BIJELO POLJE, 18.06.2022. – Novinarka Vijesti Jadranka Ćetković ponovo je napadnuta ispred zgrade Višeg suda u Bijelom Polju, dok je bila na radnom zadatku, piše podgorički list.

Nju je napao Elvis Palavrtić, koji se uz psovke i uvrede zaletio ka Ćetković dok ga je fotografisala.

On je kasnije i uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda na štetu novinarke.

Novinarka je po završetku suđenja izašla iz sudnice, a potom ispred zgrade Višeg suda zauzela poziciju da fotografiše optužene.

”Dok su izlazili advokat Marković i njegov branjenik Davidović, stali su i pozirali da ih fotografišem. Istovremeno, na vrhu stepenica stajalo je nekoliko osoba, među kojima i Palavrtić. On je zastao, a potom je ubrzanim hodom krenuo ka meni, dok sam ga fotografisala. U tom trenutku mi je prijetećim tonom govorio: ‘Nemoj da snimaš pašče jedno. Šta snimaš, pas ti majku je*o? Šta snimaš?’, a izgovorio je i druge psovke i uvrede. Dok je to izgovarao širio je ruke prema meni. Tada sam pomislila da će da me udari, jer je raširenih ruku pošao ka meni”, ispričala je Ćetković.

Ona je inspektoru kazala i da je osjetila veliki strah, jer niko od desetak prisutnih nije reagovao da je zaštiti.

Ćetkovićeva je na istom mjestu napadnuta i sredinom aprila – tada je Bjelopoljac Amel Zejnilović najprije verbalno napao novinarku, a potom pokušao da joj otme telefon.

Iz Uprave policije (UP) je saopšteno da je “uhapšena osoba koja je napala novinarku Nezavisnog dnevnika Vijesti u Bijelom Polju”.

“Policiji je juče u Bijelom Polju prijavljeno od strane novinarke Nezavisnog dnevnika Vijesti Jadranke Ćetković da ju je E.P. (35) ispred Višeg suda u Bijelom Polju verbalno napao i uputio uvrjedljive riječi. Pripadnici policije su prikupili obavještenja od pomenute novinarke, te o događaju upoznali nadležnog tužioca”, ističe se u saopštenju.

Iz UP su dodali da je “preduzimajući dalje mjere i radnje u saradnji sa policijskim službenicima iz Plava, od E.P. takođe prikupljeno obavještenje na zapisnik u odnosu na sadržaj prijave i okolnosti događaja”.

“Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prinuda, E.P. je lišen slobode po nalogu postupajućeg tužioca i on će u zakonskom roku biti priveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost”, kazali su iz UP.

PODGORICA, 13.06.2022. – Vijeće Vrhovnog suda donijelo je odluku u predmetu formiranom nakon što je prihvaćen zahtjev Jova Martinovića za zaštitu zakonitosti protiv presude kojom je taj istraživački novinar osuđen na godinu dana zatvora.

To su Vijestima kazali iz službe za odnose sa javnošću Vrhovnog suda, objasnivši da će taj predmet početkom naredne sedmice biti vraćen nižestepenom sudu.

”U predmetu Jova Martinovića sjednica vijeća završena je 25. maja. Odluka je donijeta i trenutno se obrađuje. Početkom naredne sedmice biće vraćena nižestepenom sudu i javno objavljena”, kazali su iz PR službe Vrhovnog suda.

Prethodno, tročlano vijeće Vrhovnog suda 4. maja usvojilo je žalbu Martinovića i njegovog branioca Mitra Mugoše, izjavljenu protiv rješenja Vrhovnog državnog tužilaštva kojim je bio odbijen njihov predlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude kojom je istraživački novinar osuđen zbog posredovanja u švercu narkotika.

Žalbe osnovane

Sudije Vrhovnog suda u rješenju su konstatovale da se njegova žalba sada smatra kao da je podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti, naloživši zakazivanje sjednice, ukidanje presude i vraćanje predmeta prvostepenom sudu na odlučivanje.

”Nakon razmatranja pobijanih rješenja, navoda žalbi i svih spisa ovog predmeta, vijeće Vrhovnog suda Crne Gore iz čl. 438 st. 5 Zakonika o krivičnom postupku je utvrdilo da predloge okrivljenog i njegovog branioca treba smatrati kao da je podnijet zahtjev za zaštitu zakonitosti”, piše u obrazloženju rješenja.

