PODGORICA, 23.01.2018. – Novi Zakon o medijima je neophodan Crnoj Gori, jer je postojeći u velikoj mjeri prevaziđen, ali on mora imati podršku medijske zajednice – zaključeno je na konferenciji za novinare medijskih organizacija koje su, povodom Dana novinara Crne Gore, raspravljale o Nacrtu Zakona o medijima koji je na javnoj raspravi.

Novinarima i novinarkama su se obratili predstavnici predstavnici Instituta za medije CG, Media centra, Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikata medija (SMCG) i Centra za istraživačko novinarstvo.  

“Nacrt Zakona o medijima mora biti dopunjen amandmanima koji će smanjiti uticaj vlasnika medija na redakcije i novinare i omogućiti im da slobodno rade u interesu javnosti, a ne samo do granice gdje interes javnosti nije suprostavljen interesu vlasnika medija. Sindikat medija na tome insistira već godinu, a to je i preporuka iz analize Savjeta Evrope i Evropske komisije, kao i eksperata OEBS-a, o koju se Radna grupa potpuno oglušila”, kazala je predsjednica SMCG, Marijana Camović.

Ona je istakla da je neophodno obavezati medije da imaju statut ili određeni pravilnik u kojem će biti definisana uređivačka politika medija, odnos vlasnika, urednika i novinara, ali i način imenovanja i razrješenja glavnog urednika, o čemu bi i zaposleni morali da se pitaju.

“Predlagali smo, što takođe nije prošlo, i uvođenje “klauzule savjesti” na koju bi se glavni urednik, urednici i novinari mogli pozvati i podnijeti ostavku i dobiti pravičnu otpremninu u slučaju da dođe do promjene uređivačke politike sa kojom nisu saglasni”, kazala je Camović pojašnjavajući da bi predložene mjere trebale da dovedu do smanjenja cenzure i autocenzure koja je u evidentna.

Glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) Slavoljub Šćekić smatra da bi, ako se usvoje pojedina predložena rješenja koja se tiču zaštite novinarskih izvora, novinari mogli da se nađu u sličnoj situaciji kao i poslanik Nebojša Medojević. Šćekić je istakao da je Nacrtom zakona planirano i osnivanje fonda za medije, ali smatra da je to pokušaj da se zadovolji međunraodni faktor.

“Nijesam siguran kako bi to funkcionisalo u praksi, osim kao sredstvo manipulacije jednim medijima i kažnjavanja drugih medija”, istakao je on.

Prema riječima generalne sekretarke Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) Mile Radulović, koja je bila članica Radne grupe za izradu ovog Zakona, pokazana je spremnost da se otvore neka pitanja, ali krajni rezultat nije zadovoljavajući.

PODGORICA, 23.01.2018. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) i Evropska federacija novinara (EFJ), povodom Dana novinara Crne Gore, raspisuju konkurs za najbolju priču studenata o radnim pravima zaposlenih u medijima u Crnoj Gori.

Pravo učešća imaju studentkinje i studenti novinarstva, medijskih studija i novinarstva i komunikologije i medija sa državnog i privatnih univetziteta u Crnoj Gori, uz dostavljanje dokaza o studentskom stutusu (potvrda sa fakulteta) i nazivu odsjeka.

Odluku o najboljem radu će donijeti tročlani stručni žiri sastavljen od predstavnika Sindikata medija, Evropske federacije novinara i novinarske zajednice.

Pobjednički rad biće nagrađen sa 200 eura i objavljen na web stranici Sindikata medija Crne Gore.

Radovi se mogu dostavljati na e-mail adresu [email protected] najkasnije do 01. marta 2019. godine. Prijave koje pristignu nakon roka ili budu nepotpune neće se razmatrati.

Konkurs se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije i UNESCO-a.

