PODGORICA, 20.12.2018. – Viši sud u Podgorici će 15. januara izreći presudu navodnim članovima grupe koja je 2015. godine optužena za međunarodni šverc droge, među kojima je i novinar Jovo Martinović, a na čijem čelu je Duško Martinović. Tužilaštvo i odbrana su na ovonedjeljnom ročištu iznijeli završne riječi.

Novinar Jovo Martinović, koji je jedan od osumnjičenih, i koji je proveo 14 mjeseci pritvoru, u završnoj riječi, između ostalog, kazao je da je radio svoj novinarski posao od prvog dana do trenutka hapšenja.

„Iz preslušanih razgovora se nigdje ne spominje nikakva droga ili bilo što vezano za nelegalne aktivnosti već moja želja da se prije svega završi film za francusku produkciju. Sva moja komunikacija sa Duškom Martinovićem je obavljana preko obične telefonaske linije jer ja niti sam radio nešto nezakonito, niti bilo kakvu politički osjetljivu priču o Crnoj Gori“, kazao je Martinović.

Naveo je i da je glavni adut tužilaštva Namik Selmanović kome je na prijedlog tužilastva dodijeljen status svjedoka saradnika. Svjedok saradnik je dao tri izjave, jednu pred tužiteljkom 2015. koju je od riječi do riječi ponovio pred ovim sudskim vijećem 2017.  a kad je došlo na red unakrsno ispitivanje svjedok se ili nije sjećao ili nije htio odgovarati na pitanja.

Martinović je istakao da smatra da Specijalno državno tužilaštvo „sračunato i svjesno oprašta narko dileru njegovo krivično djelo u zamjenu za neistinito svjedočenje, ne protiv organizatora kriminalne grupe protiv kojeg ionako imaju obilje dokaza, već protiv nepodobnog i nekomformističkog novinara zapadnih medija“.

„Ja nisam imao apsolutno nikakav motiv da se upuštam u bilo kakve nezakonite radnje, kako zbog mojih ličnih uvjerenja kada je u pitanju kriminal i zločini protiv kojih sam se borio čitavog života kao novinar, tako i zbog svih opasnosti kojima sam bio izložen“, kazao je na kraju obraćanja sudu Martinović.

PODGORICA, 19.12.2018. – Sindikat medija Crne Gore (SMCG) predstavio je prvo istraživanje o uslovima rada u digitalnim medijima u Crnoj Gori koje je pokazalo da je prosječna zarada u tim medijima 362 eura, što je znatno manje od primanja u tradicionalnim medijima.

