Home Blog Page 145

Varhelji: Očekujemo efikasno procesuiranje svih slučajeva fizičkog i verbalnog nasilja nad novinarima

0

Komesar za proširenje Evropske unije, Oliver Varhelji, u odgovoru na pismo regionalne mreže SafeJournalist povodom sve učestalijih napada na novinare u Srbiji, istakao je da „Evropska komisija osuđuje sve napade ili pretnje upućene novinarima“ i da očekuje „da će srpske vlasti osigurati efikasno procesuiranje svih slučajeva fizičkog i verbalnog nasilja nad novinarima“.

-Sloboda štampe je kamen temeljac demokratije, a sloboda izražavanja jedna od osnovnih vrednosti Evropske unije. Poštovanje slobode izražavanja i pravna sigurnost su od suštinske važnosti i veoma je bitno da novinari obavljaju svoj posao bez ikakvih pretnji nasiljem, bez uznemiravanja i zastrašivanja, kako bi se građanima osigurao pristup svim informacijama – napisao je komesar Varhelji u odgovoru.

On je naglasio da Evropska komisija pridaje posebnu pažnju slobodi izražavanja i slobodnim medijima kao neizostavnim elementima svake demokratije i da će nastaviti da pokreće ova pitanja sa srpskim vlastima u kontekstu pristupnih pregovora Srbije sa EU.

Varhelji je na kraju poručio da će Evropska komisija nastaviti da pruža finansijsku podršku medijima u Srbiji i drugim zemljama kandidatima i zahvalio se mreži SafeJournalist, koja okuplja novinarska udruženja i sindikate iz regiona, na monitoringu i izveštavanju koji daju potpuniju sliku o tome kako se sloboda medija i sloboda izražavanja ostvaruju na zapadnom Balkanu.

Mrežu SafeJournalists  čine Udruženje novinara Makedonije, Udruženje BH novinari, Udruženje novinara Kosova, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat medija Crne Gore i Nezavisno udruženje novinara Srbije.

AJK strongly condemns the offensive language of former Prime Minister Haradinaj towards journalists

0

PRISTINA, 08.09.2020 – Association of Journalists of Kosovo (AJK), considers unacceptable the language used by the leader of AAK and former Prime Minister of the country, Ramush Haradinaj, towards journalists.

Haradinaj, last night (7 September), in a debating show, called the journalists who reported from Washington a pack of “hounds”, adding they are mercenaries and will sell you out for a bone.

“When they told me they would attack me, they let the hounds over my back, hounds are many journalists mercenaries who will sell you out for a bag of bones. I was immediately attacked, when I rejected for Ujman, look at the pronouncements of our journalists in Kosovo who have reported from Washington, Serbian journalists don’t do this. Serbian journalists defend Vucic. The journalists who were in Washington, look at their posts”, said among others Haradinaj.

It is concerning for AJK that journalists are still victims of such lynching. Labels like these by the former Prime Minister of the country for the Association of Journalists of Kosovo are completely unacceptable and seriously violate freedom of expression.

AJK calls on state representatives and political leaders to respect journalists and to better understand their role for a democratic society and to refrain from exerting pressure on them. Every attack on journalists is an attack on the public interest and democracy in the country.

AJK: Unacceptable and disturbing the threat towards Ermal Panduri

0

PRISTINA, 08.09.2020 – Association of Journalists of Kosovo (AJK), has accepted with concern the news about the threats towards the journalist and director of RTV Dukagjini, Ermal Panduri.

Panduri has announced that he was threatened with his life by various people on social networks. He made this known through a post on Facebook.

“This man is threatening my life, he is insulting my whole family. There are many like him, but the good ones are more”, wrote Panduri.

Threats and hate speech on social networks towards journalists are becoming more frequent and more serious.

The threats and insults that Panduri has received are unacceptable for AJK. Therefore, we call on the competent authorities to deal with this case as soon as possible so that the intimidators are brought to justice.

Association of Journalists of Kosovo estimates that such threats seriously violate freedom of expression and endanger the climate of journalism in Kosovo.

AJK calls on our colleagues to report cases of threats to the Kosovo Police.