PODGORICA, 15.01.2018. -Viši sud u Podgorici osudio je istraživačkog novinara Jova Martinovića na 18 mjeseci zatvora za krivična djela stvaranja zločinačke organizacije i neovlašćene proizvodnje, posjedovanja i prometa opojnih droga.

Presuda je prvostepena i dozvoljena je žalba. Martinović je u pritvoru proveo 14 mjeseci i u januaru 2017. godine mu je dozvoljeno da se brani sa slobode.

Evropska federacija novinara (EFJ), Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF) kao i organizacije Index on Censorship, Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa (OBCT) Ossigeno per l’informazione osudile su osuđujući presudu koja je izrečena Martinoviću.

Kako je prilikom čitanja presude sutkinja Vesana Pean kazala, Martinović je kao član  kriminalne organizacije koristio svoje “novinarske vezu radi povezivanja trojice optuženih”.

Martinović je od početka procesa, od dana kada je uhapšen, tvrdio da je nevin te da je radio na dokumentarnom filmu u kojem mu je sagovornik bio prvooptuženi Duško Martinović.

„Današnja presuda Jovu Martinoviću je, nažalost, opet pokazala da crnogorski sudovi ne razumiju novinarski posao i moguće je da je to jedan od razloga zbog kojeg je Martinović oglašen krivim. Tokom postupka tužilašvo je odustalo od dijela optužbe koja ga je teretira da je koristeći svoje novinarsko znanje instalirao određene aplikacije za komunikaciju na telefonu glavnog optuženog u ovom slučaju i za očekivati je bilo da ga oslobodi i krivice kada je u pitanju navodno učešće u kriminalnoj organizaciji. Ovo je prvostepena presuda i nadamo se da će po žalbi koju će Martinović uložiti nova presuda biti razumnija tj. da će Martinović biti oslobođen krivice jer smatramo da je i ovom slučaju on samo radio svoj posao“, kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović.

EFJ, ECMPF i njihove pertnerske organizacije sumnjaju da je postojao politički pritisak na Viši sud u Podgorici u slučaju Martinovića te da je to bilo od presudnog značaja na odluku. Oni su zatražili hitnu oslobađajuću presudu i pozvali Apelacioni sud da poništi presudu u drugom stepenu jer sve optužbe protiv Martinovića moraju biti odbačene.

Martinović je istraživački novinar od 1999. godine i najviše se bavio temama iz oblasti  organizovanog kriminala, korupcije i kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine na Zapadnom Balkanu.  Uhapšen je 22. oktobra 2015. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva dok je radio na dokumentarnom filmu za francuski TV Canal + o nezakonitoj trgovini oružjem sa Balkana u Francusku.

EFJ i IFJ su 4. aprila 2017. godine poslali pismo premijeru Crne Gore u kojem su izrazili svoju ozbiljnu zabrinutost zbog suđenja Jovu Martinoviću, optuženom za navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji uprkos uvjerljivim dokazima koji pokazuju da je on radio kao novinar.

PODGORICA, 11.01.2019. – Portal Radija Berane osnovan je u martu 2017. godine sa namjerom da se unaprijedi sadržaj koji nudi taj lokalni javni emiter. Glavna i odgovorna urednica Milena Bubanja-Obradović kazala je da je sve počelo dvije godine ranije, osnivanjem Facebook stranice na kojoj su postavljali audio zapise priloga i gostovanja, koja su emitovana na Radiju. Kako je publika bila zainteresovana za te sadržaje, odlučili su da naprave besplatnu verziju sajta. Na taj način su prvenstveno htjeli da dopru do mlađe publike, koja je uglavnom nezainteresovana za tradicionalne medije.

”Prvo smo napravili besplatnu verziju na wordpress-u, a na godišnjicu tog starog portala, marta 2018, startovao je novi redizajnirani portal”, ističe Bubanja Obradović, koja je inače i potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore.

Dodala je da su profesionalizaciju portala finansirali projektom, podržanim od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država ”Unaprijeđenje vještina korištenja interneta i društvenih mreža”.