Sudije tog suda ocijenile su da su opravdani razlozi iznijeti u žalbama Martinovića i njegovog branioca, advokata Mugoše.

Vrhovni sud usvojio žalbu

Martinović je 8. oktobra 2020. godine, u ponovoljenom postupku, osuđen u podgoričkom Višem sudu zbog posredovanja u švercu narkotika, a oslobođen prvobitne optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Tom odlukom kazna mu je sa 18 smanjena na 12 mjeseci. U martu 2021. godine Apelacioni sud odbio je njegovu žalbu i potvrdio presudu.

Sudije su, između ostalog, konstatovale da je Martinović iskoristio svoja poznanstva iz novinarske profesije kako bi spojio krijumčare droge

Martinović je tada rekao da je presuda kojom je oglašen krivim zapravo podrška narkotrafikingu i organizovanom kriminalu, objašnjavajući da je čovjeku koji je uhvaćen sa 20 kilograma droge sve oprošteno u zamjenu za lažno svjedočenje protiv njega.

Tvrdio je i da takva odluka dokazuje da je crnogorsko pravosuđe zarobljeno:

“Da pravosuđem upravljaju strukture koje su van njega. U takvom pravosuđu nemoguće je očekivati pravdu. Dovoljno je da je meni pet godina sudila žena koja na to nije imala pravo, jer je odlučivala o pritvoru”, rekao je Martinović ranije.

Martinović je u Istražnom zatvoru proveo 14 i po mjeseci i potvrđenu kaznu već je izdržao.

U prvobitnoj presudi Višeg suda, iz januara 2019. godine, piše da je novinar, navodnog člana međunarodne grupe pljačkaša dragulja “Pink panter” Duška Martinovića upoznao sa ljudima od kojih se može nabaviti marihuana.

Duško Martinović je, međutim, na početku suđenja rekao da droga pripada samo njemu i da nema veze sa ostalim optuženima.

Nakon žalbi advokata odbrane, Apelacioni sud ukinuo je osuđujuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.

Jovo Martinović je i tada ponavljao da je njegova komunikacija sa ostalim optuženima bila samo radi novinarskog posla i snimanja.

Martinović tražio i dobio zaštitu zakonitosti

Martinović i njegov branilac žalbu Vrhovnom sudu podnijeli su zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

Oni su Vrhovnom sudu predložili da usvoji žalbu i shodno čl. 438 st. 8 Zakonika o krivičnom postupku, postupe kao da je podnesen zahtjev za zaštitu zakonitosti.

”A potom zakaže sjednicu vijeća, te da ukine pomenute presude i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje”, piše u rješenju.

Prema članu 438 ZKP-a okrivljeni koji je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora od jedne godine ili težu kaznu ili kaznu maloljetničkog zatvora i njegov branilac mogu, u roku od 30 dana od dana kad je okrivljeni primio pravosnažnu presudu, pisanim i obrazloženim predlogom tražiti od Vrhovnog državnog tužilaštva da podigne zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne presude.

Stav 8 tog člana propisuje da će vijeće uvažiti žalbu ako utvrdi da razlozi na koje se poziva okrivljeni ili branilac okrivljenog čine opravdanim postupanje suda po predlogu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

”Ako vijeće uvaži žalbu, predlog okrivljenog i njegovog branioca za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti smatraće se zahtjevom za zaštitu zakonitosti”, piše u ZKP-u.

Izvor: https://www.vijesti.me/

PODGORICA, 08.06.2022. – Savjet Agencije za elektronske medije Crne Gore (AME) odlučio je da podrži 11 radio i TV emitera sa ukupno oko 220.000 eura, čime je zaokružena raspodjela novca iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija za prošlu godinu.

AEM nije dodijelio cijelu sumu koja mu je bila na raspolaganju, budući da je bilo obezbijeđeno oko 490.000 eura za emitere i samoregulatorna tijela. U ovom pozivu nije prihvaćen predlog samoregulatornog tijela, tako da je samoregulacija ostala uskraćena za pomoć države.

Pozivom je prihvaćena realizacija ukupno 31 programskog sadržaja. Od radio emitera pomoć su dobili: Radio Elita, Radio Petnjica, Radio Titograd, Radio Adriatic, Radio Zeta, Radio Homer, Radio Elmag i Radio DRS, dok su podršku dobili i TV emiteri: MNE sport 3, TV Nova M i Televizija Vijesti.

