PLJEVLJA, 30.10.2017. – Sindikat medija Crne Gore danas je zbog četiri neisplaćene zarade zaposlenima u RTV Pljevlja i neravnopravnog i diskriminatorskog odnosa prema njima uputio zahtjev za sastanak predsjedniku Opštine Pljevlja Mirku Đačiću i o situaciji u tom mediju obavijestio ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Velike Britanije kao i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori.

Koleginice i kolege iz lokalnog javnog emitera „RTV Pljevlja“ su nam se obratili ističući da nisu primili četiri zarade (jun, jul, avgust, septembar), a pošto je kraj oktobra to znači da je to nova, peta zarada koja im se duguje. Smatraju da je neshvatljivo da u vrijeme priče o demokratizaciji medija u zemljama u razvoju, kod nas sa ovakvim odnosom, imamo tiho gušenje medija.

„Ne bismo bili rezignirani i utučeni da zaposleni u lokalnoj upravi ne primaju redovno svoje zarade. Ta diskriminacija nas dodatno ubija jer je jasno da Opština ima novca. I mi radimo poslove od javnog interesa i to profesionalno i u skladu sa potrebama lokalne zajednice“, navele su kolege i koleginice u svom pismu.

U „RTV Pljevlja“ je zaposlen 31 radnik, pojedini su jedini hranioci porodice, ima i bračnih parova, a kreditno je većina zadužena. Sve to dovoljno govori da su koleginice i kolege iz „RTV Pljevlja“ na ivici biološkog opstanka.

Smatramo da je problem dovoljno dugo zataškavan na lokalnom nivou i da svi moramo da se uključimo u njegovo rješavanje.

PODGORICA, 26.10.2017. – Pregledanjem snimaka sa protesta opozicionog saveza Demokratski front (DF) u podgoričkom Osnovnom sudu danas je nastavljen dokazni postupak po tužbi novinara i urednika in­for­ma­tiv­nog por­ta­la IN4S, Goj­ka Ra­i­če­vića koji je tužio Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).

Ra­i­če­vić je u tu­žbi pro­tiv MUP-a tra­žio da mu se na ime ne­ma­te­ri­jal­ne šte­te is­pla­ti 75.000 eura zbog tor­tu­re od stra­ne slu­žbe­ni­ka po­li­ci­je ko­ju je pre­tr­pio u tri na­vra­ta. Tu­žbu je pod­nio za­to što je u pe­ri­o­du od 17. do 24. ok­to­bra 2015. go­di­ne vi­še pu­ta bru­tal­no pre­tu­čen to­kom pro­te­sta opozicionog političkog saveza DF u Pod­go­ri­ci.

Na snimcima se vidjelo da Raičević telefonom snima „razbijanje“ protesta, uklanjanje šatora u kojima su ranije boravile pristalice DF-a koje su protestovale i hapšenje ljudi, a da dva policajca pokušavaju da ga sklone sa tog mjesta. To se dešavalo na uglu bulevara Stanka Dragojevića i Svetog Petra Cetinjskog.

„Jasno se vidi da sam ja jedini „predmet“ interesovanja policije. Pored mene se nalazi znatiželjni čovjek, on stoji pored mene, neke djevojke prolaze, ali niko od njih nije interesantan policiji“, ukazao je Raičević sutkinji Dijani Rovčanin.

Na drugom snimku, koji je napravljen 24. oktobra 2015. godine kod robne kuće Beko u Ulici Slobode, vidjelo se da maskirani policajci prilaze Raičeviću i udaraju ga, dok kolega snimatelj Goran Ćetković viče „novinari, novinari“ pokušavajući da objasni policajcima koga napadaju, kao i „svi nas biju“. Prije toga Raičević tvrdi da je, takođe u Ulici Slobode ali bliže hotelu Hilton, udaren pendrekom u leđa.

Pošto se na snimku ne vidi lice, a napadač se vidi samo na kraju snimka, dosta nejasno, zastupnik države je kazao da je „sporno da je na snimku tuženi“ (predstavnik MUP-a, policajac).

