PODGORICA, 10.06.2020. – Vijeće predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića odbilo je kao neosnovanu molbu Damira Mandića, osuđenog za saučesništvo u ubistvu glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića, kojom je tražio dobijanje uslovnog otpusta, potvrdila je CdM-u portparolka Višeg suda Aida Muzurović.

Mandićeva molba je odbijena jer se nijesu stekli zakonski uslovi, a vezano za bezbjednosnu procjenu Uprave policije. Mandićeva molba razmatrana je 29.maja.

Podsjetimo, u oktobru 2015. godine krivično vijeće Višeg suda u Podgorici osudilo Mandića na jedinstvenu kaznu od 19 godina zatvora zbog saizvršilaštva u ubistvu Jovanovića, pokušaja ubistva njegovog tjelohranitelja Milorada Mirovića i otmice Miodraga Nikolića, koja je već pravosnažna od 27. decembra 2006. godine.

Mandić je sredinom januara dobio mogućnost da vikendom izlazi iz zatvora i koristi godišnji odmor u krugu porodice nakon čega je podnio molbu za uslovnom otpustu.

Svakodnevno smo suočeni s činjenicom da političari ne znaju čemu služi novinarstvo i svojim odnosom prema radnicima u medijima to nepoznavanje dokazuju. Počinje politička kampanja za parlamentarne izbore. Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske postavili su javno pitanja svim strankama i koalicijama koje se kandididiraju na izborima. Od onog osnovnog, koji je smjer njihovih medijskih politika ako dođu na vlast do konkretnih pitanja koja postavljamo u javnosti već niz godina, a na koja nijedna vladajuća struktura nije dala odgovor.

1. Imate li medijsku politiku i na čemu se temelji?

2. Kako namjeravate osigurati dugoročnu potporu važnu za opstanak kvalitetnog i profesionalnog novinarstva?

3. Na koji način namjeravate osigurati i potaknuti kolektivno pregovaranje kao put do bolje zaštite radnih prava u medijima? Jeste li spremni na kompromis s radnicima? Hoćete li udovoljiti zahtjevu za dostojnu naknadu za pošten rad?

4. Pripremate li zakonodavni okvir za promjene u medijskom sektoru? Komentar Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskim pravima?

5. Hoćete li osigurati izmjenu Zakona o HRT-u i osigurati neovisnost javnog servisa?

6. Na koji način ćete prekinuti zloupotrebu sudskih tužbi kao sredstvo pritiska na novinare? Jeste li za brisanje uvreda i kleveta iz kaznenog zakona?

7. Kako ćete zaštiti novinare koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi?

8. Kako ćete osigurati depolitizaciju institucija koje su dužne djelovati neovisno, poput Vijeća za elektroničke medije i Programskog vijeća HRT-a?

9. Kako ćete osigurati provedbu Zakona o medijima i provedbu statuta medija?

10. Kako ćete osigurati neovisnost lokalnih medija i zaštitu od lokalnih šerifa?

Odgovore ćemo redovito objavljivati na našim portalima i društvenim mrežama.

It’s a well-known fact that many of today’s politicians don’t understand the main purpose of journalism and their attitude towards journalism is mostly ignorance. The political campaign for the parliamentary elections has just begun. The Croatian Journalists’ Association and the Trade Union of Croatian Journalists are asking all political parties in the elections 10 questions – from the basic one, about the direction of their media policies if they come to power to the specific questions we have been asking for years.

1. Do you have a media policy and what is it based on?
2. Do you intend to provide long-term support for the survival of quality and professional journalism?
3. Do you support and encourage collective bargaining as a way to better protect labor rights in the media? Are you willing to compromise with the workers?
4. Are you willing to prepare a legislative framework for changes in the media sector? Do you have any comments on the Law on Electronic Media and the Law on Copyright?
5. Would you support the change of the Law on public service Croatian radio television and ensure the independence of the public media service?
6. How would you stop the abuse of SLAPP – lawsuits as pressure on journalists? Are you in favor of deleting insult and defamation from the Criminal Code?
7. How would you protect journalists who publicly warn of the pressures they are exposed to?
8. How would you ensure the depoliticization of institutions that are obliged to act independently, such as the Electronic Media Council and the HRT Programming Council?
9. How would you ensure the implementation of the Media Law and the implementation of the media statute?
10. How would you ensure the independence of local media and protection from local sheriffs?

We will regularly publish the answers on our portals and social networks.

