Home Blog Page 55

Softić: Prijava kao odmazda

0

PODGORICA, 06.12.2017. – Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupke protiv novinara i člana Upravnog odbora Društva profesionalnih nezavisnih novinara (DPNCG) Tufika Softića, koji je i vršilac dužnosti direktora lokalnog Radio Berana. ASK je, kako je saopšteno iz DPNCG, podnijela prekršajnu prijavu protiv Softića.

Softić za TVCG kaže da se i prije dvije godine znalo da je javna ličnost i da je imenovan za vršioca dužnosti direktora Radija Berana, te da je imao tumačenje da u statusu vršioca dužnosti nije u konfliktu interesa, niti da je javni funkcioner.

“Sada je potpuno besmisleno da se poslije dvije godine pojavi neka navodna anonimna prijava po kojoj postupa ASK. No šta je tu je. Ja to prosto lično mogu da prihvatim ili da vidim kao odmazdu zbog moje tužbe protiv države, ali ne bježim ni od čega. Otklonio sam te nepravilnosti, sve koje su se od mene tražile na vrijeme. Došao sam kada sam upozoren na usmenu raspravu, upozoren sam na nepravilnosti u međuvremenu, ali oni su odlučili, ipak da sprovedu mjere”, poručio je Softić.

Softić je v.d. direktor Radio Berana već dvije godine, a Agencija je pokrenula postupak po anonimnoj prijavi koju je dobila nekoliko dana prije nego što je Osnovni sud u Podgorici izrekao presudu, kojom je utvrđeno da država nije obezbjedila djelotvornu zaštitu napada na Softića 2007.godine.

Kako se navodi u saopštenju ASK smatra da je Softić u sukobu interesa, jer je njegova supruga odbornica SNP-a u lokalnom parlamentu. Takođe je sporno i što nije prijavio imovinu kao javni funkcioner.

“On je u izjašnjenju ASK rekao da po pravnom tumačenju nije funkcioner kao V.D. direktora i da je to razlog što nije dostavio prijavu. Međutim, nakon što je upozoren da je to kršenje propisa, postupio je po tumačenju Agencije i prijavio je imovinu”, navodi se u saopštenju.

Takođe, njegova supruga je podnijela ostavku u lokalnom parlamentu. Po Zakonu o izbru odbornika i poslanika, ona stupa na snagu danom podnošenja.

Kako se navodi u saopštenju, iako je ranije postojala praksa da se nakon ispravljenih grešaka to tretira kao zakonito postupanje, ASK je već podnijela prekršajnu prijavu protiv Softića.

“Smatramo da je ovo revanšizam države zbog tužbe koju je podnio, jer tužilaštvo i policija nijesu rješili pokušaj njegovog ubistva 2007, godine. Umjesto da kazni počinioce i djelotvorno i hitno istraži drugi napad, država se preko ASK i anonimnih prijava, koje se “naprasno” množe, ostrvila na novinare i aktiviste NVO”, navodi se u saopštenju DPNCG.

Ustavni sud usvojio žalbu na istragu o pokušaju ubistva Softića

0

PODGORICA, 29.11.2017. –  Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu zbog nedjelotvorne istrage pokušaja ubistva novinara Tufika Softića.

Sud je utvrdio da je Softiću, zbog nedjelotvorne istrage u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, povrijeđeno pravo na život gatantovano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Sud je Softiću, koji je napadnuti 2007. ispred svoje kuće a za šta nijesu pronadjeni krivici, odredila naknadu od 7.000 eura.

Sve sudije Ustavnog suda glasale su za utvrđivanje povrede navedenog prava, a većina sudija glasala je i za dodjelu pravičnog zadovoljenja.

Žalbu je, u ime Softića, podnio advokat Dalibor Tomović u saradnji sa “Akcijom za ljudska prava “(HRA) i “Media Legal Defence Initiative” (MLDI) iz Londona.

Osnovni sud u Podgorici ranije je Softiću zbog nedjelotvorne istrage napada dodijelio takođe 7.000 eura.