Pri rangiranju, ukupno je u opticaju bilo 100 poena a najveći broj osvojenih poena na konkursu je 77.

AEM je objavio i rang listu sa bodovanjima, u kojoj se vidi da su emiteri najviše bodova dobijali na kriterijum sopstvena produkcija, dok je svega osam sadržaja dobilo poene za doprinos poboljšanju ponude sadržaja ranjivim grupama, posebno osobama sa oštećenim sluhom ili vidom. Takođe, i prilikom bodovanja interaktivnosti i podsticanje kulture društvenog i političkog dijaloiga svega devet sadržaja je dobilo poene.

U rješenju Agencije se navodi da je stiglo 27 prijava za emitere i jedna za samoregulaciju. Određeni broj emitera je diskvalifikovan zbog poreskih dugova, određeni sadržaji nisu mogli dobiti podršku zbog neispunjavanja uslova propisanih zakonom, a neki predloženi programi nisu imali dovoljan broj poena za podršku – 35.

Nepotrošeni novac u iznosu od oko 270.000 eura prebacuje se za naredni poziv.

Krajem prošle godine Komisija Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, koja odlučuje o raspodjeli budžeta za štampane medije i internet publikacije, podržala je 32 projekta štampanih medija i internet publikacija, među kojima i 12 projekata nevladinih organizacija koje imaju svoje internet publikacije. Ukupno dodijeljna sredstva iznosila su oko 310.000 eura.

Mediji su prilikom prve raspodjele novca iz Fonda za prošlu godinu dobili oko 530.000 eura.

PODGORICA, 04.06.2022. – Od 27 zabilježnih slučajeva incidenata i napada na novinare u 2021. godini,  sudski epilog je dobilo 10 slučajeva. 

Godine posvećene novinarskoj profesiji kao u svakom zanatu ostavljaju ožiljke koje poslenice javne riječi nastoje da prevaziđu svjesne da ih vrijeme neće obrisati. Novinarka “Vijesti” Jelena Jovanović se i danas sjeća prvih prijetnji, iako je od njih, kako se prisjeća, prošlo više od 11 godina. Od tada do danas spisak dobijenih prijetnji je sve duži.

–Ipak ne mogu da odgovorim koliko je toga bilo, jer zaista se trudim da zaboravim sve ružne stvari.  Sudski epilog dobili su skoro svi slučajevi i svi su pravosnažno okončani – kaže Jovanović.

Jedan od napada na Jelenu zabilježen je u 2021. godini, tokom koje je registrovano 27 napada/incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori.  Istovremeno je zadržan trend prijetnji koje su novinari dobijali putem društvenih mreža. Zabrinjava podatak da je tokom 2021. godine zabilježen i porast fizičkih incidenata, što sve skupa poprima prilično sumorne obrise.

Meta napada u 11 slučajeva bile su novinarke ili ekipe čiji su dio bile i novinarke.

Jelena je jedna je od rijetkih novinarki koja živi i obavlja svoje radne obaveze pod policijskom zaštitom. Izmijenjen način života i funkcionisanja nameće pitanje da li je to onemogućava da se bavi istraživačkim novinarstvom.

-Život uz policijsku pratnju podrazumijeva da su oni, jednostavno dio mog života – skupa idemo na posao, na teren, na planinarenje, na čestitke, sahrane, u kafanu, bioskop, rođendane, proteste, konferencije, skupa šetamo…s tim što me, ukoliko nisam na javnom mjestu (kafići, plaža, planina…), kada dođem do lokacije na kojoj ću boraviti, čekaju ispred prostorije u kojoj boravim. Zabranjeno mi je da koristim moj automobil, što znači da ni u jednom trenutku, kada sam van “sigurne” lokacije, ne mogu biti sama, pa makar to značilo da sama odem do trafike po cigarete ili kod frizera. To u značajnoj mjeri otežava i život i rad, jer pojedini izvori iz bezbjednosnih službi ne žele da se viđaju sa mnom dok god imam obezbjeđenje, ali se nekako snalazim da i taj problem prevaziđem – pojašnjava Jelena.