Evropska federacija novinara o slučaju Ćuruvija: Šokantno uklanjanje pravde

0

BEOGRAD, 098.09.2020. – Šokantan je način na koji je pravda uklonjena ili odložena u ovom slučaju”, reakcija je Mogensa Blihera Bjeregarda (Mogens Blicher Bjerregard) predsednika Evropske federacije novinara, povodom ukidanja prvostepene presude za ubistvo Slavka Ćuruvije i vraćanja tog procesa na početak.

“Naše kolege u Srbiji decenijama se bore protiv nekažnjivosti. Kada su počinioci i dalje na slobodi – bezbednost novinara i sloboda medija je u opasnosti. Mora se istaći da ućutkivanje novinara ne sme proteći bez posledica. Ovaj slučaj već predugo traje”, ukazao je Bjeregard u pisanoj izjavi za Glas Amerike.

Prethodno je u svojoj reakciji nevladina organizacija Reporteri bez granica upozorila da neefikasnost države u zadovoljavanju pravde podstiče počinioce takvih zločina.

Pavol Salaj, predstavnik te organizacije za Evropsku uniju i Zapadni Balkan, istakao je u pisanoj izjavi za Glas Amerike podvukao da odluka Apelacionog suda u Beogradu predstavlja značajnu prepreku za slobodu medija u Srbiji.

“Duboko je zabrinjavajuće što 21 godina od ubistva nije bila dovoljna da Srbija osudi ubice novinara i tako započne borbu protiv nekažnjivosti zločina počinjenih nad novinarima. Štaviše, poništavanje presude izlaže srpske novinare, koji su izloženi redovnim fizičkim napadima, novim neizvesnostima”, rekao je Pavol Salaj za Glas Amerike.

Odluka o ukidanju prvostepene presude za ubistvo Slavka Ćuruvije, novinara i vlasnika listova “Dnevni telegraf” i “Nedeljni telegraf” i “Evropljanin” naložio da se suđenje ponovi, objavljeno je na sajtu Apelacionog suda u Beogradu.

Za učešće u ubistvu Ćuruvije, na ukupno 100 godina zatvora, aprila 2019. (čak dvadeset godina nakon Ćuruvijinog ubistva) bili su osuđeni tadašnji šef Resora državne bezbednosti Radomir Marković, tadašnji šef beogradskog centra DB Milan Radonjić, kao i pripadnik rezervnog sastava DB Miroslav Kurak i operativac DB-a Ratko Romić.

U obrazloženju odluke Apelacioni sud ukazuje da se prvostepena prestupa pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka.

“Naime, uvođenjem NN lica u izreku presude, a koje je, prema utvrđenju prvostepenog suda, učestvovalo u radnji izvršenja krivičnog dela zajedno sa okrivljenima i to kao neposredni izvršilac i dodavanjem novih radnji okrivljenima Radonjiću, Kuraku i Romiću, prvostepeni sud je, kada je reč o načinu izvršenja krivičnog dela, značajno izmenio činjenično stanje koje je po sopstvenoj oceni utvrdio, u odnosu na činjenično stanje opisano u optužnici.

Pri tome se u žalbenoj presudi ne navodi nijedan dokaz na osnovu kog bi prvostepeni sud utvrdio sa nesumnjivom izvesnošću prisustvo još jednog lica na licu mesta i to neposrednog izvršioca, niti na osnovu kojih dokaza je utvrdio da je NN lice postiglo dogovor o lišenju života oštećenog, a na šta se osnovano ukazuje žalbom Tužilaštva za organizovani kriminal, zbog čega se u žalbenom postupku, u tom delu, ne može ispitati pravilnost zaključivanja prvostepenog suda”, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju odluke o ukidanju prvostepene presude na sajtu Apelacionog suda.

Advokat Ružić: Očekujem otklanjanje nedostataka i osuđujuću presudu

Slobodan Ružić, punomoćnik porodice Slavka Ćuruvije, izjavio je da je očekivao da će Apelacioni sud potvrditi prvostepenu osuđujuću presudu.

Ukazao je da se nada da će veće Specijanog suda, pred kojim je vođen postupak, otkloniti nedostatke na koje je ukazao Apelacioni sud i donetni presudu istovetnu prvostepenoj.

