PODGORICA, 20.05.2019. – Sindikalna organizacija „Javni servis – Radio Tivat“ nova je članica Sindikata medija Crne Gore (SMCG). Odluku o prijemu u članstvo donio je Glavni odbor SMCG protekle sedmice.

Radio Tivat važi za jedan od stabilnijih lokalnih javih emitera u Crnoj Gori i zaposleni u njemu nijesu bili izloženi finansijskim poteškoćama, što je karakteristično za slične medije, pa se nadamo da će se dobra praksa nastaviti i u buduće.

Prihvatanjem u članstvo koleginica i kolega iz Tivta Glavni odbor je uvećan na 15 članova. Novi član Glavnog odbora u ime te Sindikalne organizacije biće novinar Željko Komnenović.

Radio Tivat je osmi lokalni javni emiter čiji zaposleni su članovi SMCG.

Glavni odbor SMCG

TALIN, 11.05.2019. – Predsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Marijana Camović izabrana je ponovo za članicu Upravnog odbora Evropske federacije novinara (EFJ), na Skupštini te medijske organizacije koja se održala 9. i 10. maja u Talinu, Estonija.

Camović je to drugi mandat u Upravnom odboru te najveće novinarske asocijacije u Evropi, a između više od 20 kandidata, a bila je druga po broju glasova.

Evropska federacija novinara okuplja 71 udruženje novinara iz 43 evropske države, koji predstavljaju ukupno 320 hiljada novinara. Camović će u Upravnom odboru imati obavezu da nastavi sa jačanjem uticaja novinarskih organizacija iz država Zapadnog Balkana, a njen mandat će trajati tri godine.

Na Skupštini je odlučeno i da u narednom period EFJ vodi njen dosadašnji predsjednik, Mogens Bličer Bjeregard.

PODGORICA, 02.05.2019. – Svjetski dan slobode medija je prilika da ukažemo na najveće probleme sa kojima se suočavaju zaposleni u crnogorskim medijima i potenciramo teme koje sami mediji zaobilaze pokušavajući na taj način da uljepšaju situaciju za koju su menadžeri i vlasnici samih medija krivi.

1. U Crnoj Gori postoji svega jedan medij koji ima kolektivni ugovor. To jasno govori o spremnosti menadžera i vlasnika da mijenjaju uslove u kojima rade ljudi koje su zaposlili. Sindikat medija Crne Gore je godinama pokušavao da promijeni Granski kolektivni ugovor ali su poslodavci iz sektora medija tokom prošle godine jednostrano odlučili da te pregovore prekinu.

2. Neisplaćivanje zarada je problem koji je neophodno istaći u svakoj priči o crnogorskim medijima. I ove godine smo imali medije koji svojim zaposlenima duguju i do 15 zarada. Suvišno je reći da je redovnost zarada uslov da bi zaposleni mogli da žive i rade, a samim tim i za postojanje medija koji funkcioniše u takvim uslovima. Nažalost, i 2019. godine smo u situaciji da to moramo da objašnjavamo i apelujemo da se situacija promijeni.

3. Pravo na štrajk je jedno od garantovanih prava i posljednji „alat“ koji zaposleni mogu da upotrijebe u borbi za svoja prava. I taj slučaj smo imali prethodnih godina. U medijima imamo situaciju da se već četiri godine (od 2015.g.) zbog opstrukcije Unije poslodavaca Crne Gore ne donosi Akt o minimumu procesa rada u uslovima štrajka jer ne žele da prihvate da se on odnosi samo na RTCG, a ne i na privatne medije i lokalne javne emitere.

4. Sloboda sindikalnog udruživanja je ustavna kategorija ali za jedan dio poslodavaca u Crnoj Gori to nije dovoljan argument da zaposlenima dozvole da koriste to svoje pravo. U jednom dijelu medija sindikalno organizovanje je potpuno onemogućeno, dok u drugom, gdje postoje sindikalne organizacije, sindikalni povjerenici i  aktivisti su pod pritiskom.

5. Zastarjela tehnika je ograničavajući faktor i zaposleni/e u medijima su prinuđeni/e da se, na razne načine, snalaze kako bi njihov rad bio profesionalan. Bez adekvatne opreme koja olakšava rad ne možemo govoriti o slobodi medija.

6. Smatramo da je dio odgovornosti i na državi i njenim institucijama i to u dijelu koji se odnosi na bezbjednost novinara. Najteži slučajevi napada na novinare/ke su ostali neriješeni, a neki su i zastarjeli. Bezbjednost je uslov za stvaranje normalnog ambijenta za rad novinara/ki.