Pod zaštitom policije nalazi se upravo zbog posla koji obavlja i činjenice da se njen potpis kao autorke nalazi ispod brojnih tekstova koji se bave ne samo istraživanjem korupcije na visokom nivou, već i djelovanjem kriminalnih grupa. Jedan od tih tekstova ugrozio je njenu bezbjednost.

–Zbog tema koje su mi u fokusu, a to je dominantno istraživanje organizovanog kriminala, prijetnje su već godinama konstanta. Možda ih zbog toga nekada i ne doživim ozbiljno, makar ne onoliko koliko bi trebalo, što je pogrešno. Jul i avgust 2020. godine ipak su bili malo drugačiji. Iskreno, malo više stresniji – do mene su počele da dolaze veoma opasne informacije. Ni u jednoj verziji nisam čula da ću preživjeti ono što mi se sprema, zbog toga sam ih i podijelila sa pripadnicima Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala. Istog dana dodijeljeno mi je policijsko obezbjeđenje. Početkom septembra prošle godine, ako dobro pamtim, umjesto službenika Centra bezbjednosti Podgorica, koji su me do tada čuvali, dodijeljeno mi je dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje, odnosno, brigu o mom životu preuzeli su pripadnici Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata, sa kojima od tada, maltene, živim – pojašnjava Jovanović.

A šta se zapravo Jeleni dogodilo?

Tog 28.jula 2021.godine novinarka je, posredstvom advokatice, dobila pismo koje je potpisao pritvorenik Mario Milošević, u vidu reagovanja na objavljeni tekst. Advokatica je na službenu mejl adresu novinarke i redakcije poslala mejl, koji je nazvala demantijem, a u kom osumnjičeni za izvršenje dva ubistva, između ostalog, navodi i adresu na kojoj novinarka stanuje, insinuirajući da Jovanović stan otplaćuje pišući tekstove o njemu.  Novinarka, koja je istovremeno i svjedokinja ubistva za koje tužilaštvo sumnjiči Miloševića, te navode je protumačila kao ozbiljne prijetnje i pokušaj zastrašivanja i diskreditacije, imajući na umu činjenicu da informacija o tome gdje ona stanuje nije javna. Upravo zbog toga Jelena je podnijela prijave protiv Miloševića i njegove advokatice zbog ugrožavanja sigurnosti.

Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, međutim, to nije bilo dovoljno.

–Nakon analize cjelokupnih spisa predmeta, ocijenjeno je da ne postoji osnovana sumnja da su Milošević i Karadžić počinili bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – navedeno je u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Pogorici na naša pitanja.

Jovanović je, kao oštećena, iskoristila svoje zakonsko pravo i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela pritužbu kojom je tražila preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave. To međutim nije dovelo do promjene odluke. Podgoričko Više državno tužilaštvo utvrdilo je da je odluka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici donijeta u skladu sa zakonom.

–Nadam se da svi svoj posao radimo najbolje što znamo, pa i tužioci, iako praksa pokazuje drugačije. Njihovu odluku neću komentarisati, ali njom su oni preuzeli odgovornst za moj život – prokomenatrisala je Jovanović ovakvu odluku Tužilaštva.

Ona smatra da nadležne institucije ne rade dovoljno da prepoznaju i sankcionišu napade na novinarke.

–U prethodnom sazivu Vlade imali smo čak i ministarku koja se nije dovoljno zalagala da zaštiti novinare i fotoreportere, što je nedopustivo.  Mimo toga, tužioci su, čini mi se, kvalifikovali lakše oblike krivičnih djela ili laksa krivična djela, kada su u pitanju napadi na novinare. Na taj način, umjesto da preveniraju napade, kao da daju vjetar u leđa napadačima – smatra Jovanović.

Zato smatra da treba promijeniti dosta toga, prvenstveno svijest javnosti o značaju novinarskog posla, jer su novinarke sve češće izložene prijetnjama, progonu, napadima…

–Ono o čemu se ne priča, to su pogovaranja i pokušaji diskreditacije. Ipak, raduje me što uprkos svemu tome primjećujem da to ne utiče u značajnoj mjeri na našu slobodu – kaže Jovanović.

Nadu da će se institucionalni odgovor na napade na novinare promijeniti budi činjenica da je vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović u prvim danima svog mandata posebnu pažnju posvetila upravo predmetima koji se odnose na napade na novinare i imovinu medija. Jovanović je rukovodiocima svih državnih tužilaštava ona je uputila dopis kojim ih obavezuje da hitno intenziviraju rad u predmetima napada na novinare i da Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljaju mjesečne izvještaje o postupanju.

