PODGORICA, 13.05.2022. – Crna Gora prošle godine nije napredovala u rješavanju slučajeva napada na novinare, kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković, dodajući da je u tom periodu zabilježeno 28 napada, što je rekord od 2016. godine.

Camović Veličković je to kazala na predstavljanju istraživanja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednost novinara 2021″.

Ona je navela da je identično istraživanje rađeno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj i da to rade partnerske organizacije iz regiona koje zajedno čine mrežu Safe journalist.

Camović Veličković je kazala da su se promjene na političkoj sceni odrazile i na medije, koji su i prije toga bili polarizovani.

„Tako se povećao uticaj medija iz Srbije, u smislu da je nekoliko značajnih medijskih kuća promijenilo vlasnike, a neke su u pregovorima sa biznismenima iz Srbije“, rekla je Camović Veličković.

Ona je ukazala da će, kada se ti pregovori završe, osim Javnog servisa, svi vodeći mediji u državi biće u vlasništvu ljudi i kompanija iz Srbije.

Kako je navela prošle godina počela je primjena izmijenjenog Zakona o medijima, ali prema tumačenjima resornog ministarstva to se nije odnosilo na saopštavanje podataka o iznosima oglašavanja u medijima.

„Nije uspostavljena transparentnost u oglašavanju i nijesu vidljivi pomaci kada je u pitanju odgovorno trošenje novca državnih organa na oglašavanje“, rekla je Camović Veličković.

Camović Veličković je dodala da je, kako bi se sanirale posljedice koje je pandemija ostavila na medijski sektor, država prethodne godine više puta pomagala najveće medije.

Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da su mediji poslovali pozitivno 2020. godine i ostvarili ukupan profit od blizu 2,7 miliona EUR.

„Prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupni prihodi su bili blizu 41,8 miliona EUR, a rashodi gotovo 39,1 milion i u njima je radilo 1.806 ljudi“, rekla je Camović Veličković i dodala da je to porast od 400 zaposlenih u odnosu na registar Monstata.

Camović Veličković je kazala da je na malom crnogorskom tržištu aktivno više od 200 medija i da su većinom portali.

Ona je istakla da je broj tužbi protiv medija zbog povrede prava ličnosti i dalje visok i da su, samo prošle godine, 54 slučaja bila aktivna pred crnogorskim sudovima.

„Najčešći tužioci bili su novinari i drugi mediji, u 26 slučajeva, građani sa 22 zahtjeva, dok su se kao najređi tužioci javljali funkcioneri i političari koji su podnijeli šest zahtjeva“, rekla je Camović Veličković.

Camović Veličković je kazala da je analiza deset godina sudske prakse SMCG-a pokazala da su najčešće tuženi privatni štampani mediji, dok je Javni servis imao jednu tužbu u tom periodu.

„Tokom prošle godine, u bazi SMCG, registrovano je 28 slučajeva napada i prijetnji i to je rekord od 2016 godine“, rekla je ona.

Ona je istakla da je nadležni tužilac deset događaja kvalifikovao deset kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, osam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok su dva slučaja nerasvijetljena.

Camović Veličković je istakla da su u pet događaja pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca, dok je u četiri slučaja tužilac procijenio da nema elemnata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

„Napretka u samim slučajevima napada na novinare nije bilo tokom protekle godine“, rekla je Camović Veličković.

Istraživačica SMCG, Bojana Konatar, kazala je da se uslovi rada u medijima prošle godine nijesu promijenili na bolje.

Konatar je dodala da su registrovali čitavu hijerarhiju uticaja na novinare, pri čemu se i dalje pokazuje da urednici i mediji imaju najveći uticaj na njihov rad.

Ona je kazala da su poseban fokus ove godine stavili na žene u novinarstvu i da se ne zna ni koliko ima novinarki u crnogorskim medijima.

To, kako je dodala, nije čudno, kada nema podataka o broju medijskih radnika u Crnoj Gori.

Photo: SMCG

Konatar je kazala da istraživanja pokazuju da novinarke čine većinu redakcija u Crnoj Gori, da se sve češće nalaze na pozicijama urednika, ali da ih uglavnom nema na menadžerskim pozicijama.

Ona je istakla da nijesu zabilježeni pritisci na novinarke koji su zasnovani na rodu.

„U našim istraživanjima novinarke najčešće govore da im je posebno tokom pandemije bilo otežano da rade, kada se radilo od kuće, pa su imale istovremeno porodične i poslovne obaveze“, rekla je Konatar.

Konatar je dodala da postoji čitav niz problema koji dijeli cijela medijska zajednica, a teško je pratiti taj sektor, jer je u potpunosti neregulisan.