Iako navikli na krizu mediji u Crnoj Gori i regionu suočili su se sa do sada najvećim izazovom. Kao prvo ,,rješenje” vlasnici posežu za otpuštanjem zaposlenih i smanjenjem plata. A dok im oglašivači otkazuju reklame i država sporo pomaže, čuju se pohvale o informativnom i edukativnom pregnuću profesionalnih medija

Nesiguran, stresan, ponekad rizičan i slabo plaćen posao, karakteristike su rada u medijima. Epidemija korona virusa je mnogima povećala obim posla i svima donijela dodatnu nesigurnost.

Prvi medij koji se odlučio na rezove je Radio-televizija Crne Gore. Generalni direktor RTCG Božidar Šundić dao je otkaz svim honorarcima u javnom servisu pozivajući se na zaključke Vlade i hitne mjere u vezi sa virusom. ,,Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani”, obavijestio je Šundić menadžment.

RTCG je krajem prošle godine imala 723 zaposlena, 717 za stalno, tako da ova odluka neće mnogo rasteretiti troškove javnog servisa. Sam Šundić je, prošle godine, objasnio da je 250 radnika višak, te da 70 odsto budžeta ide na plate i honorare, a trebalo bi, po njegovoj računici, 51 odsto. Javni servis se finansira od novca poreskih obveznika, a tokom prošle i pretprošle godine imali su na raspolaganju blizu 14 miliona eura godišnje.

Kada se RTCG sa stabilnim finansiranjem odlučila na ovakav potez, šta da očekuju zaposleni u privatnim medijima koji se finansiraju od prodaje i reklama. Činjenica da pojedini privatni mediji imaju veću gledanost i uživaju daleko veće povjerenje od javnog servisa u toj računici ne pomažu puno.

,,Kao i ostale djelatnosti, epidemija je i medije pogodila i otežala im rad. Prvo su se povukli oglašivači, gotovo svi. Štampanje je ograničeno u proteklih mjesec dana, a i zbog ograničenog kretanja građani teže mogu da dođu do novina”, kaže zamjenik glavnog urednika Dana Nikola Marković.

Direktori medija tvrde da je urušeno marketinško tržište, a drastičan pad interesovanje za oglašavanje potvrđuju i marketinški stručnjaci.

Milena Perović-Korać, direktorica nezavisnog nedjeljenika Monitor, kaže da tokom pandemije nije bilo povećanog obima posla, ali je marketing, odnosno oglašavanje smanjeno: ,,Ostalo je par stalnih, većih oglašivača. Još je rano govoriti o smanjenju plata i otpuštanju radnika, a poslovanje će svakako posebno zavisiti od narednog perioda, i stanja crnogorske privrede ubuduće”.

,,Plašim se da će većinu tereta podnijeti zaposleni novinari i ostali. U pojedinim medijima, posebno lokalnim emiterima, vjerovatno će doći do  otpuštanja zaposlenih. To nije dobro ni za koga u društvu, veća količina posla će se preliti na manji broj ljudi, a onda će doći i do pada kvaliteta”, smatra Nikola Marković.

A za kvalitetan rad, u doba epidemije, mediji su po prvi put dobili pohvalu i iz Vlade. ,,Zahvaljujem crnogorskim štampanim i elektronskim medijima na kvalitetnom i profesionalnom izvještavanju u zajedničkim nastojanjima da se zaštitimo od epidemije”, napisao je, krajem marta, premijer Duško Marković na Tviteru.

Urednik Dana smatra da su skoro svi mediji pokazali visok nivo profesionalizma: ,,Niko nije širio paniku, lažne vijesti, dezinformacije. Kakva god uređivačka politika bila i razjedinjenost na medijskoj sceni, ipak se u ovom vremenu krize držalo do pravila esnafa i kodeksa novinara”. Marković ističe i da su u trenutku kad su oslabile demokratske kontrole i kada je uvedeno  neformalno vanredno stanje ,,mediji jedini koji mogu da ukazuju na propuste i zloupotrebe moći. Zato je važno da mediji koliko-toliko normalno funkcionišu”.