Portal do skoro nije imao svoju redakciju, već su svi radili u okviru velike radijske redakcije. Nakon što je portal redizajniran formirana je i redakcija portala, sa dva zaposlena. Bubanja-Obradović objašnjava da se i ostale kolege uključuju, ali da njihov rad nije primarno vezan za portal.

Početak je, ističe ona, bio najteži, jer su morali da postave temelje i rade sa ograničenim resursima. Portal su pokrenuli entuzijazmom mladih novinara/ki, pa je i bio prihvaćen kao ”novotarija i ‘zanimacija’ ovih kolega”. Tako je bilo sve dok nijesu dobili projekat podržan od Ambasade SAD, što je ujedno bio i prvi put da jedan lokalni mediji bude nosilac projekta koji oni finansiraju, ali i prvi projekat koji je Radio Berane realizovao.

”Formiranjem redakcije portala okolnosti su se promijenile, pa su kolege počele više da se uključuju i učestvuju u radu. Ipak, ne treba im zamjerati jer rad na portalu je samo jedan dio rada u Radiju, tako da za one koji su angažovani predstavlja još jednu obavezu, a ne podrazumijeva veću zaradu”, kazala je Milena.

Ipak, uspjeli su da se pozicioniraju, ali se, kako kaže, i dalje trude, napreduju i nadograđuju portal.

”Imati portal koji se bavi lokalnim temama ima svoje prednosti, jer to otvara mogućnosti da se teme od značaja za naše sugrađane/ke stavljaju u fokus. Otvorilo je mogućnost da veliki broj naših sugrađana/ki koji nisu u Beranama ima informacije iz svog grada. Sa druge strane, upravo ta ograničenost na lokalne teme, nekad bude izazovna jer treba stvarati priče u kontinuitetu i biti dovoljno domišljat da, čak i onda kada nema dešavanja, imate dovoljno interesantnih tekstova”, pojasnila je Bubanja- Obradović.

Brojke im, kazala je na, pokazuju da su njihovi planovi i očekivanja višestruko nadmašeni. Dodaje i da je stari portal Radija Berane postigao određeni uspjeh koji, obzirom na ograničene tehničke mogućnosti, nije zanemarljiv, ali da je očigledno da je novi portal uspješniji.

”Za osam mjeseci bilježimo oko 850 hiljada posjeta i oko pet hiljada pratilaca. Neki od tekstova imaju domet do 40 hiljada ljudi. Ove brojke nas naročito ohrabruju, jer nismo promovisali Portal putem društvenih mreža, već su to namjerne posjete”, otkrila je glavna i odgovorna urednica ovog medija.

Bubanja-Obradović smatra da je pokretanje portala uspjeh sam za sebe, jer su u digitalnom dobu online servisi, koji prate rad lokalnih medija, neophodni. Na taj način, portali su za mnoge medije slamka spasa, koja osigurava njihov opstanak.

”Opipljiv rezultat je broj posjeta koji, u poređenju sa drugim portalima ovog tipa, pokazuje da smo uspjeli da se pozicioniramo visoko”, zaključila je ona.

Prema njenim riječima, lokalni javni emiteri nisu u dobroj poziciji, pa rad u njima nije san za novinara/ku. Naprotov, loša finansijska situacija u velikoj mjeri utiče na uslove rada i motivaciju zaposlenih da uđu u neki novi projekat koji nije dodatno plaćen.

Jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju jeste loša tehnička opremljenost, a prema Mileninim riječima, oprema koju imaju je stara i neadekvatna, što im otežava svakodnevni rad i kreiranje multimedijalnih formi.

”Drugi, ne manje važan, problem je mali broj zaposlenih koji nameće da novinar/ka mora imati puno različitih znanja i vještina kako bi završio/la posao. To dovodi do čestog prekovremenog rada, rada vikendima i slično”, objasnila je ona i dodala da je bilo nekoliko neuspješnih pokušaja sabotiranja rada tog medija. Bubanja-Obradović je dodala i da se portal nedavno suočio i sa hakerskim napadom koji je, na nekoliko dana, ”oborio” portal.