Policija i Tužilaštvo bez rezultata u slučaju kamenovanja zgrade TV Pink M

0

PODGORICA, 26.11.2017. – Među neriješenim slučajevima napada ne medije i novinare u Crnoj Gori, nalazi se i kamenovanje zgrade televizije Pink M, a načinom na koji je vođena te istraga bavila se vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

U njenom drugom kvartalnom izvještaju uočeni su brojni propusti, a, između ostalog,  zaključeno je da se policija napadom na Pink M bavila svega jedan dan.

Zgrada Pinka je prvu put kamenovana 18. oktobra 2015. godine, nakon protesta u ogranizaciji političkog saveza Demokratski front, a drugi put 7. septembra 2016. godine kada se NN lice lice zaustavilo ispred objekta i počelo da gađa kamenjem zgradu. Oba puta su slomljena stakla, a prilikom prvog incidenta je kamenom (koji je razbio staklo) u vrat pogođena novinarka/urednica Ivana Drobnjak, koja je zadobila lakše tjelesne provrede.

„O svemu je obavješten državni tužilac Jelena Protić. Kasnije radnje su preduzimali zamjenici tužioca Danka Ivanović Đerić i Zoran Vučinić. Iz dostavljene dokumenacije se ne vidi šta je ODT preduzelo povodom ovog slučaja osim što je u više navrata insistirano kod UP da im se dostavi dokumentacija, te saslušalo dvoje zaposlenih u TV Pink M. Posljednja radnja koju je ODT preduzelo (ponovljena urgencija UP da se dostavi kompletan predmet) je urađena 16.12.2015. godine. Nakon toga UP je 22.01.2016. godine dostavila spise“, navodi se u Izvještaju Komisije.

Saslušano je više zaposlenih u Pink M, kao i građanin M.J. za kojeg je kasnije pretpostavljeno da je slomio stakla, ali ni policija ni Tužilaštvo nijesu ništa preduzeli.

„M.J. je na saslušanju kazao da je vraćajući se sa protesta išao Ulicom Slobode, kod česme je primjetio da grupa momaka trči za osobom koja je imala masku na licu. On im je prišao kad je jedan momak sustigao maskiranu osobu i razdvojio ih je i nastavio dalje. Tvrdi da nije vidio da je neko kamenovao bilo koji objekat i da nije učestvovao u tome. Na dan incidenta saslušan je kamerman Pinka Danilo Novaković koji je kazao da je vraćajući se sa protesta, na kojem je bio na radnom zadatku, kod česme u Ulici Slobode uočio grupu ljudi kako trči i dovikuje „polomio je, polomio je, uhvatite ga“, uspravio je kameru prema muškoj osobi na koju je pretpostavio da se ti uzvici odnose. Kamerman je kazao i da mu se čini da je momak, kojeg je on znao iz viđenja, kazao „pa šta ako jesam“. Kasnije, u televiziji dok su pregledali snimak njegov kolega je prepoznao momka za kojim su građani trčali. U pitanju je bio M.J.“, navodi se u Izvještaju.

Na snimku koji je Komisiji dostavilo Tužilaštvo, između ostalih osoba, vidi se i poslanik u Skupštini Crne Gore Veljko Vasiljević, dok se u policijskim spisima pominje poslanik Janko Vučinić. Na snimku se jasno vidi i više građana očevidaca čiji identitet se lako može utvrditi, ali to nije urađeno.

U zaključcima je konstatovano i da je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) naložilo vještačenje medicinske dokumentacije povrijeđene Ivane Drobnjak, saslušalo nju i kamermana TV Pink M Danila Novakovića ali da nisu saslušali osobu koju je Novaković označio kao potencijalnog izvršioca krivičnog djela.

„Pošto postoji snimak, koji je odmah bio dostupan policiji, a zatim i ODT-u, na kojem očevici trče za mogućim napadačem (najizglednije je da je u pitanju M.J.), ostaje nejasno zašto slučaj nije dobio neki epilog. OTD nakon što je u januaru 2016. godine dobilo dokumentaciju iz UP nije uradilo ništa kako bi se postupak nastavio. Komisiji nije dostavljena bilo kakva odluka koja bi ukazivala da je bilo šta rađeno. Niko od očevidaca događaja koji se nalaze na snimku, i čiji je identitet bilo lako utvrditi, nije saslušan ni u policiji ni u tužilaštvu. Nije saslušan poslanik Veljko Vasiljević koji je bio na licu mjesta (što je zabilježeno kamerom). U spisima predmeta se tvrdi da je u pitanju poslanik Janko Vučinić ali ni Vučinić nije saslušavan“, zaključeno je u Izvještaju.