Kako je kazala, istraživanje koje su radili prošle godine pokazalo je da samo svaki četvrti novinar prima platu između 500 i 600 EUR neto.

„Zanimljivi za praćenje će biti efekti programa Evropa sad na medije. Vidjećemo da li su plate novinara sada na prosječnom državnom nivou“, kazala je Konatar.

Konatar je istakla da je poražavajuće da 44 odsto ispitanika pored novinarstva radi i još neki drugi plaćeni posao.

„Naše istraživanje je pokazalo da novinari nijesu plaćeni za rad u vrijeme praznika, za prekovremeni rad i da se često umjesto nadoknade dobija slobodan dan“, rekla je Konatar.

Kako je navela, svaka redakcija ima spisak poželjnih sagovornika, da postoje teme o kojima se ne piše.

„Istraživanje je pokazalo da, iako novinari svjedoče velikoj slobodi u radu, situacija sa kojom se suočavaju ukazuje na pritiske i probleme. Gotovo svaki drugi novinar je u nekom trenutku, prošle godine, morao da cenzuriše svoj sadržaj“, navela je Konatar.

Konatar je rekla da je jedna od preporuka SMCG koje se tiču cijele države i sistema, da je posebno potrebno što hitnije usvajanje novog Zakona o elektronskim medijima, kako bi se poboljšala finansijska stabilnost i omogućila urednička nezavisnost lokalnih javnih emitera.

To bi, prema njenim riječima, dovelo do znatno boljeg statusa zaposlenih u medijima.

„Potrebno je pratiti promjene koje se dešavaju u Javnom servisu i to ne samo kroz izmjenu informativnog programa, već kroz cjelokupna dešavanja i postupanja novih struktura unutar RTCG“, rekla je Konatar.

Ona je dodala da od države i resornog ministarstva treba tražiti provjeru načina trošenja državnog novca koji je po više osnova uplaćivan medijima tokom prošle godine, jer nije bilo vidljivog napretka ni u jednom segmentu.

Kako je navela, potrebno je uložiti dodatne napore da se počne sa socijalnim dijalogom na svim nivoima, kao i intenzivirati obuke policijskih službenika i zaposlenih u tužlaštvu, jer nijesu dovoljno edukovani u vezi zaštite slobode izražavanja i novinara.

(Izvor: Agencija Mina)

PODGORICA, 02.05.2022. – Novinari, novinarke i zaposleni u  medijima u Crnoj Gori 3. maj, Svjetski dan slobode medija, dočekuju u nešto boljem ekonomskom ambijentu i sa jačom krivično-pravnom zaštitom od napada nego ranije ali brojni problemi i izazovi ostaju i potrebno je još dosta posla kako bi bili riješeni.

Veći dio zaposlenih u medijima dobio je povećanje zarada početkom ove godine zahvaljujući programu „Evropa sad“ dok su samo mjesec ranije njihove prosječne zarade i dalje bile ispod državnog prosjeka. Međutim, brojni zaposleni u nekim lokalnim javnim emiterima još nisu dobili te povišice jer, usljed kašnjenja, primaju plate iz prošle godine. U tom smislu, položaj radnika/ca u ovim medijima nije poboljšan, a novi Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, koji je trebalo da popravi stvari, ne usvaja se već tri godine.

I pored povećanja zarada, novinari/ke i medijski radnici/ce ostaju preopterećeni, zbog povećanog obima posla, usljed intenzivnih društveno – političkih dešavanja ali i često nedovoljnog broja ljudi u redakcijama. Dio njih radi prekovremeno, a za to nisu plaćeni dok su mnogi prinuđeni da pored novinarstva rade još neke poslove kako bi imali stabilnu egzistenciju. Sve su to problemi koji se ponavljaju iz godine u godinu i bez čijeg rješavanja ne možemo imati potpunu slobodu medija u našoj zemlji. Sindikat medija Crne Gore nedavno je ponovo pokrenuo inicijativu prema Uniji poslodavaca o otpočinjanju pregovora o novom Granskom kolektivnom ugovoru pošto je dosadašnji iz 2004. godine prestao da važi. Očekujemo da pregovori počnu uskoro i da dođemo do dogovora kojim će se poboljšati radno-pravni i ekonomski status zaposlenih u medijima, a vjerujemo da je i vlasnicima medija u interesu da imaju zadovoljne zaposlene.