Na jučerašnjem ročištu je obavljen uvid i u medicinsku dokumentaciju, pregledana su mišljenja Ombudsmana, dopis Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Raičevićev zahtjev za sudsko poravnanje te više zahtjeva za prijem kod ministra unutrašnjih poslova i za procjenu Raičevićeve bezbjednosti, te bezbjednosti njegove porodice. Na zahtjeve za prijem i procjenu bezbjednosti nikad nije odgovoreno.

Naredno ročište je zakazano za 20. novembar kada će ponovo biti pozvan vještak medicinske struke da, na zahtjev Raičevića, dopuni izvještaj u dijelu koji se odnosi na strah koji je pretrpio i trpi.

PODGORICA, 25.10.2017. – Javni servis Crne Gore suočava se u poslednje vrijeme sa pritiscima na Savjet te medijske kuće, za čijih je nekoliko članova Agencija za spriječavanje korupcije utvrdila da su u sukobu interesa.

Nakon anonimnih prijava, tri člana Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG): Goran Đurović, Nikola Vukčević i Ivan Mitrović, našla su se pod lupom Agencije koja je utvrdila da su u sukobu interesa. Mitrović je nedugo nakon toga podnio ostavku.

Administrativni odbor crnogorske Skupštine, tijelo koje imenuje i razriješava članove Savjeta, najavio je brzo i zakonito postupanje u ovom slučaju, pa je prije dva dana raspisao konkurs za upražnjeno mjesto u Savjetu koje će biti popunjeno iz redova Unije poslodavaca i Privredne komore Crne Gore.

Sudeći prema izjavama medijskih eksperata, pritisci na Radio Televiziju Crne Gore (RTCG) dešavaju se u trenutku kad je ocijenjeno da je, zbog promjene upravljačke i uređivačke strukture, došlo do otklona od ranije uređivačke politike, koja je često ocjenjivana kao bliska vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS).

Podršku Javnom servisu dalo je nekoliko nevladinih organizacija, koje su pokrenule kampanju „Nezavisni Javni servis i tačka“. Naime, predstavnici nevladinih organizacija MANS, CeMI, Institut Alternativa, CGO, CRNVO u hitnom postupanju Agencije za korupciju i reakciji Odbora vide „političku opstrukciju DPS-a u cilju destabilizacije Javnog servisa“, kako su naveli u zajedničkom saopštenju. Oni su zatražili pojačanu pažnju međunarodne i domaće javnosti jer „sumnjaju u politički pritisk DPS-a“ koji preko ovih institucija želi da kontroliše Javni servis. S druge strane, iz vladajućeg DPS to odbacuju, navodeći da nikada nijesu uticali na TVCG.

I Ambasada Sjedinjenih američkih država (SAD) je na Tviteru objavila da “nastavlja da podržava nezavisne i slobodne medije, što je ključno za Crnu Goru i njene euroatlantske i EU težnje”, tagujući Vladu, Javni servis i pet nevladinih organizacija.

Crnogorska Vlada je u odgovoru na svom Tviter nalogu napisala da „dijeli sa SAD sistem vrijednosti: demokratija, ljudska prava, sloboda medija, vladavina prava i neselektivna primjena zakona“.

PODGORICA, 22/10/2017 – Povećanje ovlašćenja Agenciji za elektronske medije (AEM) kojim bi joj bilo omogućeno da izriče kazne za kršenje medijskih standarda, od hitne objave ispravki, lažnog izvještavanja u medijima, novčanih kazni pa do privremenog povlačenja licence za emitovanje, jedna je od osnovnih preporuka koje su proizašle iz OEBS-ove komparativne studije Političko oglašavanje i medijska kampanja tokom predizbornog perioda, koja je nedavno predstavljena u Podgorici.

Političko oglašavanje je definisano kao oglašavanje čiji je centralni fokus marketing ideja, stavova, briga za javne teme, kao i političke koncepte i političke kandidate. Esencijalni zadatak političkog oglašavanja je da zadobije povjerenje ljudi u njihovo prihvatanje ideja, i u slučaju oglašavanja političke kampanje, da utiče na njihov glas. Ono što političko oglašavanje razlikuje od komercijalnog je to što je proizvod osoba ili set vrijednosti, a ne roba i servisi.