Formulu za uspjeh portala Radija Berane, glavna i odgovorna urednica ovog medija vidi u tome što su ga pokrenuli mlađi ljudi, koji su prije nekoliko godina počeli da rade u Radiju. To je, kako kaže, uticalo da Portal, uprkos svim problemima, funkcioniše uspješno.

”Na krilima nove snage on se razvijao i donosio neke nove mogućnosti. Dobili smo portal koji nam omogućava da prihodujemo putem marketinga i da ga na taj način učinimo održivim. Da bi ova priča postala uspješna zaista jeste bilo potrebno puno motivacije, ali naša snaga je upravo u timskom radu i podršci koju imamo od menadžmenta Radija”, zaključila je ona.

PODGORICA, 09.01.2019. – Da za postizanje uspjeha i bavljenje istraživačkim novinarstvom nijesu potrebni velika redakcija i brojni resursi, pokazuje i mladi novinar portala Fos media, Danilo Ajković. Danilo, koji je u ovom mediju angažovan od njegovog osnivanja (početkom 2017. godine), je samo tokom 2017. i 2018. godine dobio čak tri priznanja za svoj rad: Godišnju nagradu Udruženja novinara Crne Gore za 2017. godinu, kao i dvije nagrade za istraživačke priče koje su dodijelile Centar za građansko obrazovanje, u novembru, i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u decembru 2018. godine.

U novinarstvu, kojim je oduvijek želio da se bavi, se brzo pozicionirao ali otkriva da je u taj u posao ušao kada je to najmanje očekivao.

”Od malena sam pratio informativne programe, kako novinari izvještavaju sa određenih događaja, na koji način se „pakuje“ Dnevnik… Kad sam imao 16 godina završio sam novinarsku školu, gdje sam imao priliku da se oprobam pred kamerama i da polažem ispit pred tadašnjim urednicima i direktorima crnogorskih medija. Dobio sam desetku i nedavno sam pogledao taj video snimak koji i dalje čuvam. Bila je zanimljiva retrospektiva sa distance od nekih 13 godina”, otkrio je Danilo, koji je po struci pravnik.

U međuvremenu se bavio drugim poslovima koji su mu omogućili da stekne uža znanja iz oblasti ustavnog prava, funkcionisanja pravosudnog sistema i najviših pravosudnih tijela, poštovanja ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa, komunikacije sa medijima i rada sa djecom. Takođe, u vrijeme kada je dobio ponudu za radni angažman u portal Fos Media, imao je drugi posao kojim je, kako je rekao, bio zadovoljan.

”Ipak, ovo je bila neka nova priča, i upravo danas sa tim ljudima dijelim dobar dio dana. Kroz portal brže nego kroz ijedan drugi medij plasirate informacije, što je prednost u odnosu na takozvane tradicionalne medije, jer smo danas svi vezani za svoje mobilne telefone”, istakao je Ajković.

Prema njegovim riječima, najveća mana, a ujedno i prednost portala je brzina. Novinari portala, sa jedne strane, izvještavaju uživo u svakom trenutku i prenose informacije o događaju koji se u tom trenutku dešava. Ali, pojašnjava, da to nosi i ogromnu odgovornost, kao i opasnost od moguće greške.

”Često nemamo vremena za provjeru, a provjera informacija je u ovom poslu nužna. Vjerovatnoća da će doći do greške raste ako se radi o udarnim vijestima, a u Crnoj Gori imate makar po jednu udarnu vijest ne na mjesečnom ili nedjeljnom, već na dnevnom nivou. To traži novinare koji u datom trenutku mogu da dođu do tačne informacije, da informaciju ne prenesu na iskrivljen način i da uz sve to pruže i video i sliku”, pojasnio je on. Danilo ističe da je za to potreban tim ljudi, na koji se možete osloniti, da bi posao bio odrađen na kvalitetan način.

