PODGORICA , 16.07.2019. – Nijedan slučaj napada na novinara ne može se smatrati rasvijetljenim dok napadači i nalogodavci ne budu osuđeni i dok se ne nađu iza rešetaka.

To je poručio predsjednik Komisije za praćenje istraga napade na novinare Nikola Marković nakon što se Vlada pohvalila da je policija rasvijetlila svaki od četiri napada iz 2018. i slučaj upućivanja prijetnji iz ove godine.

“Vlada će nastaviti da podržava slobodu medija i dalje da obezbjeđuje siguran i podsticajan ambijent za njihov rad”, stoji u saopštenju Vlade.

Prema podacima Komisije, 2018. godine bila su četiri napada na novinare lista i televizije “Vijesti”: dva na Seada Sadikovića – prijetnje i bacanje eksplozivne naprave, pokušaj ubistva Olivere Lakić, prijetnje Jeleni Jovanović.

Predsjednik Komisije vjeruje da je Vlada mislila baš na ove slučajeve u svom saopštenju, koje je, prema njegovim riječima, za svaku osudu jer pokazuje da nema iskrene volje da se napadi rasvijetle, već da se pred domaćom i međunarodnom javnošću steknu jeftini politički poeni.

“Posebno se to odnosi na tako ozbiljne slučajeve kao što je pokušaj ubistva koleginice Olivere Lakić koji se desio 2018, a koji je kasnije na volšeban način prekvalifikovan u nanošenje teških tjelesnih povreda… Državni organi su imali obavezu da dodatno budu precizni i elementarno tačni kada je u pitanju navodno rasvjetljavanje napada na Oliveru Lakić. Komisija nema podatke da je i protiv jednog lica podignuta optužnica za ovaj slučaj, a po mojim podacima ni Olivera nije obaviještena da je njen slučaj riješen. Da stvar bude užasnija, prema informacijama koje imam kao predsjednik Komisije, Lakićevu niko iz tužilaštva nije kontaktirao od juna prošle godine, a da bude još strašnije ona je o navodnom rasvjetljavanju napada na nju obaviještena kao i svi drugi građani putem medija”, kazao je on za “Vijesti”.

Prema njegovim riječima, o kvalitetu istrage govori i to što od 19. februara, kada je saopšteno da je slučaj riješen, oni odbijaju, uprkos urgencijama Lakićeve na adresu vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, da joj dostave spise predmeta o sopstvenom slučaju.

“Eventualna operativna saznanja i indicije ne mogu služiti kao dokaz da je ovaj gnusni čin riješen, već predstavljaju najgrublju manipulaciju. Uostalom, svjedoci smo da su mnogi slučajevi ostali samo na operativnim saznanjima. Na primjer, kada je u pitanju ubistvo Duška Jovanovića policija je još u junu 2004. godine zvanično saopštila da imaju operativna saznanja ko je ubio glavnog i odgovornog urednika ‘Dana’. Evo već 15 godina čekamo da ta operativna saznanja nadležni pretvore u dokaze koji će rezultirati optužnicom, hapšenjem i presudom”, kazao je predsjednik Komisije.

Naglašava da su Vlada i nadležni državni organi dužni da kažu javnosti ko je naredio, a ko pucao u koleginicu Oliveru Lakić.

“Sve dok se to ne dogodi za mene ne da neće biti rasvijetljen napad na nju, već će to biti svojevrsno izrugivanje i žrtvama i pravdi”, kazao je on.

Komentarišući saopštenje Vlade o svim rasvijetljenim slučajevima, predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović tvrdi da je riječ o još jednoj u nizu obmana vlasti.

“Svi znamo da slučaj novinarke Olivere Lakić nije ni u izgledu da budu riješen. Ali oni po svom starom običaju fabrikuju stvar i šire lažne vijesti. Vlada je jedan od najvećih proizvođača lažnih vijesti u Crnoj Gori i ovo što je juče saopšteno, nova je u nizu. Ova vijest predstavlja kontinuitet obmana, jer su i u ranijim slučajevima fabrikovali istinu i proizvodili lažne svjedoke i pronalazili dobrovoljce kako bi širili laži da su riješili slučajeve napada na novinare”, ocijenila je Tadić Mijović.