Studija koju je OEBS uradio u okviru projekta Podrška medijskim institucijama, pluralizmu informacija, slobodi medija i sigurnosti novinara u Crnoj Gori ima za cilj da pomogne AEM-u u poboljšanju kvaliteta zakonskog okvira medija koji uređuje političko oglašavanje.

U studiji se navodi da u Crnoj Gori Izborni zakon pruža opšte uslove za pokrivenost izborne kampanje u medijima, fokusirajući se na dodjelu besplatnog prenosa. Zakon o elektronskim medijima ne uređuje isključivo pokrivenost izborne kampanje, već pruža opšte standarde programskog sadržaja i plaćenog oglašavanja. Dodatno, pravilnik AEM-a nalaže da se vijesti prezentuju na objektivan i nepristrasan način.

Takođe u studiji se konstatuje da su privatni emiteri umnogome zanemarili zakonski uslov da usvoje i pridržavaju se internih pravilnika o izbornoj pokrivenosti zasnovanoj na principu jednakosti i da se ne primjenjuju nikakve kazne za nepoštovanje uslova.

„Tačno i nepristrasno izvještavanje je problem koji obuhvata cijeli medijski sektor u Crnoj Gori, ne samo medije javnog servisa (MSJ). Prihvatajući posebni značaj MSJ u informisanju javnosti, kao i činjenice da sadašnji samoregulatorni mehanizmi MSJ i interni pravilnik ne daju jasne i nedvosmislene smjernice za pokrivanje izbornih procesa i kampanje, treba uraditi nacrt sveobuhvatnijih uređivačkih/izbornih smjernica MJS-a.“, navodi se u dokumentu.

Političke partije su institucije od glavnog značaja za izbornu demokratiju. Postupci političkih partija, njihovih lidera, izbornih predstavnika, kandidata, glasački savezi, zaposleni i volonteri čine značajan doprinos integritetu demokratije i demokratskih institucija, ne samo u izbornoj areni već i šire unutar parlamenta i političkih procesa, pa se u dokumentu predlaže da bi političke partije trebalo da razmotre usvajanje pravilnika o etičkom ponašanju tokom izborne kampanje.

Kompletnu studiju, koja je dostupna na engleskom jeziku, možete naći ovdje.

PODGORICA, 20.10.2017. – Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici utvrđeno je da je država vodila nedjelotvorne istrage u slučajevima napada na novinara Tufika Softića. Sutkinja Milena Brajović, dosudila je Softiću 7.000 eura odštete “na ime pretrpljenih i budućih duševnih bolova zbog povrede prava ličnosti tužioca uslijed nedjelotvorne istrage i na ime pretrpljenog i budućeg straha zbog opasnosti od ponovnog pokušaja lišenja života.”

Ovo je ujedno prvi slučaj napada na novinare u kome je utvrđeno da je država vodila nedjelotvornu istragu.

Suđenje za naknadu nematerijalne štete zbog kršenja ljudskih prava počelo je u februaru, a zbog toga što u periodu od gotovo 10 godina nadležni istražni organi nijesu preduzeli sve neophodne i dostupne mjere da utvrde ko je pokušao da ga ubije ispred porodične kuće u Beranama 1. septembra 2007. godine. Softić je tražio odštetu u iznosu od 100.000 eura.

Vještak je ranije zaključio da je novinar duševno zdrava osoba i da je zato opravdano osjećao strah od situacija koje su realno ugrožavale njegov život.

Softić, koji je novinar dnevnog lista Vijesti i nedjeljnika Monitor, ponovo je napadnut 2013. godine, kada je u dvorištu njegove porodične kuće aktivirana eksplozivna naprava, koja je pričinila manju materijalnu štetu. Istraga nije dovela ni do otkrivanja počinilaca ovog napada.

PODGORICA, 18.10.2017. – Mediji na Zapadnom Balkanu i dalje su podložni političkim pritiscima i bore se za samoregulaciju, ocijenjeno je na predstavljanju programa “Dobro upravljanje medijima”, u organizaciji Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Etičke novinarske mreže i Unesko-a.