Kako i sam priznaje, zbog svakodnevnih dešavanja na društveno-političkoj sceni, novinari imaju sve manje vremena da se posvete ozbiljnim istraživačkim pričama. Čak i kada ga nađu, i ma koliko priča bila važna, zbog užurbanog načina života, nekada te priče promaknu građanima. Upravo zato su mu, ističe, nagrade koje je dobio važne.

”Najveći značaj priznanja vidim u tome što se ponovo aktuelizuje tema i pravi se pritisak u javnosti da se određeno pitanje istraži ili se građani dodatno edukuju i informišu kako bi bili svjesniji svojih prava. Osim toga, kada ste početnik u određenoj profesiji, nagrade vam daju vjetar u leđa za projekte koji su pred vama”, naglasio je Ajković.

Iskustvo ga je, kako kaže, naučilo da istraživačko novinarstvo, kada se njime bavite pored rada na portalu, traži i određene žrtve ”ali za novinara je najveća nagrada kada javnosti predstavi nešto čemu je posvetio veliko vrijeme i što je zasnovano na argumentima i prikupljenim dokazima”.

”Još ako dovede do određenog napretka, odnosno rješavanja problema, onda je njegova misija u potpunosti uspješna”, istakao je on.

PODGORICA, 30.12.2018. – Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) dao je saglasnost za promjenu vlasničke strukture privrednog društva „Ast” d.o.o. emitera televizijskog programa „TV Prva“ i radijskog programa „Play Montenegro“.

“Saglasnost se odnosi na promjenu vlasničke strukture privrednog društva „ANTENNA MONTENEGRO BV“ iz Holandije, osnivača privrednog društva „Ast” d.o.o. iz Podgorice, kojom se vrši prenos 100% vlasničkog udjela sa dosadašnjeg vlasnika – privrednog društva „ANTENNA SOUTH EAST EUROPE BV“ iz Holandije na novog vlasnika – privredno društvo „KOPERNIKUS CORPORATION LTD.“, sa Kipra”, saopšteno je iz Agencije.

SAEM je prilikom razmotranja zahtjeva, privrednog društva „Ast” d.o.o.,  za promjenu vlasničke strukture i konstatovao da planiranom promjenom vlasničke strukture neće doći do kršenja odredbi Zakonom o elektronskim medijima koje se odnose na nedozvoljenu medijsku koncentraciju i utvrdio da je tražena promjena vlasničke strukture u skladu sa Zakonom.

PODGORICA, 28.12.2018. – Otvorene baze podataka izuzetno su korisne za novinare istraživače u svim zemljama svijeta. Predstavljaju izuzetan alat preko kojega novinari, ali i svi zainteresovani građani, mogu brzo i lako da dođu do informacija. Crna Gora je zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji. Upravo, tokom pristupnih pregovora, posebno je apostrofirana transparentnost državnih organa, koja ide ruku pod ruku sa otvorenim bazama podataka. Svaki državni i opštinski organ je dužan da podatke iz svojih nadležnosti čini dostupnim javnosti na svojim sajtovima. Međutim, i dalje veliki broj dokumenata nije dostupan u otvorenim bazama podataka i to su obično spisi koji su podvedeni pod oznakom “strogo povjerljivo” ili “interni dokument”.