7. Neophodno je i donošenje zakona, prije svega izmijenjenog Zakona o medijima, kako bi se, makar u teoriji, stvorili uslovi da novinari/ke mogu da zaštite sebe i svoj rad u redakcijama. Nadamo se da, ipak, neće biti propuštena prilika da se ograniči uticaj vlasnika medija koji, zloupotrebljavajući svoj položaj, utiču na rad urednika/ca i novinara/ki.

Glavni odbor Sindikata medija Crne Gore

PODGORICA, 26.04.2019. – U susret 3. maju, Svjetskom danu slobode medija, Sindikat medija Crne Gore počeo je kampanju u kojoj ćemo, govoreći o sindikalnim temama, ukazati na najveće probleme u medijskoj zajednici od kojih direktno zavisi sloboda medija.

Smatramo da su pristojni uslovi rada preduslov za postojanje slobode medija i da se o toj temi ne može govoriti, a da se ne pomenu zarade, kolektivni ugovori, bezbjednost zaposlenih u medijima, sloboda sindikalnog udruživanja…

Zbog toga ćemo, kroz kampanju koja će trajati do Svjetskog dana slobode medija, svakog dana ukazivati na po jedan problem koji govori o uslovima u kojima rade zaposleni u crnogorskim medijima. Cilj nam je da skrenemo pažnju donosilaca odluka, vlasnika medija i menadžera i da poručimo da su oni odgovorni za stanje u kojem se danas nalaze mediji. Želimo da skrenemo i pažnju javnosti na probleme sa kojima se suočavamo, a naše članove i sve zaposlene u medijima da podsjetimo da su ono što nas sve povezuje i isti problemi i da se zajedno moramo boriti kako bi se stanje popravilo.

PODGORICA, 24.04.2019. – Menadžment Javnog servisa i predstavnici oba sindikata postigli su dogovor o Kolektivnom ugovoru, a usaglašena verzija poslata je Ministarstvu finansija, kazao je generalni direktor RTCG Božidar Šundić, na današnjoj sjednici Savjeta Javnog servisa.

Šundić je istakao da je dogovoreno da se neki koeficijenti povećaju, te da se nada da će poslije praznika, nakon što se dobije mišljenje Ministarstva, ugovor biti potpisan, te da će zaposleni junsku platu dobiti po novom Kolektivnom ugovoru.

“Drago mi je da smo to uspjeli da završimo na zadovoljstvo svih radnika RTCG”, kazao je generalni direktor.

On je pojasnio da u Sistematizaciji radnih mjesta nije bilo bitnijih izmjena.

Ćirovićkoj povrijeđena prava, nesaglasni o Lekoviću

Na današnjoj sjednici Savjeta Radio-televizije Crne Gore, razmatrane su žalbe koje su tom tijelu uputili novinari TVCG Zoran Leković i Nevenka Ćirović.

Ćirovićka, u dopisu Savjetu, tvrdi da je u njenom prilogu, koji je emitovan u Dnevniku, cenzurisana izjava ambasadora EU u Crnoj Gori Aiva Orava, dok se Leković Savjetu RTCG žalio da mu menadžment i uredništvo nameću goste i teme, te da emisiju “Okvir” režira neko van Javnog servisa.

Članovi Savjeta Milan Radović i Goran Sekulović saglasni su da cenzure jeste bilo.

“Prvi put od kad sam u Savjetu imamo dokumentovano da je izvršena cenzursa”, kazao je Radović.

Goran Sekulović je ocijenio da je to bilo nepotrebno, nedopustivo i štetno za kuću.

“To je bilo potpuno deplasirano čak i štetno po onoga ko to plasira, štetno po matičnu kuću, veliki autogol, to treba sankcionisati s vrha kuće bez obzira od koga i u kom trenutku to dolazi, to je nedopustivo”, kazao je Sekulović.

Direktor TVCG Slavko Đurđić istakao je da Savjet ovom raspravom krši član 59 Statuta RTCG. On navodi da je, u skladu sa tim dokumentom, zaposleni dužan da se najprije obrati nadređenima. Ako ne dobije odgovor u roku od 7 dana onda se, kako je kazao, novinar može obratiti Savjetu.

“Ovdje se termin cenzura lako upotrebljava. Urednik koji slaže emisiju procjenjuje minutažu i ako je potrebno krati prilog. Izostala je ta rečenica Orava, ali mi je rečeno da je ona već bila u više naših informativnih emisija. Budući da je tema bila nešto drugo, urednica je to skratila. Greška je jedino što je urednica trebala da obavijesti Nevenku o skraćivanju”, kazao je Đurđić.

On tvrdi da o cenzuri nema ni riječi.

“Stav nije sakriven, emitovan je u ranijim emisijama, problem je bila samo dužina priloga, trebalo je urednik da pozove, mi te prakse imamo, ali oni nekada ne mogu da stignu svakog novinara da obavijeste”, kazao je Đuđić.