I pored prijetnji i napada Jelena je odlučna u namjeri da nastavi da se bavi novinarstvom i istraživanjem kriminalnog djelovanja. Za koleginice koje prepoznaju bilo koju vrstu prijetnje ima jasnu poruku

“Ne smiju zanemarivati ni najbezazleniju prijetnju, niti ih olako prihvatati, jer to može da ima dalekosežne posledice. Dakle, uvijek i sve moramo prijavljivati. Dešavalo se i da ne prijavim prijetnje. To je greška koju sam pravila u početku i to sada smatram pogrešnim. Moramo sve prijaviti, jer jedino tako ćemo stati na kraj napadima na nas, poručuje svojim koleginicama Jovanović.

Od 27 zabilježnih slučajeva incidenata i napada na novinare u 2021. godini, njih 20 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudski epilog je dobilo njih 10.

U četiri predmeta donijete su osuđujuće presude. Kazne se kreću od uslovne osude, kojom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 mjeseca sa rokom provjeravanja u trajanju od 2 godine, do kazni zatvora u trajanju od 3, odnosno 10 mjeseci, kao i zabrana prilaska i obavezno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

Svetlana Đokić

Ivona Đokić

PODGORICA, 26.05.2022. – Crnogorske televizije najviše emituju filmski i serijski program, kao i informativni program, dok je malo sadržaja namijenjenog djeci, kao i dokumentarno-obrazovnog programa, pokazao je monitoring Agencije za elektronske medije Crne Gore (AEM). 

Analiza programske strukture TV emitera sa nacionalnim pokrivanjem urađena je na osnovu podataka dobijenih monitoringom programskih sadržaja emitovanih u periodu od 11. do 17.04.2022. godine. Posmatrani su programi televizija: TVCG1, TVCG2, Parlamentarni program, TV Nova M, TV Prva, TV Vijesti, TV Adria i Gradska TV.

“Po vrsti sadržaja dominira filmski i serijski program, u prosjeku 38% ukupno emitovanog sadržaja. Informativni program zauzima značajno mjesto u ukupno emitovanom programu, u prosjeku oko 25% (TVCG1 – 47%, Gradska TV – 44%, TV Vijesti – 30%, Parlamentarni – 20%, TV Nova M – 20%, TV Prva – 19%, TV Adria – 13%, TVCG2 – 4%). Osim klasičnih informativnih emisija i servisnih informacija, u ovoj grupi sadržaja su i jutarnji programi, magazini, kao i talk-show emisije”, stoji u izvještaju AEM-a.

Sadržaja za djecu na svim televizijama ima veoma malo, tek nešto više od jedan odsto programa. Na Gradskoj TV i TV Vijestima ga ima oko tri odsto emitovanog programa, dok u programima TVCG1, TVCG2 i TV Prva predstavlja oko jedan odsto. TV Nova M i TV Adria u posmatranom periodu nijesu emitovale saadržaje za djecu.

“Dokumentarno-obrazovni program u prosjeku čini nešto manje od četiri odsto ukupno emitovanog programa. Najviše ove vrste programa emituje TVCG1 (11%), a najmanje TV Prva i TV Nova M (po 1%)”, piše u izvještaju.

AEM konstatuje da je u programima posmatranih televizija emitovana jedna dnevna informativna emisija na albanskom jeziku, kao i jedna dnevna informativna emisija posebno prilagođena osobama sa invaliditetom, dok sadržaja na romskom jeziku nije bilo.

U izvještaju se navodi da su televizije sa nacionalnim pokrivanjem, u prosjeku, proizvele oko 26 odsto sopstvenog programa, najviše TVCG1 (53%) i Gradska TV (43%), a najmanje Parlamentarni kanal i TV Nova M (po 11%).

PODGORICA, 16.05.2022. – Sudeći prema nedavno objavljenom indeksu slobode medija, crnogorska medijska zajednica ima razloga za optimizam. Od ukupno 180 zemalja koje su rangirane u Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, Crna Gora zauzela je 63. mjesto i po prvi put prešla u gornji dio tabele.

Iako je taj podatak hrabrujući, najveću zahvalnost zbog skoka Crna Gora ipak duguje promjeni metodologije izrade indeksa.