„Očekujem da ponovljeni postupak neće dugo trajati i očekujem da će opet biti doneta osuđujuća presuda“, rekao je Ružić agenciji Beta.

Prema njegovim rečima, glavni problem postupka je vreme koje je prošlo od ubistva Slavka Ćuruvije, a to se sada, kako ukazije, još prolonigira.

Ružić objašnjava da ponovljeni postupak ne bi trebalo dugo da traje.

“Verovatno će biti zakazan jedan ili dva pretresa, nakon čega će sud opet donetu odluku na koju postoji pravo žalbe”, rekao je Ružić – dodavši da bi nova presuda mogla biti doneta, kako procenjuje, najranije krajem sledeće godine.

Veran Matić: Nadziraćemo proces zbog mogućih opstukcija

Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara čiji je osnivač Vlada Srbije, u pisanoj reakciji za Glas Amerike ukazao je da komisija koju predvodi još nema uvid u tekst obrazloženja Apelacionog suda.

Razočarani smo činjenicom da Apelaciono veće nije otvorilo pretres po onim pitanjima koja smatra spornim i, tek nakon razmatranja dokaza, donelo presudu. Pošto nemamo uvid u sve razloge zbog kojih je doneta ovakva odluka, to jest ,čija žalba je usvojena, ne znamo ni kako će izgledati ponovoljeno suđenje. Odnosno da li će se glavni pretres ponoviti samo po pitanju izvršioca, odnosno uvođenja NN lica, što bi značilo da ne mora da se ponavlja celo suđenje, ili je reč o još nekim aspektima koji moraju biti obuhvaćeni ponovnim suđenjem”, rekao je Matić za Glas Amerike.

Matić je ukazao da komisija koju predvodi očekuje da sud bude mnogo efikasniji nego što je to bio do donošenja prvostepene presude.

Nadziraćemo proces kako bi mogli da izvestimo o svakoj mogućoj opstrukciji, kojih je bilo puno u istrazi, a potom i za vreme samog prvostepenog procesa”, zaključio je Matić.

Slavko Ćuruvija, novinar, osnivač i izdavač listova “Nedeljni telegraf” i “Dnevni telegraf” i “Evropljanin”, ubijen je 11. aprila 1999. godine u Beogradu ispred ulaza u svoj stan, tokom NATO intervencije u Srbiji sukoba sa vlašću Slobodana Miloševića zbog neslaganja o izveštavanju o ratu na Kosovu.

Nasilje nad novinarkama u svijetu u porastu

0

Koalicija za žene u novinarstvu zabilježila je najmanje 81 slučaj prijetnji i nasilja nad novinarkama širom svijeta tokom mjeseca avgusta.

Od hapšenja i pritvora, do fizičkih napada i uznemiravanja putem interneta, različite vrste incidenata koji su registrovani u prošlom mjesecu čine približno 20,7% slučajeva ukupno dokumentiranih tokom ove godine. Zabilježeno je najmanje 26 pritvora novinarki širom svijeta, 14 slučajeva napada i onemogućavanja rada na terenu, a 12 novinarki je ozlijeđeno u eksplozijama u Bejrutu. Registrovana su i četiri slučaja uznemiravanja preko interneta, kao i četiri slučaja novinarki kojima je prijećeno nasiljem.

Protiv pet novinarki podignute su pravne prijave, a trima novinarkama su oduzete akreditacije u Bjelorusiji. U avgustu su također zabilježena tri slučaja seksualnog uznemiravanja, tri slučaja diskriminacije i uznemiravanja na rasnoj osnovi, dvije novinarkesu uhapšene i dvije fizički napadnute.

Među zemljama gdje je sigurnost novinarki trenutno najugroženija su Bjelorusija, Liban i Pakistan. Samo u Bjelorusiji identificirana su 33 slučaja različitih oblika kršenja prava novinarki.

Širi izvještaj možete pročitati OVDJE.

Violence against female journalists in the world is on the rise

0

The Coalition For Women In Journalism documented at least 81 cases of threats and violence against  women journalists across the world during the month of August.