Ovaj Svjetski dan slobode medija Crna Gora dočekuje i sa izmijenjenim Krivičnim zakonikom, kojim je pojačana krivično-pravna zaštita novinara/ki i medijskih radnika/ca odnosno povećane kazne za napade na novinare/ke. To je bila dugogodišnja inicijativa nevladine organizacije Akcija za ljudska prava kojoj se pridružio Sindikat medija, a kasnije još sedam organizacija koje se bave i medijima. Prošla godina je bila najgora po broju napada na novinare/ke u Crnoj Gori kojih je bilo čak 28, a zabilježeno je i nekoliko incidenata ove godine pa vjerujemo da će tužilaštva i sudovi vrlo brzo biti u prilici da primijene novi Krivični zakonik i oštrije kazne napade ili ometanja novinara/ki dok rade svoj posao.

U godini za nama urađena je i prva Medijska strategija Crne Gore i počeo rad na izmjeni medijskih zakona. Sindikat medija tome je dao svoj puni doprinos. Očekujemo da će se medijska pravila i zakoni u Crnoj Gori brže mijenjati kako bi izlazili u susret brzim promjenama u medijskoj industriji i potrebama zaposlenih. Loš primjer je Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama koji već tri godine čeka da bude usvojen, a mogao bi da značajno popravi stanje u elektronskim medijima pa samim tim i status zaposlenih u tim medijima.

Brze promjene u medijskoj djelatnosti uključuju i poplavu dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje, na šta nisu imuni ni mediji u Crnoj Gori. To je nova i galopirajuća opasnost za slobodu medija jer je pretvara u svoju suprotnost pošto se pod plaštom slobode objavljuje sve i svašta, najčešće sa ciljem diskreditacije pojedinaca ili čitavih grupa. Stoga pozivamo novinare/ke i sve zaposlene u medijima u Crnoj Gori da poštuju pravila profesije jer samo tako sloboda medija može imati svoj puni smisao.

 Glavni odbor sindikata medija Crne Gore

PODGORICA, 29.04.2022. – Nikšićanin Vladimir Ratković osuđen je na tri mjeseca zatvora zbog proganjanja novinarke Radio i Televizije Crne Gore Ane Popović.

Tu presudu donio je sudija Osnovnog suda u Nikšiću Mirko Kojović.

Policija je ranije uhapsila Nikšićanina zbog sumnje da je u više navrata uputio poruke prijeteće i ucjenjivačke sadržine novinarki putem društvenih mreža.

Tim povodom je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet i taj slučaj je kvalifikovan kao krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Popović je u prijavi navela da su poruke počele stizati nakon protesta koji je održan 21. januara.

PODGORICA, 20.04.2022. – Sindikat medija Crne Gore najoštrije osuđuje napad na novinarku Jadranku Ćetković koji se desio ispred Višeg suda u Bijelom Polju dok je bila na radnom zadatku. Ujedno pozdravljamo odluku Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju da se napadač A.Z. zadrži u pritvoru zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo prinuda na štetu novinarke Vijesti Jadranke Ćetković. Podsjećamo, za to krivično djelo je izmijenjenim Krivičnim zakonikom predviđena oštrija zatvorska kazna ukoliko je učinjena prema osobi koje vrši poslove od javnog značaja, što je u ovom slučaju novinarka.

Dobro je što tužilaštva primjenjuju odredbe za čije izmjene se SMCG zalagao godinama, ali ujedno zabrinjava podatak da je napad na koleginicu Ćetković četvrti koji se desio ove godine, a gdje su žrtve novinari i novinarke. Na sličan način je prije svega nekoliko dana napadnuta ekipa Gradske televizije, a početkom godine i dopisnik Javnog servisa RTCG iz Nikšića – tokom obavljanja zadatka, uz prijetnje i psovke. 

SMCG još jednom skreće pažnju javnost na opasnost i ozbiljnost takvog odnosa prema medijskim radnicima i apelujemo da se prestane sa takvim ponašanjem jer svim zaposlenima u medijima mora biti dozvoljeno da neometano i bez straha za ličnu bezbjednost rade svoj posao. 

PODGORICA, 12.04.2022. – Komercijalne stanice TV Vijesti, TV Prva i TV Nova M, dobiće novu pomoć države, ovog puta u iznosu od 200.000 eura, i time se nastavlja podrška koju Vlada i državni organi upućuju direktno ili indiretno medijskom sektoru.  

Takva odluka Vlade uslijedila je nakon obraćanja tri emitera, koja su tražila da država nastavi sa preuzimanjem njihovih obaveza prema Radio-difuznom centru i tokom 2022. godinu.