Dodala je da o tome koliko se Crna Gora i njena vlast bave pitanjima medijskih sloboda i napadima najbolje govori činjenica da država stalno pada na indeksu slobode “Reportera bez granica”, ali i drugih međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem slobode medija.

“Uostalom, šta reći kad je predsjednik države (Milo Đukanović) u slučaju ubistva Duška Jovanovića tvrdio da zna ko stoji iza tog zločina, ali nikada, što je bila njegova ljudska i predsjednička dužnost, nije upoznao tužilaštvo i javnost o tome što zna”, zaključila je ona.

Odmah se riješe samo slučajevi koji ne ukazuju na korupciju i kriminal

Predsjednik Komisije Nikola Marković ocjenjuje i da je očito da postoji pravilo kad je u pitanju rasvetljavanja napada na novinare.

“Svaki slučaj koji se ne bavi visokom korupcijom, spregom vlasti i organizovanog kriminala bude odmah riješen. Takvi su upravo napadi na kolege Sadikovića i Adrovića i koleginicu Jovanović, ali ne i napad na Oliveru Lakić”, kazao je on za “Vijesti”.

PODGORICA, 13.07.2019. – “Zaštitnik ljudskih prava i sloboda izrazio je zabrinutost i ukazao da nije dobro što situacija u Radio televiziji Crne Gore (RTCG) izaziva toliku pažnju javnosti, u smislu nezavisnosti i profesionalnosti, što bi trebalo da budu neupitne vrijednosti i standardi funkcionisanja Javnog servisa”, ocijenjeno je u Izvještaju o radu zaštitnika ljudskih prava za prošlu godinu, u dijelu koji se odnosi na slobodu medija.

“Mora se osigurati uređivačka nezavisnost i izgraditi povjerenje javnosti u rad koji se temelji isključivo na poštovanju pravila struke, Etičkog kodeksa i zakona, slobodan od političkog i drugog uticaja bilo koje opcije i grupacije. Sudske odluke o smjenama u RTCG-u dodatno su uticale na podrivanje povjerenja javnosti u odnosu na procedure i obrazloženja tih razrješenja. Biće potrebno neko vrijeme da se situacija poboljša, a nadamo se da će tome doprinijeti i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televiziji CG”, stoji u Izvještaju.

Ombudsman podsjeća da je Uprava policije Crne Gore tokom 2018. godine registrovala četiri napada na novinare. Sva četiri slučaja su kvalifikovana kao krivična djela i procesuirana nadležnom tužiocu.

“U prvom slučaju nadležni tužilac je podnio optužni prijedlog protiv jednog lica zbog izvršenja krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju, u drugom predmetu podijeta je krivična prijava protiv jednog lica zbog ugrožavanja sigurnosti, dok je u trećem događaj kvalifikovan kao nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava, pa je podnijeta krivična prijava protiv dva lica. Četvrti slučaj kvalifikovan je kao teška tjelesna povreda, zbog čega je procesuirano devet lica”, navodi se u dokumentu.

Rasvijetljen je, kako su kazali, i jedan slučaj iz 2015. godine. U pitanju je teška krađa na štetu novinarke, a podnešen je poseban izvještaj nadležnom tužiocu protiv jednog maloljetnika.

Sa druge strane, Zaštitnik podsjeća i da Komisija za praćenje istraga napada na novinare u zaključcima posljednjeg izvještaja navodi da “istrage napada na novinare i imovinu medija treba da budu efikasnije“.

U tom dokumentu, kao i u prethodnim izvještajima, nadležnim organima date su preporuke za svaki pojedinačni slučaj, međutim, Komisija i dalje nema podatke o njihovoj realizaciji.

“Komisija konstatuje da primjer ranjavanja novinarke Olivere Lakić iz maja 2018. godine pokazuje da se napadi na novinare nastavljaju i zahtijeva da nadležni državni organi ulože sve svoje resurse u otkrivanju počinilaca tog djela, kao i svih ostalih, koji do sada nijesu pronađeni”, piše u Izvještaju.