„U svjetlu nove metodologije, treba biti oprezan kada se porede rang liste i rezultati iz 2022. s onima iz 2021“, piše u izvještaju Reportera bez granica.

Ako se uz to uzmu i globalna kretanja slobode medija, i da se u izvještaju posebno apostrofira povećanje polarizacije, a koju u Crnoj Gori više niko i ne spori, čini se da ipak nema puno razloga za slavlje.

„Dvadeseti Svjetski indeks slobode medija koji su objavili Reporteri bez granica (RSF) otkriva dvostruko povećanje polarizacije pojačano informacionim haosom – to jest, polarizacija medija koja podstiče podjele unutar zemalja, kao i polarizacija između zemalja na međunarodnom nivou. Izdanje Svjetskog indeksa slobode medija iz 2022. koje procjenjuje stanje novinarstva u 180 zemalja i teritorija, naglašava katastrofalne efekte haosa u vijestima i informacijama – efekte globalnog i neregulisanog internetskog informativnog prostora koji potiče lažne vijesti i propagandu“, piše u izvještaju.

Kada je riječ o Crnoj Gori, Reporteri bez granica navode da Ustav garatuje slobodu govora i izražavanja, ali da je sloboda medija i dalje ugrožena političkim pritiscima, nekažnjavanjem napada na novinare i ekonomskim pritiscima.

„I pored toga što je proteklih godina prošao kroz nekoliko promjena, zakonski okvir ima praznine u pogledu slobodnog pristupa informacijama i zaštite povjerljivosti novinarskih izvora, što dovodi do toga da je nezavisnost medija nedovoljno zaštićena od političkih i ekonomskih uticaja. Isto važi i za RTCG koji nije pošteđena političkih pritisaka uprkos usvajanju novog zakonskog okvira 2020“, piše u izvještaju.

Napominju da su gotovo svi napadi iz prošle godine rasvijetljeni ali da raniji slučajevi, poput ubistva urednika „Dana“ Duška Jovanovića i pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić i dalje nemaju svoj epilog.

„Vlada koja je formirana 2020. obećavala je rezultate u rasvjetljavanju starijih slučajeva, ali je uradila malo na tom polju. Novinar Jovo Martinović osuđen je na godinu dana zatvora, uprkos nedostatku dokaza“, konstatuje se u izvještaju.

Slobodom izražavanja i slobodom medija u Crnoj Gori, nedavno se bavio i Fridom hous, u okviru globalnog izvještaja o slobodi, u kome je Crna Gora ocijenjena kao „djelimično slobodna“ sa indeksom od 67 na skali do 100.

„U Crnoj Gori djeluje niz nezavisnih medija, a medijsko pokrivanje i dalje je stranačko i suparničko po određenim pitanjima. Za razliku od DPS vlasti, Krivokapićeva vlast nije nastojala da vrši pritisak na novinare, niti vrši kontrolu nad javnim emiterom, Radio-televizijom Crne Gore (RTCG). U junu 2021. godine Skupština je imenovala novi Savjet RTCG, koji je u avgustu imenovao novog direktora. Nakon ovih promjena, RTCG je počela da prikazuje uravnoteženiju uređivačku politiku i inkluzivnije i raznovrsnije političke sadržaje“, stoji u izvještaju.

Međutim, u izvještaju se navodi i da su strukturni problemi ostali neriješeni jer su novinari koji prate korupciju i organiozovani kriminal i dalje na meti napada.

Isto konstatuje i Stejt Dipartment Sjedinjenih Američkih Država u izvještaju za prošlu godinu uz napomenu da je registrovan progres u pogledu manjeg procesuiranja osoba zbog komentara na društvenim mrežama.

„Dok su nezavisni mediji bili aktivni i generalno izražavali širok spektar političkih i društvenih stavova, medijski regulatori su se tokom godine suočavali sa sve većim zahtjevima da ograniče reemitovanje materijala iz Srbije koji podstiče mržnju i netoleranciju”, piše u izvještaju.

PODGORICA, 14.05.2022. – Tokom 22 godine novinarskog staža novinarka Ivana Komnenić bila je dva puta meta verbalnih napada. Bogato radno iskustvo naučilo ju je kako da se izbori sa mnogim poslovnim preprekama, da kao dopisnica iz Kotora izvještava o dešavanjima iz različitih oblasti, i da obavljajući svoje novinarske obaveze ostane profesionalna i pribrana u svim nezgodnim situacijama. Sve to u svijetu novinarstva, u Crnoj Gori, na žalost, vrlo često nije od presudnog značaja.