Medijima koji su i u normalnim okolnostima ugroženi, a pojedini i na meti visokih državnih funkcionera, ovoga puta mimo premijerove hvale stigla je i pomoć. Iz Ministarstva kulture kazali su nam da su se ekonomske mjera podrške privredi, odnosile i na kompanije u oblasti medija, a to su odlaganje poreza i doprinosa za tri mjeseca, te moratorijum na kredite. Pored ovoga Vlada je, do sada, za medijski sektor u Crnoj Gori obezbijedila: oslobođanje plaćanja obaveza u iznosu od 100.000 eura prema Agenciji za elektronske medije (AEM) i Prava autora muzike (PAM) za period od 90 dana (mart, april i maj); odgađanje plaćanja obaveza u iznosu od 200.000 eura prema Radio-difuznom centru za period od 90 dana (mart, april i maj) i prema PAM-u za narednih 90 dana (jun, jul i avgust); direktnu finansijsku podršku za finansiranje programa u štampanim i elektronskim medijima u okviru djelovanja COVID 19, u iznosu od preko 310.000 eura, kroz konkurse Ministarstva kulture i Filmskog centra Crne Gore i jednokratnu uplatu prema lokalnim javnim radio-televizijskim emiterima.

Vlada je 24. aprila, zadužila Investiciono-razvojni fond da formirao novu kreditnu liniju kako bi se pomoglo medijima da ublaže ili smanje posljedice izazvane pandemijom korona virusa. U Ministarstvu kulture kažu da je taj fond već formiran. Kredit je namijenjen za održavanje likvidnosti elektronskih i štampanih medija registrovanih u Crnoj Gori. Maksimalni iznos kredita je do 600.000 eura uz kamatnu stopu od 2% i rok povraćaja do osam godina, a uz grejs period do dvije godine. Sredstva kredita mogu se koristiti za: obrtna sredstva, kao što su troškovi materijala, repromaterijala i proizvodnih usluga; za isplatu neto zarada zaposlenima za period trajanja mjera zaštite (do tri mjeseca); i za troškove zakupa za period trajanja mjera zaštite (do tri mjeseca).

,,Pomoć i kreditna linija su dobrodošli, ali bojim se da to neće biti dovoljno da svi mediji prežive. Država dodatno treba da obrati pažnju na otežan rad medija, jer je to posao od javnog interesa”, ističe Nikola Marković.

Perović-Korać problematizuje vladine mjere zbog diskriminatorskog odnosa kojim je sužen broj onih koji će pomoć dobiti: ,,Vlada je raspisala konkurs za pomoć štampanim, ali isključivo dnevnim novinama, čime su isključeni svi drugi štampani mediji, pa i nedjeljnici. Takođe, omogućena je kreditna linija, ali je jedan od preduslova, koji se tiče plaćenih poreza, onemogućio dobar dio medija sa tolerišućim kašnjenjima u plaćanju poreza, da se za njih prijavi. Poreske vlasti tolerišu ogromne poreske dugove brojnim privilegovanim kompanijama, a sada se traži gotovo potpuno izmirenje da bi se primila pomoć koja je po svim parametrima nužna”.

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović-Veličković navodi da je dnevnim štampanim medijima već raspoređeno 150.000 eura – Pobjedi, Vijestima i Danu po 43.000, a Dnevnim novinama19.500. Uz oslobađanje plaćanja naknade za emitovanje, za tri mjeseca, i ostale mjere, Camović kaže da je dosadašnja pomoć značajna. Ona pita zašto  Vlada nije uslovila pomoć – ,,da oni kojima se pomaže ne smiju da otpuštaju radnike jer je onda pitanje koja je svrha te pomoći, tj. kome se i zašto pomaže novcem građana”.

,,Kriza postoji, ali mjere jesu preduzete i ona ne smije biti izgovor za dodatno degradiranje prava zaposlenih. Mi u SMCG smatramo da vodeće crnogorske redakcije već duže vrijeme rade sa minimumom zaposlenih koje su preopteretili, a uprkos tome otpuštanja su već bilježena ove godine. Što je još gore, odmah nakon što su dobili nenadanu novčanu pomoć neki mediji su najavili nova otpuštanja pravdajući to smanjenjem broja oglašivača”, ističe Camović-Veličković.

Ona naglašava da najznačajniji privatni mediji i nisu toliko neprofitabilni koliko se želi prikazati javnosti: ,,Samo u 2018. prihod im je bio 36 miliona eura, a čist profit 300.000 eura, dok je prošle godine taj profit bio tri puta veći, tako da opet ne stoji priča da su na prosjačkom štapu i da ih je kriza pogodila u mjeri da ne mogu da opstanu”.