Ombudsman ponavlja i ocjene Sindikata medija Crne Gore (SMCG) da promjene koje su se desile na medijskoj sceni Crne Gore i u samim medijima nisu značajne i nisu povećale slobodu medija ni bezbjednost novinara i novinarki.

„Više od trećine anketiranih novinara (35%) prima platu od 400-500 eura, a svaki treći novinar prima manje od 400 eura. Zarade u privatnim medijima su veće od onih koji su u državnom vlasništvu“, kaže se u Izvještaju. Čak 63% ispitanika kazalo je da se radno vrijeme novinara u nekoj mjeri povećalo u prethodnom periodu, a svaki peti novinar nije slobodan da se učlani u sindikat. Oko 60% anketiranih odgovorilo je da je ekonomski položaj novinara veoma ili donekle oslabio, a svega nešto manje od 9% vjeruje da je on ojačao djelimično ili veoma. Skoro 80% anketiranih novinara kazalo je da urednici imaju izuzetan, veliki ili djelimičan uticaj na njihov rad, dok je svega 17% anketiranih navelo da urednici utiču slabo ili uopšte ne utiču na njihov rad.

U kontekstu izmjena Zakona o medijima nisu usvojeni predlozi Sindikata medija koji su se odnosili na uvođenje obaveze medija da imaju statut u kojem bi bio preciziran način imenovanja glavnog i odgovornog urednika, kao i uvođenje garancija da će tekst koji je u javnom interesu biti objavljen bez obzira na stav vlasnika. To je, kako su pojasnili, bio pokušaj da se smanje autocenzura, cenzura i uticaj vlasnika na uređivačku politiku, piše u Izvještaju Zaštitnika, pozivajući se na SMCG.

PODGORICA, 04.07.2019. – Zajednički konsultativni odbor civilnog društva Evropske unije i Crne Gore (ZKO) i dalje je zabrinut stanjem slobode izražavanja i okruženjem u kojem rade crnogorski mediji, posebno kada je riječ o istragama napada na novinare i političkim uplitanjem i pritiskom na Javni servis Radio televizije Crne Gore (RTCG).

Na trinaestom sastanku ZKO, konstatovano je da kritički orijentisane NVO nisu dobrodošle na RTCG i da je njihov rad uglavnom prikazan kroz negativnu prizmu.

“ZKO još jednom apeluje na crnogorske vlasti da efektivno istraže i stare i nedavne slučajeve nasilja nad novinarima kako bi identifikovali i krivično gonili počinioce i one koji stoje iza napada, kao i da olakšaju rad ad hoc Komisije za praćenje slučajeva nasilje nad medijima. Nadalje, ZKO poziva crnogorske vlasti da obezbijede jednake šanse za funkcionisanje svih medija, bez obzira na njihovu uređivačku politiku i da sprovedu relevantne preporuke Zajedničkog programa Savjeta Evrope i EU “Jačanje sudske ekspertize o slobodi izražavanja i Mediji u Jugoistočnoj Evropi (JUFREKS)”, stoji u zajedničkoj izjavi za sastanka.

Članovi ZKO su ponovo naglasili značaj uključivanja nezavisnih organizacija civilnog društva u sve aspekte kreiranja politike u procesu pristupanja EU, i naglašavaju ulogu NVO kada je u pitanju poboljšanje ukupnog demokratskog okruženja u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno, ZKO je još zabrinut zbog negativnog okruženja u kojem pojedine organizacije civilnog društva djeluju, posebno  one koje su kritički orjentisane prema vladinim politikama u oblasti vladavine prava. Napomenuli su i, kako kažu, kontroverzna otpuštanja predstavnika NVO iz ključnih institucija i organa kao što su savjeti RTCG, Agencije za borbu protiv korupcije i Agencije za elektronske medije.

ZKO je uputio zahtjev prema crnogorskim vlastima da preispitaju pravni okvir kako bi se omogućio slobodan pristup informacijama, bez nepotrebnih ograničenja. Odbor bilježi da je razlog za zabrinutost rastući trend javnih institucija koji odbijaju pravo na slobodan pristup informacijama.