Naročito ne godinama za nama kada se broj napada na novinare povećava, baš kao i nekažnjivost počinilaca napada, budući da gotovo uvijek na kraju “operativne obrade podataka”, istražitelji zaključe da se ne radi o krivičnom, već o prekršajnom djelu ili čak da krivičnog niti prekršajnog djela uopšte nije ni bilo.

U prethodne dvije godine, 2021. i 2020.godini, zabilježena su 44 napada na novinare, od kojih se 18 odnosi na napade na novinarke i novinarske ekipe čiji su dio bile i novinarke.

Tokom 2020. godine registrovano je 17 napada/ incidenata na štetu novinara i medija u Crnoj Gori, od kojih najveći broj pripada kategoriji fizičkih napada na novinare. Registrovan je značajan broj incidenata putem društvenih mreža. U svim slučajevima kada su novinari/ke prijavljivali prijetnje ili napade od strane fizičkih lica, reakcije policije su bile relativno efikasne, dok su tužioci uglavnom klasifikovali te incidente kao prekršaje, tj. nisu bile utvrđivane osnove za krivično gonjenje po službenoj dužnosti.

Od ukupno 17 slučajeva napada tokom 2020.godine, u 7 slučajeva meta su bile novinarke.

Jedna od 7 novinarki na koje je napad zabilježen tokom 2020.godine bila je i naša sagovornica, Ivana, koja razgovor počinje podsjećanjem da je tokom dvodecenijske karijere dva puta bila meta napada.

Motivi napada u njenom slučaju bili su upravo poslovne prirode, odnosno zbog novinarskog posla kojim se Ivana bavi. Istraga je pokazala da je isključena svaka mogućnost da je počinilac imao lični motiv, o čemu se posebno mora voditi računa kada je riječ o djelima počinjenim nad novinarkama.

-Oba verbalna napada bila su tokom mog angažmana u dnevnim novinama „ Pobjeda“. Prethodno sam bila zaposlena u „ Vijestima“, a potom u „ Dnevnim novinama“ i tokom rada u ovim medijima nijesam imala bilo kakav vid napada. U oba slučaja verbalni napad je uslijedio samo zbog činjenice da sam novinarka “Pobjede”, znači nije bilo konkretnog povoda i razloga u kontekstu objavljenog teksta ili pisanja o nekome ili nečemu- ističe Komnenić.

Prvi napad na nju, prisjeća se Ivana, dogodio se tokom obavljanja radnog zadatka ispred Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru.

–Verbalni napad se dogodio od strane učesnika na javnom mjestu u prisustvu brojnih građana, kao i pripadnika policije koji su obezbjeđivali pomenuti događaj. Taj slučaj je okončan pred Sudom za prekršaje, i to novčanom kaznom za počinioca – pojašnjava  Komnenić.

U drugom slučaju verbalni napad se dešavao u kontinuitetu, prisjeća se novinarka koja je 11.02.2020. godine prijavila je Odjeljenju bezbjednosti Kotor da je putem “Facebook” profila primila više poruka uvredljive sadržine. U dopuni prijave navela i da je u svojoj blizni više puta primijetila NN muško lice sa kapuljačom što je kod nje izazvalo osjećaj nesigurnosti.

Policija je identifikovala konkretnu osobu, čiji su inicijali I. T., i podnijela krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je na štetu novinarke učinjeno krivično djelo- proganjanje (član 168a Krivičnog zakonika Crne Gore).

–Nakon što je policija otkrila ko stoji iza lažnog profila i procesuirala lice stavljajući mu na teret krivično djelo proganjanje, Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odbacilo je krivičnu prijavu uz obrazloženje da nema dokaza– ne krije svoje čuđenje novinarka Komnenić.

Ovaj podatak zaista izaziva čuđenje, naročito zbog činjenice da se postupajući tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, kom je slučaj i prijavljen, izjasnio da se u sadržaju poruka uvredljive sasdržine koje je Ivana dobijala stiču obilježja krivičnog djela proganjanje(član 168a Krivičnog zakonika Crne Gore). Spisi predmeta su, kako nam je odgovoreno iz kotorskog tužilaštva, ustupljeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, kao mjesno nadležnom tužilaštvu. Pljevaljsko tužilaštvo, međutim,  donosi odluku o – odbacivanju krivične prijave.