SMCG zahtijeva provjeru postupanja policije u slučaju Drobnjak

0

PODGORICA, 22.11.2017. – Sindikat medija Crne Gore se danas obratio Savjetu za građansku kontrolu rada policije sa zahtjevom da provjere primjenu policijskih ovlašćenja u slučaju koji se desio u Pljevljima 11. oktobra 2017. godine kada je zapaljeno vozilo novinara Miroslava Drobnjaka, dopisnika Večernjih novosti. 

„Tog dana NN lice je zapalilo vozilo marke „Ford fokus“, koje je u vlasništvu Miroslava Drobnjaka, novinara iz Pljevalja. Do trenutka kada je Drobnjak obavješten o rezultatu nalaza vještaka koji je potvrdio da je vozilo namjerno zapaljeno, što se desilo 17. novembra 2017. godine, prema našim podacima niko nije saslušan i nije preuzeta ni jedna radnja iz nadležnosti policije koja bi vodila ka rasvjetljavanju ovog događaja“, navedeno je u dopisu upućenom Savjetu.

Podsjetili smo da je kolega Drobjak pokazao punu spremnost za saradnju sa policijom, dao je izjavu, ali duže od mjesec dana ništa nije uzeto u obzir od onoga o čemu je informisao nadležne u policiji.

SMCG je o incidentu koji se desio u Pljevljima i sa problemima sa kojima se od tada sreće kolega Drobnjak, danas obavjestila i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori te, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Velike Britanije.

Sve manje slobode za novinare u Crnoj Gori

0

PODGORICA, 20.11.2017. – Više od polovine crnogorskih novinara smatra da je njihov ekonomski položaj u protekloj godini dosta oslabio a samo 6% da se dosta popravio, pokazalo je drugo istraživanje pod nazivom – „Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara“, koje je uradio Sindikat medija Crne Gore.

Predstavnici SMCG su izrazili i solidarnost sa zaposlenima u RTV Pljevlja koji su od 17. novembra u štrajku zbog pet neisplaćenih zarada.

Predstavljajući istraživanje u Podgorici jedna od autorki, predsjednica SMCG Marijana Camović, kazala je da je anketa koja je rađena za potrebe istraživanja pokazala da su zarade novinara i dalje uglavnom manje od prosječne plate na nivou države te da je više od polovine ispitanika (54,7%) prima manje od 500 eura. Istaknut je podatak Monstata prema kojem je broj zaposlenih u medijima tokom 2016. porastao za 130.

„Jedanaest vodećih medija je u toku prošle godine, prema podacima koje su nam direktori dostavili, zaposlilo svega 39 osoba pa ostaje nejasno kako je Monstat došao do cifre od 130“, kazala je Camović.

Camović je predstavila i podatke o slučajevima napada na novinare. Od septembra 2016. do sredine jula 2017. godine u Upravi policije evidentirano je sedam takvih događaja, a simptomatično je što je većina njih svrstana u prekršaje.

Predsjednica SMCG je ponovila da država ne reaguje adekvatno na slučajeve nasilja nad novinarima i da Tužilaštvo i policija postupaju neefikasno, ali da nijesu problem samo nedjelotvorne istrage već i nedostatak odgovornosti jer ne postoji politička volja da se riješe napadi na novinare.

171120_sloboda_medij_adcib-min

Autorka istraživanja Bojana Laković je kazala da loš ekonomski položaj novinara u Crnoj Gori oslikava i činjenica da je čak 31,3% anketiranih bilo prinuđeno da radi i neki drugi, plaćeni posao što je rast od 13% odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Laković je saopštila i da skoro 8% novinara ima status honorarnog saradnika, dok oko 11% anketiranih radi na određeno. Takođe, više od polovine anketiranih tvrdi da im se ekonomski položaj pogoršao čak i u odnosu na prošlu godinu.

„Osim ekonomskih, novinari se u svakodnevnom radu suočavaju i sa problemima kada je u pitanju njihov profesionalni status u redakcijama. Sve je više njih preopterećeno, posebno zbog insistiranja na tome da jedan novinar prati više oblasti i radi druge poslove“, istakla je Laković.