Istovremeno, ZKO je pohvalio primjenu Zakona o NVO i uspostavljanje funkcionalnog mehanizma sufinansiranja projekata koje finansira EU, mada su evidentirali neke teškoće kada je u pitanju organizovanje konsultacija prije objavljivanja otvorenih poziva za finansiranje. Takođe, članovi ZKO su pozvali crnogorsku Vladu da omogući pristup sufinansiranju ne samo nevladinim organizacijama, već i drugim organizacijama civilnog društva.

Zajednički konsultativni odbor civilnog društva Evropske unije i Crne Gore (ZKO) je jedan od tijela osnovanih u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore. ZKO omogućava organizacijama civilnog društva obje strane da prate napredak koji Crna Gora ostvaruje na svom putu ka Evropskoj uniji, kao i da usvajaju preporuke na koje se ukazuje Vladi Crne Gore i institucijama Evropske unije.

ZKO se sastoji od dvanaest članova, po šest sa svake strane, koji predstavljaju Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESK) i crnogorsko civilno društvo.

PODGORICA, 28.06.2019. – Ministar kulture Aleksandar Bogdanović, generalni direktor Javnog servisa Radio televizija Crne Gore Božidar Šundić te predstavnice reprezentativnih sindikata Jadranka Drobnjak i Slavica Kruščić, potpisali su danas Kolektivni ugovor za tu medijsku kuću.

Kolektivnim ugovorom prvi put se pravno uređuje ekonomski i socijalni položaj zaposlenih u RTCG. Na taj način će i profesionalni položaj zaposlenih biti pomjeren korak naprijed s obzirom na to da je nepostojanje tog dokumenta stvaralo ogroman manevarski prostor za razne pritiske i diskriminaciju u Javnom servisu.

Tim dokumentom primanja zaposlenih biće blago povećana nakon više od decenije u kojoj su bila na istom nivou. Povećanje je u prosjeku nekoliko desetina eura i sada će predstavljati samo minimum kojim se obezbjeđuje dostojanstvo zaposlenih.

Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG, koji djeluje u okviru Sindikata medija Crne Gore, Jadranka Drobnjak je kazala da valjani kolektivni ugovor u Javnom servisu nije postojao gotovo 10 godina, te da su plate za to vrijeme uglavnom stagnirale ili išle na niže.

„Ovo je veliki dan i znatno se popravio standard radnika, koji su i u takvim uslovima izuzetno vrijedno i odgovorno radili, tako da hoću da vas uvjerim da će to sada biti još bolje i da su to dočekali sa saznanjem da se ovdje vodi o njima računa”, naglasila je ona dodajući da će nastaviti borbu za bolji položaj zaposlenih.

Između ostalog, Kolektivni ugovor garantuje primanje nadoknade za prevoz na mjesečnom nivou, što je jedno vrijeme poslodavac kršio pa je Sindikat zaposlenih RTCG tražio pravnu zaštitu pred Agencijom za radne sporove.

U pregovorima, Sindikat je uspio da se izbori za garanciju da će radnici primiti i nadoknadu za zimnicu. Definisana su i sva radna prava i obaveze, kako zaposlenih tako i poslodavca. Obuhvaćen je prekovremeni rad, zaštita na radu, način određivanja tehnoloških viškova, i utvrđena je obaveza da Sindikat nadzire te procese.

Biće formirana zajednička komisija koja će pratiti poštovanje i primjenu Kolektivnog ugovora i koja će reagovati na eventulano kršenje. Sindikat zaposlenih RTCG ima sada mehanizam da pokrene proceduru za izmjenu Kolektivnog i zatraži njegovo unapređenje čim se stvore uslovi za to.

PODGORICA, 20.06.2019. – Ministar Bogdanović je rekao da finansijski, politički i institucionalno nezavisan Javni servis predstavlja jedan od najvažnijih subjekata demokratskog društva

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju kolektivnog ugovora Radio Televizije Crne Gore (RTCG), kojim se uređuju prava i obaveze radnika, ali i Javnog servisa prema zaposlenima.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović rekao je da finansijski, politički i institucionalno nezavisan Javni servis predstavlja jedan od najvažnijih subjekata demokratskog društva.