Istraživanje „Novi mediji stari problemi“, kako je kazala autorka Bojana Laković Konatar je obuhvatilo 40 medija.
„Utvrdili smo da postoji i određeni broj uticajnih portala koji nijesu registrovani, pa su i oni dodati na spisak medija koje treba anketirati. Tako je ukupno 40 medija dobilo identične upitnike, pripremljene za potrebe projekta“, kazala je Laković Konatar.
Na upitnik je, i pored brojnih podsjećanja, odgovorilo samo 16 direktora i rukovodilaca medija. Na upitnik nije odgovorio veliki broj privatnih medija koji imaju portale, u kojima je, prema podacima SMCG, dobijenih od zaposlenih u tim medijima, ekonomski i profesionalni položaj novinara mnogo lošiji. Neki od vodećih medija nijesu dostavili odgovore na pitanja.
„Predstavnici crnogorskih medija često ističu da ne mogu dobiti zvanične podatke od institucija i predstavnika vlasti, koji prikrivaju informacije od javnog značaja i na taj način samim medijima onemogućavaju ostvarivanje svrhe zbog koje su osnovani. Međutim, kada se ti isti mediji nađu u situaciji da treba da podijele informacije kojima oni raspolažu, ponašaju se upravo kao oni koje prozivaju“, kazala je predsjednica SMCG Marijana Camović. Ona je rekla da je stav SMCG da nemogućnost da se dođe do osnovnih podataka, koji se tiču uslova rada u portalima, govori o zatvorenosti crnogorskih medija da dijele informacije koje bi trebalo da su lako dostupne.
„To govori i o jako problematičnom pristupu vlasnika medija koji kriju informacije, a osnivanjem medija su se odlučili upravo da zarađuju i žive od dobijanja i plasiranja informacija. Za SMCG to predstavlja problem jer nemamo mogućnost da sagledamo cjelovitu sliku“, rekla je ona.
Istraživanje je pokazalo da u 16 digitalnih medija u Crnoj Gori radi ukupno 92 zaposlenih. Najveći dio njih čine novinari/ke, pa je istraživanje pokazalo da u ovim medijima radi ukupno njih 70. Manje od polovine zaposlenih u digitalnim medijima čine oni koji su mlađi od 35 godina (31,5%). Ova situacija se donekle može objasniti činjenicom da najveći broj medija koji su učestvovali u istraživanju ima u svom sastavu i drugi tip medija (radio, televiziju ili novine), a isti ljudi rade za sve redakcije. Takva je situacija čak u 60% slučajeva, gdje redakcije više medija nijesu razdvojene. Istraživanje je pokazalo da u svim digitalnim medijima u Crnoj Gori ugovor o radu imaju ukupno 83 zaposlena, ili čak 90% njih.
Istraživanje je pokazalo i da je prosječna zarada na nivou digitalnih medija 362 eura. Plate novinara/ki zaposlenih u portalima su neznatno veće od zarada ostalih zaposlenih, pa novinari prosječno zarade oko 370 eura mjesečno. Ipak, u poređenju sa platama u ostalim medijima (gdje je prosječna zarada najčešće između 400-500 eura), kao i u poređenju sa prosječnim zaradama na nivou države (510 eura) jasno je da su zaposleni u ovom medijima u lošijoj ekonomskoj poziciji.

Potpredsjednica SMCG Milena Bubanja Obradović, inače urednica u portalu Radio Berane, je kazala da je došlo do decentralizacije medijskog prostora, pa i mali mediji mogu biti uticajni i taj uspjeh zavisi isključivo od njihove profesionalnosti i posvećenosti.

„U pitanju je sasvim nova oblast koja pored drugačijeg načina komunikacije podrazumijeva i drugačija znanja potrebana da bi ta komunikacija bila uspješna. Važno je sistematično se baviti stanjem u online medijima i položajem koji imaju novinari koji u njima rade“, kazala je Bubanja Obradović. Ona je dodala da je u slučaju portala Radija Berane ova tema posebno važna u ovom trenutku kada se planira donošenje novog seta medijskih zakona te da je istraživanje koje je SMCG sproveo pokazalo je da je rad u portalima naporan i nedovoljno plaćen, ali i neregulisan na više nivoa.
U publikaciji SMCG predstavljeni su i primjeri dobre prakse i kreativan pristup novinarstu i o tome je razgovarano sa Milenom Bubanja Obradović ali i sa novinarom Javnog servisa Darkom Bulatovićem koji je pionir mobilnog novinarstva u Crnoj Gori i mladim i nagrađivanim novinarom portala Fos media Danilom Ajkovićem.
Izvještaj „Novi mediji – stari problemi” predstavlja nalaze istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Union to Union – Digital media organizing campaign”. Projekat se već četvrtu godinu zaredom realizuje uz pomoć Međunarodne federacije novinara (IFJ) i Sindikata novinara Švedske.

PODGORICA, 13.12.2018. – Povodom jednostranog prekida pregovora o novom Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) za oblast medija od strane poslodavaca, reprezentativni granski sindikati koji su učestvovali u pregovorima, Sindikat medija Crne Gore i Sindikat informativne grafičke i izdavačke djelatnosti, izdali su saopštenje za javnost.