“Uzimajući u obzir težak položaj i pitanje održivosti medija koji su dodatno oslabljeni posljedicama COVID-19 krize, te pismo koje su poslala tri najveća emitera – TV Vijesti, TV Nova M i TV Prva, Vlada je odlučila da preuzme obaveze ovih emitera prema Radio difuznom centru za 2022. godinu, u iznosu od 200.000 eura. Jer bi, u slučaju prestanka državne pomoći za plaćanje usluga RDC-u, bilo ugroženo poslovanje tri komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom, koje zapošljavaju oko 200 radnika i na godišnjem nivou isplaćuju bruto plate u ukupnom iznosu od oko 2,5 miliona eura”, navodi se u saopštenju Vlade.

Nakon ovakve odluke Vlade, reagovao je menadžment Adria TV, koja je izostavljena iz te pomoći.

Iz Vlada su odluku obrazložili praksom prethodnika da upućuju takvu pomoć elektronskim medijima: “Zaključak Vlade CG, br. 07-522, od 17.03.2017. godine o preuzimanju dijela dugovanja komercijalnih TV i radio stanica sa nacionalnom frekvencijom prema Radio difuznom Centru Crne Gore u iznosu od 1.847.189,16 eura, zaključno sa 2021. godinom.
Shodno tom Zaključku, za 2018. godinu izdvojeno je 200.000,00 eura, za 2019. godinu 397.092,72 eura, za 2020. godinu 400.000,00 i 2021. godinu 400.000,00 eura”.

Komercijalni TV emiteri tokom prošle godine bili su oslobođeni plaćanja naknade Agenciji za elektronske medije (AEM), i to u iznosu od 100.000 eura za sve elektronske emitere.

Takođe, konkurs za komercijalne i neprofitne elektronske medije za dodjelu novca iz Fonda za podsticanje pluralizma medijskog sadržaja u iznosu od oko 460.000 eura nedavno je okončan i očekuje se odluka Savjeta AEM-a. Sa druge strane, Komisija Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, koja odlučuje o raspodjeli budžeta za štampane medije i internet publikacije, u decembru prošle godine je podržala 32 projekta štampanih medija i internet publikacija, među kojima i 12 projekata nevladinih organizacija koje imaju svoje internet publikacije. Ukupno dodijeljna sredstva iznosila su 309.633 eura, čime se dolazi od ukupne sume od 774.083 eura za finansiranje medija za 2021. godinu.

I pored toga, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija je nedavno obezbijedilo 142.000 eura za pomoć medijima, u skladu sa ekonomskim posljedicama izazvanim pandemijom COVID-19, sa ciljem osnaživanja medija koji igraju ključnu ulogu u sprečavanju širenja dezinformacija i govora mržnje.

Procjenjuje se da je država, putem direktne i indeiretne pomoći, medije u doba korona krize pomogla sa oko 2,5 miliona eura.

Slobode je lišen V.R. (31) iz Nikšića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo proganjanje. On je uz krivičnu prijavu priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću.

V.R. je, kako se sumnja, navedeno krivično djelo izvršio na način što je sa naloga na jednoj društevnoj mreži više dana novinarki RTCG upućivao poruke prijeteće i ucjenjivačke sadržine.

Podsjećamo, novinarka TVCG Ana Popović nekoliko dana je dobijala prijetnje s određenog Instagram naloga.

Tim povodom je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo predmet i taj slučaj je kvalifikovan kao krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Popović je u prijavi navela da su joj nakon protesta koji je održan 21. januara počele stizati poruke prijeteće sadržine.

https://rtcg.me/

PODGORICA, 05.04.2022. – Tužbeni zahtjev biznismena Zorana Bećirovića i njegove firme sa Kipra, kojim je traženo skoro 60.000 eura naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda od dnevnih listova “Vijesti” i “Dan” i NVO MANS, odbijen je presudom Osnovnog suda u Podgorici. 

Istom odlukom odbijen je zahtjev za objavljivanje presude i uklanjanje saopštenja objavljenih na portalima “Vijesti” i “Dana”.

Zoran Bećirović i njegova kompanija sa Kipra su pred Osnovnim sudom pokrenuli postupak protiv MANS-a, izdavača dnevnih listova “Daily press” i “Jumedia Mont” zbog objavljivanja članaka na portalima tih medija, u kojima se otkrivanju finansijske transakcije između njegove off shore firme i tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Medenica je navodno zemljište u Kolašinu prodala Bećiroviću za blizu 139.000 eura.

“Prvostepenom odlukom ovog suda odbijeni su tužbeni zahtjevi Bećirovića i njegove kompanije za naknadu nematerijalne štete u ukupnom iznosu od 58.000 eura, kao i objavljivanje ove presude i uklanjanje naprijed navedenih članaka sa portala tuženih, kao neosnovan. Tužioci su obavezani da tuženima isplate troškove postupka u ukupnom iznosu od 14.270,44 eura”, saopštila je sutkinja portparolka Ivana Becić.