“Usvajanje kolektivnog ugovora nedvosmisleno doprinosi tome da on i dalje ostane takav”, rekao je Bogdanović na konferenciji za novinare nakon sjednice.

On je objasnio da se kolektivnom ugovorom uređuju prava i obavaze zaposlenih, kao i prava i obaveze RTCG prema zaposlenom.

“Ugovor sadrži tabelarni prikaz radnih mjesta i koeficijente složenosti predviđene za ta radna mjesta, čime se doprinosi boljem položaju zaposlenih i lakšem ostvarivanju njihovih prava”, rekao je Bogdanović.

On je istakao da usvajanje novog kolektivnog ugovora ne ugrožava sistem finansiranja RTCG, ni za ovu, ni za narednu godinu, i da postojeći model finansiranja obezbjeđuje održivost čitavog sistema.

PODGORICA, 12.06.2019. – Stanje slobode medija u Crnoj Gori se ne mijenja i konstantno je na jednako niskom nivou, ali ono što se izvještajima koji se bave tom temom sve češće ističe je loš socijalni položaj zaposlenih i sklonost samocenzuri do koje dolazi zbog straha od gubitka posla.

U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru navedeno je da je „ekonomski položaj novinara/ki i dalje prekaran, naročito zbog toga što su radna mjesta nesigurna i zarade niske, što ih dovodi u rizik da trpe pritiske urednika i moguću autocenzuru“.

Organizacija Fridom haus u svom ovogodišnjem izvještaju o stanju sloboda u svijetu, kada su crnogorski mediji u pitanju, ističe da se „novinari/ke samocenzurišu kako bi izbjegli prijetnje, političke pritiske, skupe tužbe za klevetu, ili gubitak posla“. Upravo to su problemi na koje Sindikat medija Crne Gore (SMCG) ukazuje već duže vrijeme jer su to ujedno i podaci na koje skreću pažnju članovi SMCG koji su raznim vrstama pritisaka izloženi svakodnevno. SMCG je pokušao da promijeni stanje na bolje kroz aktuelne izmjene Zakona o medijima. Na Radnoj grupi koja se bavila izmjenama Zakona o medijima tokom 2018. godine nije bilo razumijevanja za pokušaje da se nađe način da se smanji uticaj vlasnika medija na novinare/ke i redakcije, što je bila i preporuka eksperata Savjeta Evrope i Evropske komisije. Na Radnoj grupi je rečeno da bi svako slično regulisanje odnosa unutar redakcija predstavljalo biznis barijeru za vlasnike medija.

Novinari i novinarke moraju radititi slobodno i u svom radu moraju biti vođeni isključivo javnim interesom i pravilima profesije i zbog toga je SMCG  nastavio da insistira na neophodnosti uređenja odnosa između vlasnika medija i redakcije. SMCG, i kroz predloge za izmjene Zakona o medijima dostavljene tokom javne rasprave, insistira na uvođenju obaveze da se donese određeni dokument (Statut) kojim bi svaki medij regulisao sada neregulisana pitanja kao što je izbor glavnog urednika.

Predlog SMCG je da glavnog urednika imenuje i razrješava osnivač medija, u skladu sa Statutom medija, kao posebnim aktom medija.

„Posebnim aktom medija uređuju se pitanja definisanja uređivačke politike, učešća novinara u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika, slobode rada i odgovornost novinara, te uslovi i postupak po kojem glavni urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz pravičnu otpremninu u slučajevima takve promjene u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi medija koja dovodi do bitne promjene u programskoj osnovi ili programskom sadržaju tog medija (tzv. klauzula savjesti)“, predlog je za izmjenu člana 29 Zakona.

Taj akt bi se donosio uz prethodnu saglasnost većine ukupnog broja novinara medija u roku od 90 dana od dana osnivanja medija i upisa u Evidenciju.