From arrests and detentions to physical assaults and online harassment, the different types of cases identified in August made up approximately 20.7% of those documented during this year altogether. The Coalition documented at least 26 detentions in different countries around the world, 14 cases of attacks and impediments in the field, 12 women journalists were injured in the Beirut blasts, four cases of online harassment, four cases of women journalists being threatened with violence, five women journalists had legal charges pressed against them, and three were ripped off their accreditation in Belarus.

Also, they identified three sexual harassment cases, three cases of racial discrimination and harassment, two women journalists were arrested on different occasions, two were subjected to physical assault, and also documented three different cases involving state oppression, sexism, and a journalist being expelled for their work.

In August, Belarus, Lebanon and Pakistan were one of the most impacted countries where women journalists’ safety was at risk.

The full report is available HERE.

Vojtehovski stigla u Tužilaštvo na saslušanje

0

BEOGRAD, 07.09.2020. – Poznata voditeljka i autorka emisije “Život priča” Tatjana Vojtehovski pojavila se jutros na saslušanju u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, nakon što je u petak, pošto je sletela na aerodrom Nikola Tesla”, primila poziv za saslušanje.

Tužilaštvo je pre toga raspisalo i potragu zbog neodazivanja na pozive u postupku koji se protiv nje vodi zbog tvrdnji iznetih u njenoj emisiji “Život priča” krajem 2016. godine. Vojtehovski je na pitanje novinara šta očekuje od današnjeg saslušanja, kratko rekla da ne zna ni šta je predmet.

Inače, u pomenutoj emisiji poznata voditeljka otkrila je mehanizam na osnovu kojeg su starateljstva oduzimana majkama i dodeljivana bogatim očevima. Zbog navoda u emisiji, u kojoj je ugostila Natašu Naletinu, majku kojoj su oduzeta deca i predata na starateljstvo moćnom ocu, protiv Vojtehovski i drugih lica je podneta krivična prijava.

Temom kako bogati i moćni očevi u sprezi sa istom sutkinjom, sudskom veštakinjom i advokatom ekspresno oduzimaju decu majkama i dobijaju starateljstvo, Vojtehovski se bavila u emisijama nakon ove.

Pretpostavljalo se da će Vojtehovska, odmah po sletanju na aerodrom biti sprovedena u tužilaštvo, ali se to nije desilo, već joj je samo u petak uručen poziv za saslušanje koje će se danas obaviti.

Kako je ranije ispričala za portal Nova.rs, za njom je raspisana poternica jer, kako kaže, navodno tri godine ne uspevaju da je nađu. te da ne zna zbog kog konkretno slučaja je pokrenut postupak protiv nje.

“Ja uopšte nisam bila upoznata da se protiv mene vodi bilo kakav postupak. Tužilaštvo tvrdi da ne može da me nađe tri godine, a ja nikakav poziv nisam dobila. Kako je moguće da me niko nije pronašao tri godine. Godinu dana sam bez posla, pa mogli su da me nađu na TV Prva svaki dan i da mi tamo uruče poziv, ako već tvrde da nikad nisam bila kod kuće”, ispričala je ranije Vojtehovski koja se tada nalazila u Crnoj Gori.

Ona je navela da je saznala je da je policija traži kada ju je pozvala komšinica.

“Dok me policija nije tražila kod komšija, jer sam bila van Beograda, ja nisam znala ni da se vodi ikakav spor protiv mene. Policajac mi je rekao da ima nalog za moje privođenje i dao mi je broj predmeta”, rekla je Vojtehovski i dodala da je zatim pozvala advokata Vladimira Todorića koji je na osnovu broja predmeta otkrio da je reč o postupku koji se protiv nje vodi zbog emisije “Život priča”.

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE NAPAD NA SNIMATELJA PORTALA INDEX.HR

0

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje napad na snimatelja portala Index.hr koji se dogodio u subotu za vrijeme takozvanog Festivala slobode u Zagrebu te kolegi daje punu podršku.

HND smatra nevjerojatnim da ljudi koji se okupljaju pod egidom obrane vlastitih sloboda svojim agresivnim ponašanjem ugrožavaju slobodu novinarki i novinara onemogućavajući im da rade svoj posao.

