezivanje sa javnim vlastima u svojim zemljama.
“Uzimajući zajedno primjere iz  Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije, možemo vidjeti da u Evropi postoji mjesto za novo, nezavisno i održivo novinarstvo, čak i u „neprijateljskom“ političkom i ekonomskom okruženju.“

PODGORICA, 06.08.2021. – Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) izabrao je Borisa Raonića za generalnog direktora javnog medijskog servisa.

Raonić je dobio sedam glasova, Nikola Marković jedan glas, a jedan listić bio je nevažeći.

Savjet je ranije danas intervjuisao Raonića, Markovića, te kandidate Milutina Stijepovića i Srđana Čovića.

Kandidati su predstavili svoje viđenje trenutnog stanja u RTCG i ideje za unapređenje programa i poslovanja ove medijske kuće.

Ranije je NVO Media Centar tražila da Inspekcija rada provjeri zakonitost izbora generalnog direktora RTCG. Inspekcija je, zatim, saopštila, da nijesu nadležni da vrše uvid u pristigle prijave kandidata.

Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević saopštio je, ipak, da je Inspekcija rada dolazila u javni servis, a mediji su objavili da je inspekcija tražila konkursnu dokumentaciju.

Potom se na Tviteru oglasio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, koji je saopštio da njegov resor i Inspekcija rada, nijesu, “niti bi se mogli umiješati u proces izbora generalnog direktora RTCG”.

Milatović je objavio rješenje Ministarstva da se usvaja žalba NVO Media Centar, odnosno da bi inspekcija trebalo da izvrši nadzor.

Fotografija: rtcg.me

PODGORICA, 05.08.2021. – Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija nedavno je ponovo pozvalo vlasnike medija da pristupe procesu evidencije, koja je predviđena Zakonom o medijima usvojenim u julu prošle godine. 

Zakon o medijima članom 9 stav 1 predviđa obavezu Ministarstva da vodi Evidenciju medija.

Ukoliko se ostvari namjera zakonodavca, Crna Gora bi mogla po prvi put da dobije jedinstvenu bazu svih medija koji posluju u državi.

Do sada je ta evidencija bila samo parcijalna, jer je Agencija za elektronske medija vodila bazu podataka o online i elektronskim medijima, dok je evidentiranje štampanih izdanja bilo prepušteno ministarstvu nadležnom za oblast medija, i upravo ti podaci nikad nisu bili javno dostupni.

Namjera Zakona je da svako pravno i fizičko lice ima pravo uvida i pravo na izvod iz Evidencije.

“Shodno garancijama zaštite medijskog pluralizma, cilj Evidencije medija je da se na jednom mjestu transparentno predstave osnovni podaci o medijima. Prijavu za upis u Evidenciju podnosi osnivač ili ovlašćeno lice. Uz prijavu za upis podnosi se akt o osnivanju i rješenje organa nadležnog za registraciju”, navode iz Ministarstva u ponovljenom pozivu, koji je prvi put upućen u martu.

Zakon ne predviđa kazne ukoliko mediji ne pristupe procesu.

PODGORICA, 04.08.2021. – Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija uputilo je poziv zainteresovanoj javnosti da se uključi u pripremu Predloga zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima i Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.

“Medijskom reformom izvršiće se usklađivanje medijske normative Crne Gore sa najvišim međunarodnim standardima ove oblasti, sa Direktivom (EU) 2018/1808 o izmjeni Direktive 2010/13/EU o AVM uslugama, standardima koji unapređuju slobodu izražavanja, nezavisnost novinarske profesije, jačaju sveukupnu nezavisnost nacionalnog javnog emitera i regulatora za oblast audiovizuelnih medijskih usluga”, saopšteno je iz Ministarstva.

Rok za dostavljanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara je 27. septembar 2021.