Saopštenje možete pročitati u cjelosti:

Obavještavamo članstvo, sve zaposlene u medijima i javnost da nas je Unija poslodavaca Crne Gore,  kao organizacija ovlašćena da kolektivno pregovara u ime poslodavaca, obavijestila da predstavnici medija nisu uspjeli da usaglase svoje stavove zbog čega pregovori moraju da budu prekinuti. Od tog obavještenja do danas je proteklo gotovo dva mjeseca i kako poslodavci nisu inicirali sastanak na kojem bi se pregovori nastavili u obavezi smo da to javno saopštimo.

Posljednji sastanak na kojem se razgovaralo o Granskom kolektivnom ugovoru je održan u maju kada je dogovoreno da nas poslodavci obavijeste da li su saglasni sa izmjenama koje su predložene na nivou radne grupe.  Smatramo bitnim da članstvo i javnost obavijestimo:

• Da smo inicijativu za pokretenje pregovora o izradi novog GKU predali Uniji poslodavaca u septembru 2016. godine;
• Da su pregovori počeli nakon godinu, u oktobru 2017. godine;
• Da smo tokom pregovora ponudili rješenja kojima bi se poboljšali uslovi rada zaposlenih u medijima;
• Da smo, nakon što smo prvobitno odbijeni po svim osnovama, ponudili više desetina novih, alternativnih, rješenja kojima bi se stanje promjenilo na bolje, te da je većina opet odbijena, a dio uslovno prihvaćen i ponuđen pojedinačno poslodavcima na izjašnjenje;
• Da se jedini predlog poslodavaca ticao proširenja liste težih povreda radne obaveze i otkaza ugovora o radu.

Svjesni smo da odnos poslodavaca iz sektora medija nije usamljen u Crnoj Gori i da je u potpunosti u skladu sa tretmanom koji sindikati i zaposleni u državi imaju u svim djelatnostima. Taj tretman je za nas, koji predstavljamo gotovo 80 odsto zaposlenih u crnogorskim medijima, neprihvatljiv. Naročito jer se paralelno sa prekidom socijalnog dijaloga država, koja namjerava da bude sljedeća članica Evropke unije zahvaljujući navodnom napretku koji bilježi u svim sferama, hvali nivoom socijalnog dijaloga u zemlji.

Mediji su ti koji koji kreiraju javno mnjenje u svakoj državi, koji su nosioci svih društvenih promjena, temelj svake demokratije, a zaposleni u medijima oni koji sve to pokreću i čija je glava “u torbi” gotovo svakodnevno. Upravo vlasnici tih medija nisu spremni da u praksi pokažu demokratiju za koju se deklarativno zalažu i ljudima koje zapošljavaju omoguće normalne uslove rada, odnosno makar nijansu više od onoga što im garantuju Zakon o radu i Opšti kolektivni ugovor. Nespremnost da se vodi socijalni dijalog najbolje pokazuje na kojem su nivou uslovi rada u crnogorskim medijima, koji je profil poslodavaca u tom sektoru ali i koje su vrijednosti za koje se oni zalažu.

Sindikat medija i Sindikat informativne, grafičke i izdavačke djelatnosti će o ovom problemu obavijestiti predsjednike Crne Gore, Vlade, Skupštine, Socijalnog savjeta, ministra rada, ali i Misiju OEBS-a u Crnoj Gori, Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Holandije, Francuske, Njemačke i Austrije.

Iz Unije poslodavaca smo obaviješteni da ni oni nisu dobili odgovore od poslodavaca iz oblasti medija te da “u ovom trenutku očigledno nema neophodnih pretpostavki za nastavak pregovora, ali da će UPCG, na eventualni signal o spremnosti poslodavaca iz ove grane djelatnosti na nastavak pregovora, djelovati prema sindikatu informacijom u najkraćem roku”. Nadamo se da će se te pretpostavke steći makar nakon što sve relevantne adrese u zemlji budu obaviješetene o tome na koji način crnogorski poslodavci shvataju socijalni dijalog.

Za Sindikat medija Crne Gore, predsjednica Marijana Camović

Za Sindikat informativne grafičke i izdavačke djelatnosti, član Izvršnog odbora Željko Komnenović

PODGORICA, 05.12.2018. – Sudija Ivan Adamović osudio je Rožajca Šemsa Pepića (52) na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinara Seada Sadikovića.