U Etičkoj novinarskoj mreži smatraju da kvalitet novinarstva ne zavisi od novinara ponaosob, već od etike koju primjenjuju urednici i menadžment. Ističu da su se pravila igre u medijima generalno promijenila, a novinarstvo se modernizovalo. Ipak, ističu da Zapadni Balkan i u tom smislu ostaje izazov.

“Stvarnost medijskog tržišta na Zapadnom Balkanu ostaje izazov, jer su mediji i dalje podložni političkim pritiscima i borbom medija za samoregulaciju. Priča o vrijednosti medija trebalo bi da počne unutar samih medija”, kazao je direktor Etičke novinarske mreže Ejdan Vajt.

Prema riječima penzionisanog novinara iz Norveške, Berenta Olufsena, povjerenje građana u medije jedino se može ostvariti otvorenošću. Dodaje da će kvalitet i predanost u radu publika znati da prepozna.

“Kao novinaru jako bi mi bilo neprijatno kada pogriješim, a sa pozicije urednika uvijek sam bio tu da branim. Greške treba priznati, napraviti ispravke i to upravo jača povjerenje u medije. Otvorenost uvijek i kada pogriješite”, poručio je Olufsen.

Vajt i Olufsen imaće u toku nedjelje sastanke sa predstavnicima nekih medijskih kuća u Crnoj Gori, sa kojima će razgovarati o načinima na koje se može unaprijediti samoregulacija i upravljanje tim medijima.

PRIŠTINA, 16.10.2017. – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koja zastupa više od 7.800 članova, najoštrije osuđuje fizički napad na glavnog urednika i istraživačkog novinara portala Insajderi.com Vehbija Kajtazija, koji se dogodio u petak popodne 13. oktobra  2017. godine.

Vehbi Kajtazi je fizički napadnut dok je izlazio iz “Lounge” kafea u centru Prištine. On je zadobio nekoliko udaraca koji su izazvali lakše povrede i ogrebotine. Nepoznata osoba je neposredno prije napada, po sjećanju Kajtazija, primjećena u istom kafeu sa političarima i ljudima koji su tijesno povezani sa temom istraživanja portala Insajderi.com.

U nedjelju 15. oktobra 2017. godine, Fitim Thaqi se u prisustvu svog advokata predao policiji u Prištini i tom prilikom mu je određen pritvor od 30 dana.

“Ovo je drugi napad na zaposlene u Insajderi.com u posljednja tri mjeseca, računajući napad iz augusta ove godine, kada su direktor ovog portala Parim Olluri i njegova vjerenica napadnuti dok su ulazili u svoj stan u Prištini. Ovo je više nego zabrinjavajuće za cijelu medijsku zajednicu na Kosovu” rekao je predsjednik Udruženja novinara Kosova Shkelqim Hysenaj.

Regionalna Platforma će poslati pisma svim nadležnim organima na Kosovu i zahtijevati od njih da spriječe svaki oblik nasilja nad novinarima, da hitno i temeljito istraže sve činjenice o ovom i drugim slučajevima nasilja, kako bi se javnosti poslala snažna poruka o neprihvatljivosti takvog ponašanja. Takođe, Regionalna platforma će prijaviti slučaj Mapping media freedom platformi za promociju zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara.

Regionalna platforma snažno podržava Udruženje novinara Kosova u naporima da zaštiti novinare i slobodu govora. Takođe, Platforma poziva međunarodne organizacije koje se bave zaštitom slobode štampe i pravima novinara da podstaknu nadležne institucije da istraže ovaj i druge slučajeve napada na novinare.

Napad na novinare je direktan napad na slobodu izražavanja i prava građana da budu informisani. Udruženje novinara Kosova u 2017. godini zabilježilo je 11 slučajeva napada na novinare.

Udruženje/udruga BiH novinari
Sindikat medija Crne Gore
Hrvatsko novinarsko društvo
Udruženje novinara Kosova
Društvo novinara Makedonije
Nezavisno udruženje novinara Srbije