Istraživanje je pokazalo i da su pritisci ka stvaranju senzacionalističkih vijesti sve veći. Laković je rekla da se u nekim medijima novinari suočavaju sa samocenzurom u smislu da znaju koje teme mogu raditi i ko su sagovornici koje redakcije preferiraju.

Novost je da vlasnici medija povećavaju uticaj na rad novinara i da su neki političari i biznismeni u povlašćenom položaju zbog bliskosti sa menadžmentom nekog medija.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Patrik Šmelcer kazao je da je Evropska komisija u izvještaju za 2016. godinu ocjenila da Crna Gora nije ostvarila napredak u oblasti medija.
„Izvještaj koji se danas predstavlja je značajan za nas. Želim da istaknem da je ovo izvještaj SMCG koji je finasirala Evropska unija ali da nije izvještaj Evropske komisije“, kazao je Šmelcer ističući da je sadržaj izvještaja odgovornost SMCG.

Potpredsjednik Sindikata medija Radomir Kračković kazao je da se u nekim segmentima medijska situacija pogoršala a jedan od najdrastičnijih primjera desio se prije nekoliko dana, kada su koleginice i kolege iz Radio-televizije Pljevlja stupile u štrajk jer im se duguje čak 5 plata.

„Opština Pljevlja se već duže vrijeme maćehinski ponaša prema zaposlenima u tom mediju, među kojima ima i bračnih parova. Svi ostali zaposleni u opštini i njenim javnim preduzećima primaju redovno plate a para nema samo za RTV Pljevlja. Ironija je da je danas Dan opštine Pljevlja pa mi pitamo gradonačelnika Mirka Đačića i ostale opštinske funkcionere da li mogu mirne duše da slave kada im 30 njihovih sugrađana, iz RTV Pljevlja, već mjesecima žive na rubu egzistencije? Mi izražavamo punu solidarnost sa njima i pozivamo nadležne da konačno riješe ovo pitanje jer je vrijeme da se takva praksa prekine”, kazao je Kračković.

Istraživanje je dio projekta „Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu“, koji realizuju Sindikat medija Crne Gore i pet novinarskih udruženja iz zemalja regiona.

Hitno utvrditi ko je zapalio auto Miroslavu Drobnjaku

0

PODGORICA, 17.11.2017. – Sindikat medija Crne Gore zahtijeva od Uprave policije i pljevaljskog Osnovnog državnog tužilaštva da hitno istraže okolnosti pod kojima je zapaljeno vozilo novinara Miroslava Drobnjaka i da bez odugovlačenja utvrde ko je i zbog čega to uradio.

Vozilo kolege Drobnjaka, dopisnika Večernjih novosti iz Pljevalja, je zapaljeno još 11. oktobra i to je, kako je pokazao nalaz vještaka, urađeno namjerno. Zahtijevamo da država odradi svoj posao na ozbiljan način, i da nadležne institucije saopšte da li je po službenoj dužnosti formiran predmet, kako je kvalifikovano krivično djelo i šta je urađeno do sada. Tražimo i da se ispita da li je napad na kolegu Drobnjaka motivisan njegovim novinarskim radom.

Od događaja je prošlo više od mjesec dana, nalaz vještaka je urađen 20. oktobra (devet dana nakon događaja), dok je Drobnjak o tome obaviješten tek juče. Prema našim saznanjima policija do juče nikog nije saslušala povodom napada na Drobnjaka. Mi ne želimo da vjerujemo da u ovom slučaju još bukvalno ništa nije urađeno i zato i tražimo odgovore. Ako je prije objavljivanja nalaza vještaka neko i sumnjao da je do paljenja auta došlo spontano, sada je i ta sumnja otklonjena i nema izgovora za nepostupanje.

Podsjećamo policiju i tužilaštvo, ali i cjelokupnu javnost, da slični slučajevi napada na novinare u Crnoj Gori nijesu riješeni i nema ni izgleda da će biti. Zbog toga i apelujemo da se na slučaj napada na Drobnjaka, koji nije jedini novinar koji živi u strahu od napadača koji su na slobodi, obrati naročita pažnja i da se ne čine iste greške kao u prošlosti, jer nerješeni slučajevi napada na novinare su teret cijele države.