Pepić je tokom suđenja negirao djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret. Prema optužnici, Pepić je 25.12.2017. goding, oko 20.23, ugrozio život Seada Sadikovića. Nakon emitovanja emisije “Bez granica” na TV Vijesti, kad je prikazan muzej u vlasništvu Husnije Pepića, pozvao je telefonom Sadikovića i zaprijetio mu: “Vidjećeš ti kada ti ja natovarim čitavo pleme Pepića za ovo ismijavanje našeg plemena”.

Prema optužnici, on je 17.1.2018. godine opet prijetio Sadikoviću preko mobilnog telefona, tražeći od njega da se izvini čitavom plemenu.

Zbog napada na novinara Sadikovića, ranije su osuđena braća od stričeva Ilhan i Hilmija Pepić iz Rožaja. Sudija bjelopoljskog Osnovnog suda Dragan Mrdak osudio je Ilhana na sedam mjeseci zatvora, a Hilmiju na četiri mjeseca. Prema optužnici, oni su 1. aprila, oko 22.40, u Ulici Muniba Kučevića u Bijelom Polju, aktivirali bombu ispred ograde Sadikovićeve kuće.

PODGORICA, 26.11.2018. – Generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG) trebalo bi da imenuje parlament kvalifikovanom većinom, ocijenili su eksperti OEBS-a u analizi Nacrta zakona o medijima i javnom servisu.

Predstavnik OEBS-a za slobodu medija Harlem Desir i šefica Misije te organizacije u Crnoj Gori Maris Davije nedavno su predstavili crnogorskim vlastima pravnu analizu Nacrta zakona o medijima i o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru. Kako je saopšteno iz Misije OEBS-a, izrada pravnih analiza naložena je na osnovu zahtjeva crnogorskog Ministarstva kulture.
Navodi se da je pravnu analizu dva nacrta zakona pripremio Davor Glavaš, iskusni medijski stručnjak sa velikim znanjem o zakonodavnom okviru Crne Gore.

Rutović smatra da se u slučaju da generalnog direktora RTCG bira Skupština „nadzorna uloga i smisao Savjeta RTCG dovodi u pitanje, odnosno participativnost najširih subjekata društva u procesu zastupanja njihovih legitimnih javnih interesa“.

Davije je predstavila analize ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću.

“Desir i Davije su potvrdili svoju spremnost da nastave da pružaju pomoć i podršku lokalnoj vlasti u vezi sa svim pitanjima vezanim za medije, uključujući i izmjene u zakonima”, zaključuje se u saopštenju.

PODGORICA, 23.11.2018. – Situacija po pitanju bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu i dalje je vrlo zabrinjavajuća, kazao je predsjednik Evropske federacije novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjeregard drugog dana konferencije “Sloboda medija i bezbjednost novinara na Zapadnom Balkanu”, koja je održana u Podgorici. 

Bjeregard je rekao da je i stanje slobode medija u regionu loše i da je zato veoma dobro što su se udruženja novinara i sindikati na Zapadnom Balkanu udružili u odbrani medijskih sloboda u regionu.

Predstavnica Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić kazala je da su prevencija, zaštita, pokretanje istraga i promocija svega toga – ključne preporuke Savjeta Evrope državama članicama za jačanje bezbjednosti novinara.

Dervišagić je rekla da Savjet Evrope, preko svoje platforme, već nekoliko godina bilježi slučajeve napada na novinare u Evropi i analizira mogućnosti za njihovo rješavanje.

“Cilj je da se države članice prisile da promjene postojeće stanje”, kazala je Dervišagić. Ona je rekla i da su preko platforme Savjeta Evrope u ovoj godini zabilježena 122 slučaja napada na novinare u Evropi i, nažalost, 4 ubistva.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović, poručila je da država Crna Gora neozbiljno shvata platformu SE i da joj treba i do 10 mjeseci da odgovori Savjetu Evrope na pitanja o napadima na novinare.