„U propisima u Crnoj Gori nema mehanizama zaštite novinara i urednika od uticaja vlasnika medija. Nema obaveze potpisivanja odgovarajućeg akta od strane vlasnika i novinara kako bi se osiguralo da se vlasnici ne miješaju u uređivanje medijskih sadržaja. U kombinaciji sa nezavidnim finansijskim položajem, niskim zaradama, ograničenim mogućnostima za napredovanje u karijeri, novinari i urednici često pristaju na uticaje vlasničke strukture na uređivanje medijskih sadržaja. Takođe, istraživanja SMCG u posljednje tri godine, kao i druga istraživanja, pokazala su da su cenzura i samocenzura prisutne u crnogorskim medijima što je ogromna prepreka povećanju profesionalnih standarda“, navodi se u obražloženju predloga uz podsjećanje da su rješenja preuzeta iz zakona o medijima Slovenije i Hrvatske.

Na ovaj način bi se osigurao određeni nivo novinarske autonomije u odnosu na poslodavca i makar u teoriji stvorila mogućnost da redakcije slobodnije funkcionišu.

SMCG zastupa stav i da je neophodno dodati novi član u Zakonu kojim bi se osigurala sloboda novinarima i novinarkama zaposlenim u privatnim medijima koju sada nemaju.

„Novinaru se ne može otkazati radni odnos, smanjiti zarada, promijeniti status u redakciji ili utvrditi odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izraženo u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima”, predlog je novog člana.

Utemeljenje za taj predlog nađeno je u članu  14 aktuelnog Zakona o nacionalnom javnom emiteru radio i televiziji Crne Gore. Tačnije, samo je prepisan drugi dio tog člana jer ista prava moraju da imaju i ostali novinari, a ne samo oni koji rade u RTCG. Novinari u Crnoj Gori su i inače ograničeni voljom vlasnika medija i to mora da se mijenja. Zbog tog uticaja (i kada nema otvorene cenzure) dolazi do samocenzure i novinari strahuju da iznesu svoje mišljenje zbog posljedica koje mogu da uslijede nakon toga.

PODGORICA, 23.05.2019. – Nakon detaljne istrage, u koju su bile uključene i italijanske vlasti i forenzičari iz Visbadena i Danilovgrada, Specijalno državno tužilaštvo je odbacilo kao neosnovanu prijavu, odnosno izvještaj koji je privatni detektiv sačinio povodom istrage o ubistvu Duška Jovanovića, saopšteno je dnevnoj novini Dan iz tužilaštva.

Na osnovu svih prikupljenih dokaza i odrađenih provjera, kako je saopšteno, nema ni osnova sumnje da su lica koja se u izvještaju detektiva pominju kao organizatori i pomagači učestvovali u ubistvu urednika Dana.

Detektiv koji je sačinio izvještaj je tražio da se posredstvom međunarodne pravne pomoći uporedi DNK italijanskih državljana koji su, kako tvrdi, učestvovali u ubistvu Jovanovića sa tragovima koji su pronađeni na pušci koja je slata u Visbaden.

Postupajući no naredbi Specijalnog državnog tužilaštva od 12. februara, tom organu je dostavljen izvještaj DNK vještačenja.

“Nakon analize tog izvještaja, kao i svih do sada prikupljenih podataka i dokaza, ocijenjeno je da ne postoji osnovana sumnja da su Đuzepe Đordano, Antonio Prikoko i Điole Karmelo Manđola, koji su u predmetnom detektivskom izvještaju označeni kao neposredni izvršioci, izvršili krivično djelo teško ubistvo kao i drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima no službenoj dužnosti”, saopšteno je iz tužilaštva.

Kako su dodali, ni u pravcu tvrdnji o organizatorima i pomagačima koji se navode u predmetnom izvještaju nijesu utvrđene činjenice koje bi ukazivale na osnov sumnje da su ta lica na bilo koji način učestvovala u ubistvu Jovanovića.

Vještak iz Visbadena Martin Ekert potvrdio je na suđenju da su tragovi Damira Mandića koji je, za sada, jedini otuženi u slučaju ubistva Jovanovića, pronađeni na pušci koja je nađena u “golfu 3” iz kojeg je pucano na Jovanovića.

Apelacioni sud Crne Gore je prije dvije godine potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Mandić osuđen na 19 godina zatvora za sa izvršilaštvo u ubistvu Jovanovića.