Tužioci Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima dakle, zaključili su da mjesta za optužbu nije bilo.

–Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima povodom krivične prijave podnijete protiv lica I.T. zbog krivičnog djela proganjanje na štetu I.K., koja prijava je ovom tužilaštvu dostavljena na postupanje kao mjesno nadležnom, dana 1.09.2020. godine donijelo Rješenje o odbacivanju krivične prijave zbog nepostojanja osnovane sumnje da je osumnjičeni izvršio prijavljeno krivično djelo niti drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti – piše u odgovoru pljevaljskog tužilaštva na pitanja koja smo im uputili povodom ovog slučaja.

Komnenić ističe da je u njenom slučaju policija je bila ta koja je odradila svoj dio posla profesionalno, dok tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla. Ističe da su očigledna selektivna postupanja nadležnih organa.

-Osim toga, primijetila sam selektivno postupanje i odlučivanje osnovnih državnih tužilaštava, što potvrđuje primjer da upravo u danu kada pišem odgovore na Vaša pitanja, dobijam informaciju o slučaju novinarke RTCG za isto krivično djelo proganjanje putem društvene mreže. Okrivljeni je uhapšen, dok je recimo u mom slučaju krivična prijava odbačena – navodi Komnenić.

Različita postupanja nadležnih organa smatra Ivana pokazatelj su da je neophodno zakonski regulisati djela ove vrste kako bi tužilaštva postupala jednako u svim slučajevima.

Ohrabruje, međutim, činjenica da je vršiteljka dužnosti Vrhovne državne tužiteljke u prvim danima svog mandata posebnu pažnju posvetila upravo predmetima koji se odnose na napade na novinare i imovinu medija. Rukovodiocima svih državnih tužilaštava ona je uputila dopis kojim ih obavezuje da hitno intenziviraju rad u predmetima napada na novinare i da Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljaju mjesečne izvještaje o postupanju.

Ohrabruje i to što bi uprkos napadima i neprijatnim iskustvima Ivana ambijent u kojem rade novinari i novinarke u Crnoj Gori definiše kao solidan i da na pitanje da li novinarke mogu slobodno da se bave svojim poslom odgovara potvrdno.

-Smatram da mogu slobodno da se bave svojim poslom, da nemaju nikakvih prepreka, smetnji. Želim da naglasim, da s obzirom da živim i radim u Kotoru, gradu koji je poznat po dva suprostavljena kriminalna klana, “ kavački “ i “ škaljarski”, o kojima sam pisala, da nikada nijesam imala nikakav problem sa njima, dok sa druge strane bila sam meta verbalnih napada, od strane lica koja nemaju dodirnih tačaka sa mojim poslom, niti sa onim što objavljujem, već je motiv napada bio isključivo zbog medija za koji radim ili mog javno iznijetog stava o aktuelnim političkim i društvenim prilikama – ističe Komnenić.

Činjenica da nije mali broj novinarki koje su doživjele neku vrstu napada, ali su odbile da ih prijave nadležnim organima, novinarku Pobjede ne čudi, pogotovo kada ima u vidu način na koji je okončan njen slučaj.

-Vjerovatno, upravo zbog slučajeva koje sam navela, da prijavljeni slučajevi nadležnim državnim organima, na kraju neće dobiti sudski epilog i da počinilac neće biti adekvatno kažnjen – smatra Komnenić.

Od 17 slučajeva napada na novinare tokom 2020.godine, njih 13 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudski epilog je dobilo pet slučajeva. Donijete su tri osuđujuće presude, a kazne se kreću u rada u javnom interesu u trajanju od 100 časova, preko uslovne osude kojom je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci (s tim što se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od dvije godine ne izvrši novo krivično djelo) pa do kazne zatvora u trajanju od 2 mjeseca. Iste godine pokrenuta su tri prekršajna postupka.

Svetlana Đokić

Ivona Đokić

Ovaj tekst je dio projekta “Stop nasilju nad novinarkama” koji se realizuje uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost NVU “Interakcija” i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Projekat “Stop nasilju nad novinarkama” podržan je u okviru programa podrške „Safejournalists.net“.