Govoreći o tvrdnjama Lekovića, Đurđić je kazao da neće da prejudicira ishod disciplinskog postupka koji je u toku.

“Leković je angažovao tri advokata, ja se tim povodom neću izjasniti danas, već javno na disciplinskom postupku. Ako dobije postupak, ja ću se javno izviniti”, kazao je Đurđić.

Sekulović je po pitanju Lekovića bio saglasan sa Đurđićem.

“Poklopile su se okolnosti koje ne idu na ruku ugledu kuće. Deset puta je pustite, jednom izostane, onda jedan postane slučaj”, kazao je Sekulović.

Član savjeta Vladimir Pavićević je Đurđića podsjetio na član 61 koji, kako dodaje, podrazumijeva da novinari mogu sa traže zaštitu Savjeta.

“Da li je izjava Orava bila u ranijim emisijama nije važno, jer se radi o slučaju koji je pobuđivao veliku pažnju javnosti”, kazao je Pavićević.

Radović smatra da su Leković i Ćirovićka pod pritiskom ovog i ranijih menadžmenta.

“Moj zaključak, zbog njihovog rada koji nije u suprotnosti s javnim interesom”, kazao je Radović.

Generalni direktor RTCG Božidar Šundić kazao je da se ti novinari njemu nijesu obratili i smatra da su trebali. On je istakao da skraćivanje priloga nije cenzura. Šundić smatra da su ove teme isključivo u nadležnosti generalnog direktora i predložio da on razgovara sa Lekovićem i Ćirovićkom i o tome obavijesti Savjet.

Predsjednik Savjeta Ivan Jovetić smatra da je u slučaju Ćirović došlo do propusta.

Savjet Radio-televizije Crne Gore smatra da je u slučaju Nevenke Ćirović došlo do povrede prava novinara i zatražio da se pokrene postupak zaštite. Za je glasalo pet od šest članova Savjeta. U slučaju Zorana Lekovića, članovi Savjeta smatraju da nemaju dovoljno informacija na osnovu kojih bi se izjasnili, pa to tijelo nije zaključilo da su i njegova prava povrijeđena. Da su povrijeđena prava Lekovića smatraju samo dva člana.

Generalni direktor je kazao da je odluka o ukidanju disciplinskog postupka na njemu i istakao da će sa Lekovićem i Ćirovićkom porazgovarati.

“Pokušaću da razgovorom izađemo iz svega, ali nijedan propust ne smijemo tretirati, a da ga ne sankcionišemo. Ako bude napravljen propust, odgovorni će biti kažnjeni”, istakao je Šundić.

PODGORICA, 18.04.2019.  – Crna Gora nazadovala je u slobodi medija i našla se na 104. mjestu u svjetskom indeksu medijskih sloboda za 2019. godinu, koji su objavili Reporteri bez granica (RSF).

Iz ove organizacije su istakli da su vlasti nastavile sa pritiscima na Javni servis – Radio Televiziju Crne Gore, kako bi promijenila svoju nezavisnu uređivačku politiku. Podsjetili su da je u junu 2018. godine otpuštena generalna direktorica te medijske kuće, Andrijana Kadija, kao i da je zamijenjeno nekoliko rukovodilaca sa „pristalicama vladajuće partije – DPS“.

„Kao i prethodnih godina, novinari su uznemiravani i prijećeno im je od strane vladajućih struktura i njihovih podržavaoca“, navodi se na sajtu RSE.

Reporteri bez granica podsjećaju i na ranjavanje Olivere Lakić, koje se desilo u maju prošle godine, dodajući da je, kao i u ranijim slučajevima fizičkih napada na novinare, i ovaj slučaj neriješen.

„Samocenzura je i dalje veliki izazov. Iako je kleveta dekriminalizovana od 2011. godine, nekoliko tužbi je pokrenuto protiv nezavisnih novinara i medija“, ističe se u izvještaju za Crnu Goru.

Reporteri skreću pažnju i na to da su profesionalni mediji morali da se bore sa ozbiljnim ekonomskim problemima. Kao problem ističu i to što velika većina državnih institucija podržava provladine medije na način što se reklamiraju u tim medijima.

RSF podsjeća i na slučaj Jova Martinovića, istraživačkog novinara koji je u januaru osuđen na zatvorsku kaznu od 18 mjeseci.

„Martinović će se žaliti na ovu odluku u nadi da će biti oslobođen“, navodi se u izvještaju uz podsjećanje da je međunarodna zajednica osudila ovu odluku.

Od država Zapadnog Balkana, najbolje je plasirana Slovenija, na 34. mjestu, Bosna i Hercegovina je zauzela 63. mjesto, dok je Hrvatska jedno mjesto iza BiH. Srbija je na 90. mjestu a Sjeverna Makedonija na 95.