“Država je čak tražila i da se tri slučaja napada na novinare u Crnoj Gori skinu sa platforme SE iako nisu pravosnažno riješeni”, rekla je Camović. Ona je ocijenila i da je velika sramota što su crnogorska policija i tužilaštvo dozvolili zastaru slučaja napada na novinara Mladena Stojovića.

Član crnogorske Komisije za praćenje istraga napada na novinare Dalibor Tomović kazao je da početkom naredne godine nastupa zastara u 3 slučaja napada na redakciju i imovinu lista Vijesti. Tomović je rekao da je Komisija do sada usvojila 5 izvještaja o napadima koje su pretresli.

“Izvještaje, sa preporukama, usvojila je Vlada i sada čekamo da vidimo da li će se te preporuke primijeniti”, rekao je Tomović.

Osnovna državna tuziteljka u Podgorici, Ljiljana Klikovac, negirala je da u nekim slučajevima napada na novinare uskoro zastupa zastara, pozivajući se na podatke tužilaštva. Ona je kazala i da bi poboljšanju bezbjednosti novinara i bržem rješavanju napada pomogli zajednički seminari policije, tužilaštva i novinara.

Predsjednik Udruženja novinara Makedonije Naser Selmani rekao je da je prošle godine u njegovoj zemlji zabilježeno 18 napada na novinare, a ove 6 i da je situacija nešto bolja od promjene vlasti.

“Ono što zabrinjava je politika nekažnjivosti jer većina slučajeva iz ranijeg perioda nije riješena”, kaže Selmani.

On tvrdi i da policija u Makedoniji skriva napadače na novinare u nekim slučajevima.

Konferencija u Podgorici, tokom dva dana, okupila je oko 100 učesnika, a organizovala ju je Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, čiji je član i Sindikat medija Crne Gore.

PODGORICA, 19.11.2018. – Oko 100 medijskih eksperata, novinara, novinarki, predstavnika univerziteta i medija okupiće se u četvrtak i petak (22. i 23. novembra) u Podgorici, Crna Gora, na konferenciji Sloboda medija i bezbjednost novinara na Zapadnom Balkanu.

Domaćin konferencije, koja se organizuje u okviru projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara, je Sindikat medija Crne Gore (SMCG). SMCG je jedan od partnera u projektu i članova mreže koju čine i Nezavisno udruženje novinara Srbije, Udruga BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo te udruženja novinara Kosova i Makedonije. Mreža okuplja oko 8.000 medijskih radnika, što je čini najvećom i najreprezentativnijom u regionu.

Uspostavljanje zajedničkog regionalnog mehanizma za praćenje nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, kao i zagovaranje njihovog povećanja bio je osnovni cilj koji je u decembru 2015. godine okupio najistaknutija novinarska udruženja i sindikat u regionu Zapadnog Balkana. Jedinstven trogodišnji projekat, koji je odobrila Evropska komisija, je kroz brojne aktivnosti ostvario svoj cilj.

Na konferenciji će biti predstavljeno sve što je urađeno tokom protekle tri godine. Događaj će biti održan u Hotelu Podgorica, a govornici koji će otvoriti konferenciju su Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Aivo Orav, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Henk van den Dool, ambasador Holandije, prof.dr Snežana Trpevska, glavna istraživačica na projektu i Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore.

Kroz brojne panel diskusije i radionice koje će voditi iskusni novinari/ke medijski eksperti/kinje iz Crne Gore i regiona biće riječi o bezbjednosti novinara, oglašavanju u medijima, digitalnim medijima, stanju u redakcijama, slobodnom pristupu informacijama, političkim i ekonomskim pritiscima na novinare i redakcije, medijskom zakonodavstvu na Zapadnom Balkanu…

Organizaciju konferencije podržavaju Evropska komisija, Vlada Crne Gore i Ambasada Holandije.

Za više informacija o projektu i aktivnostima kliknite ovdje.