Ono što svaki novinar treba da zna je da su otvorene baze podataka nepresušan izvor informacija i da trebaju često da ih koriste u svom radu. Naime, svaka opština u Crnoj Gori ima svoj sajt. Na tim sajtovima nadležni postavljaju dokumenta, poput zahtjeva i rješenja za urbanističko tehničke uslove za gradnju objekata, razne ugovore o koncesijama, ugovore o prodaji opštinske imovine, prostorne planove, primjedbe na nacrte prostornih planova, analitičke kartice, planove javnih nabavki… Često u tim podacima novinari mogu da pronađu i podatke o osobama i događajima, koji mogu biti od javnog interesa i podatke o poslovima državnih funkcionera, koji mogu da ukazuju na razne koruptivne radnje. Na taj način otvoreni izvori mogu da se podvedu pod alate, pomoću kojih novinari i zainteresovana javnost mogu da vrše monitoring rada javnih funkcionera i državnih i opštinskih institucija.

Kad su u pitanju korisne otvorene internet baze podataka u Crnoj Gori  tu treba pomenuti i portal Komisije za tržište kapitala (http://scmn.me/me/). Radi se o sajtu na kojem zainteresovani mogu pronaći finansijske i revizorske izvještaje gotovo svih akcionarskih društava, investicionih i penzionih fondova u zemlji. Koristan je i sajt crnogorskog sudstva (http://sudovi.me/) na kojem se mogu pronaći brojne presude svih sudova na teritoriji Crne Gore. Pretraga podataka koje se tiču privrednih društava može se vršiti preko sajta Centralnog registra privrednih subjekata – CRPS (http://www.pretraga.crps.me:8083/). Radi se o bazi u kojoj se može vidjeti ko su osnivači, izvršni direktori i ovlašćeni zastupnici firmi registrovanih u Crnoj Gori. Nezaobilazna je i baza Poreske uprave Crne Gore (http://www.poreskauprava.gov.me/uprava), preko koje možemo da izvršimo uvid u finansijske izvještaje kompanija koje imaju oblik organizovanja kao – Društva sa ograničenom odgovornošću (DOO).

Tu je i sajt Službenog lista Crne Gore (www.sluzbenilist.me/). Pretraga nepokretne imovine vrši se preko sajta Uprave za nekretnine (http://www.nekretnine.co.me/me/katastarski_podaci.asp). Radi se o sajtu preko kojeg je moguća pretraga imovine preko Jedinstvenog matičnog broja (JMBG), ali i parcele ili lista nepokretnosti. Među otvorenim izvorima je i Geoportal Uprave za nekretnine (http://www.geoportal.co.me/), preko kojeg se može pronaći tačna lokacija određene parcele. Kad je u pitanju bankarski sector u Crnoj Gori, korisne informacije iz te oblasti mogu se pronaći na sajtu Centralne banke Crne Gore (http://www.cb-cg.org/). Ta krovna finansijska institucija u zemlji bilježi podatke o finansijskim i revizorskim izvještajima banaka i mikrofinansijskih institucija zemlji. Takođe, na sajtu Centralne banke mogu se pronaći i podaci i spiskovi pravnih i fizičkih lica, čiji su računi u blokadi zbog neizmirenih obaveza, između ostalog i za porez. Osim domaćih otvorenih baza podataka novinari istraživači i zainteresovana javnost može da vrši pretrage i inostranih otvorenih baza podataka. Između ostalog tu imamo bazu za pretraživanje podataka o svjetskim kompanijama (https://opencorporates.com/officers/59870909 ). Radi se o bazi koja posjeduje podatke o brojnim svjetskim firmama, ali koja nije potpuna i u kojoj za pojedine firme nema podataka o vlasnicima. Novinarima u svakodnevnom radu potrebni su i podaci o tome ko stoji iza pojedinih web prezentacija i sajtova, što može da se provjeri putem sajta – alata (http://whois.domaintools.com/). Dobar izvor informacija mogu biti i društvene mreže poput Fejsbuka (https://www.facebook.com/ ) i Twittera (https://twitter.com/?lang=en).

 Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta Regionalna platforma za zagovaranje  medijskih sloboda i bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu uz finansijsku podršku Evropske Unije. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost Sindikata medija Crne Gore i autora i ni u kom slučaju ne odražava stavove Evropske unije.