Napad na našega kolegu koji je bio na novinarskom zadatku dogodio se pred sam kraj skupa kada mu je prišao muškarac koji ga je upitao za koga radi, a nakon što mu je snimatelj odgovorio, ovaj ga je počeo grubo vrijeđati. Potom mu se pridružio i redar koji je nosio majicu s natpisom „Festival slobode“. Na snimci koju je objavio Index.hr mogu se čuti salve uvreda na račun cijele redakcije Indexa, a napad je kulminirao kad je snimatelju strgnuta maska s lica i mobitel iz ruke. Daljnju eskalaciju, prema pisanju Indexa, spriječio je policajac u civilu.

HND već godinama upozorava na neprihvatljivu atmosferu u kojoj su novinari glavni krivci za sve loše što se događa u društvu. Podsjeća još jednom na činjenicu da su mediji, odnosno novinarke i novinari, snimatelji i fotoreporteri u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa pokazali koliko je novinarstvo važno za cijelo društvo te kako već mjesecima o njoj izvještavaju riskirajući svoje zdravlje i zdravlje svojih obitelji, a sve da bi javnost na vrijeme imala točnu informaciju. HND stoga očekuje da nadležne institucije počnu raditi svoj posao i sankcioniraju napadače na novinare.

Za Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva

Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva

AEM pokrenuo 56 postupaka za utvrđivanje odgovornosti emitera

0
AEM

PODGORICA, 06.09.2020. – Agencija za elektronske medije (AEM) je, po službenoj dužnosti, pokrenula 56 postupaka za utvrđivanje odgovornosti emitera zbog emitovanih programskih sadržaja tokom izborne kampanje.

Iz AEM-a su podsjetili da su, saglasno Zakonu o elektronskim medijima, prije početka izborne kampanje usvojili pravilnike o pravima i obavezama emitera za parlamentarne i lokalne izbore.

Njima su, kako su pojasnili iz AEM-a, bliže uređeni uslovi za realizaciju prava i obaveza emitera kada su u pitanju izborne kampanje i političko oglašavanje.

„A u cilju obezbjeđivanja istinitog, blagovremenog i nepristrasnog informisanja građana o svim fazama postupka i različitim stavovima tokom izborne kampanje, pod ravnopravnim uslovima za sve učesnike u izbornoj kampanji“, dodaje se u saopštenju.

Iz AEM-a su kazali da je od 56 postupka koje su pokrenuli po službenoj dužnosti, 35 zbog neblagovremenog dostavljanja evidencija emitovanih programskih sadržaja od značaja za medijsko predstavljanje.

„Nakon otklanjanja uočenih nepravilnosti, 25 postupaka je obustavljano, dok je deset postupaka u toku“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je 21 postupak pokrenut zbog prikrivenog medijskog predstavljanja, odnosno emitovanja sadržaja koji predstavljaju medijsko predstavljanje, a da nijesu bili prepoznatljivi i audio i vizuelno odvojeni od ostalih programskih sadržaja ni jasno označeni tekstualnim obavještenjem „Parlamentarni/Lokalni izbori“.

„Od ukupnog broja pokrenutih postupaka, po ovom osnovu, za tri su izrečena upozorenja, dok je 18 postupaka u toku“, kazali su iz AEM-a.

Kako su naveli, tokom izborne kampanje AEM je dobio 15 prigovora na rad emitera, od kojih je osam odbijeno kao neosnovani, dok je jedan prihvaćen i po tom osnovu je izrečeno upozorenje.

„Postupak za utvrđivanje osnovanosti preostalih šest prigovora je u toku. Svi navedeni prigovori biće riješeni u zakonom predviđenom roku od 30 dana od dana dostavljanja prigovora“, kaže se u saopštenju.

Iz AEM-a su podsjetili da je zakonom predviđeno da Agencija, tokom izborne kampanje, u slučaju prijema žalbe podnosioca potvrđene izborne liste ili nadležnog državnog organa za sprovođenje izbornog postupka na rad elektronskih medija, mora donijeti odluku u roku od 24 sata.

„Za vrijeme trajanja izborne kampanje AEM nije primio nijednu žalbu na koju je, saglasno Zakonu, bila obavezna odgovoriti u tom roku“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je AEM postupke vodio u skladu sa Zakonom, na transparentan i efikasan način, a sve odluke su objavljene na veb sajtu Agencije.