SMCG će pratiti slučaj napada na kolegu Drobnjaka i postupanje institucija od kojih zahtijevamo profesionalan odnos i brzu i efikasnu istragu.

Ne smije biti pritiska na ljude u štrajku

0

PODGORICA, 17.11.2017.- Nakon više bezuspješnih pokušaja da se u Radio televiziji Pljevlja uspostavi normalan sistem isplate zarada i štrajka upozorenja koji nije doveo do bilo kakve promjene, koleginice i kolege iz tog medija su prinuđene da stupe u štrajk. SMCG izražava solidarnost sa njima i pruža punu podršku u nastojanju da na ovako drastičan način skrenu pažnju lokalnih vlasti na sebe. Upravo odnos Opštine Pljevlja prema lokalnom javnom emiteru je i doveo do toga da se zaposlenima duguje pet zarada i to bez izgleda da će biti plaćene.

Štrajk će biti sprovođen u skladu sa Zakonom o štrajku, a minimum procesa rada organizovan u skladu sa Pravilnikom koji je donio Savjet tog lokalnog emitera. Koleginice i kolege koje su u štrajku ne smiju biti na bilo koji način kažnjene zbog te aktivnosti, a SMCG upozorava sve koji namjeravaju da im prijete i vrše bilo kakav pritisak da to ne rade jer će odgovarati zbog toga.

Podsjećamo da novca iz opštinskog budžeta nema jedino za RTV Pljevlja, a da se zarade svim ostalim zaposlenima redovno izmiruju. Vrijeme je da se prestane sa takvom praksom.

Opština ne želi da pridaje značaj ni RTV Pljevlja ni njihovom štrajku ali će im minimalni proces rada, koji će već od nocas biti uspostavljen, otvoriti oči.

SMCG je, zajedno sa našim članovima iz RTV Pljevlja, pokušao da na miran način, razgovorom, riješi problem i još 30. oktobra smo tražili prijem kod predjsednika Opštine Mirka Đačića koji do danas na taj zahtjev nije odgovorio.

Žalba na presudu po tužbi Softića

0

PODGORICA, 13.11.2017. – Advokat Dalibor Tomović tražio je da se preinači presuda podgoričkog Osnovnog suda i novinaru Tufiku Softiću dosudi 100.000 eura, zbog toga što su nadležna tužilaštva vodila nedjelotvornu i neefikasnu istragu u slučajevima napada na novinara.

Osnovni sud u Podgorici donio je krajem oktobra presudu, kojom je Softiću dosuđena odšteta od 7.000 eura koje treba da isplati država, jer ni nakon deset godina nijesu pronađeni napadači, ni nalogodavci napada na njega.

“Uvažavajući pravo na slobodnu sudijsku ocjenu u pogledu odmjeravanja visine iznosa nematerijalne štete, smatramo da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio dio tužbenog zahtjeva, imajući u vidu pravne standarde Evropskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima”, navodi se u žalbi Tomovića.

Advokat se poziva na veći broj presuda Evropskog suda, u kojima je dosuđen veći iznos novca u sličnim situacijama.

“Kako je sud u osporavanoj presudi utvrdio da je i kod tužioca došlo do povrede prava ličnosti iz čl. 2 i 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima i čl. 28, st. 1, 2 i 3 Ustava Crne Gore, proizlazi da bi pravilnom primjenom materijalnog prava i prakse Evropskog suda, imajući u vidu okolnosti slučaja i činjenicu da je kršenje prava tužioca proizvelo trajne i nepopravljive posljedice, tužbeni zahtjev morao biti usvojen”, piše u žalbi.

Sud je, u pogledu prvog napada na Softića, utvrdio da se propusti u postupanju države i njenih organa ne ogledaju samo u dužini trajanja pretkrivičnog postupka i same istrage, već i u tome što je tužilaštvo saslušalo novinara tek nakon sedam godina, te da mu nije dozvolilo aktivno učešće u istrazi.

Dalje se dodaje i da je tužilaštvo takođe tek nakon sedam godina prvi put saslušalo Draška Vukovića i Dragana Labudovića, dok Nikola Božović nije nikada ni saslušan, iako ih je novinar u svojim izjavama pred Upravom policije pominjao kao osobe od kojih je dobijao prijetnje zbog novinskih članaka.