Da su medijima, usljed pandemije, prihodi drastično smanjeni i da su gurnuti na granicu preživljavanja, dok se u isto vrijeme od njih očekuje da obavljaju veći posao nego ikad, smatra Vuk Maraš, izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope. ,,Mediji su se pokazali kao ključni faktor, ne samo u informisanju građana, već i u njihovoj edukaciji kako bi se spriječilo širenje pandemije. Finansijske probleme medija u ovim vanrednom uslovima nadležni jesu prepoznali, kroz određene mjere pomoći, ali obim i trajanje krize pokazuju da je veća pomoć neophodna”.

Maraš smatra da vlade regiona moraju hitno proširiti obim pomoći medijima.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je, krajem protekle sedmice, primio predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoja Zovkai predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maju Sever koji su mu predstavili prijedlog mjera za pomoć medijima. HND i SNH predložili su da Vlada za novinare i medije donese posebne mjere budući da nijesu bili obuhvaćeni dosadašnjim mjerama. Kao ključne mjere istakli su osnivanje kriznog fonda putem kojega bi se pomoglo novinarima neprofitnih i lokalnih medija, te slobodnim novinarima, fotoreporterima, snimateljima i ostalim medijskih radnicima. Predložili su zaštitu zaposlenih u medijima tako što će se finansijska pomoć države usloviti obavezom vlasnika medija da ne otpuštaju zaposlene niti im smanjuju plate.

Dragan Sekulovski, izvršni direktor Udruženja novinara Sjeverne Makedonije, izjavio je da su novinarska udruženja zatražila od Vlade hitne subvencije za medije: ,,Takođe smo tražili da se medijima pomogne kao i  ostalim privrednim sektorima koji su najviše pogođeni krizom i taj je zahtjev djelimično prihvaćen – mediji su dio prvih sektora koji će koristiti ovu državnu pomoć”.

On navodi da je krajem marta medijski regulator vratio godišnje naknade u iznosu od 1,2 miliona eura, te da je to značajna pomoć privatnim televizijama i radio stanicama. ,,I pored toga što je najavljena pomoć, neki mediji su počeli s otpuštanjem novinara. Imali smo slučaj s nekoliko internet medija kompanije NET Media Group Dooel – vlasnik je petorici novinara uručio otkaze bez ikakvog posebnog objašnjenja”, navodi Sekulovski.

Borka Rudić, generalna sekretarica udruženja BiH novinari, kazala nam je da, uprkos brojnim zahtjevima, država na svim nivoima administrativne vlasti (država, pa dva entiteta, Brčko District i 14 različitih vlada, itd…) nije poduzela bilo kakve mjere pomoći, podrške i zaštite medijske industrije.

,,BH novinari se zalažu za formiranje posebnog Fonda za pomoć medijima. Prema informacijama kojima raspolažemo, prošle godine je izdvojeno više od tri miliona eura za podršku telekomunikacijskom i medijskom sektoru. Ta sredstva, koliko znamo, nisu potrošena niti su preusmjerena za druge potrebe. BH novinari će insistirati da se taj iznos u potpunosti ili djelimično odredi za formiranja fonda za pomoć medijima u BiH”, najavljuje Rudić.

Ona ističe da se u BiH govori o padu komercijalnih prihoda u medijskoj industriji za čak 80 odsto. Sljedstveno tome počela su i otpuštanja zaposlenih – u kompaniji Oslobođenje otpušteno 10 novinara i još sedam uposlenika u televiziji Kanal O, koja djeluje u okviru Oslobođenja. Sarajevski Radio Stari Grad je prekinuo saradnju i ugovor sa tri zaposlena. Otpuštanja novinara u ova dva medija izazvali su burne rekcije u javnosti, posebno što je među otpuštenima bio i jedan broj starijih novinara i novinarki, koji će teško naći drugi posao. U javnom servisu BHRT su svim zaposlenim smanjene plate za 10 odsto, zbog pada naplate RTV takse.

,,Strahujem da nam tek slijedi suočavanje sa masovnijim otkazima u medijima, jer ćemo ekonomske i finansijske posljedice pandemije Covida19 tek početi osjećati u idućih šest mjeseci, kao i posledice drastičnog smanjenja komercijalnih prihoda i potpunog zastoja u svim životnim oblastima”, zaključuje Rudić.

Ni u Srbiji država nije predvidjela nikakve posebne mjere pomoći medijima već važe iste mjere kao i za sve ostale privredne subjekte, objašnjava Tamara Filipović-Stevanović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS).

NUNS je tražio da se umanje porezi i doprinosi ili da se mediji oslobode plaćanja ove obaveze, a država je donijela odluku da se ove obaveze mogu odložiti do kraja godine, a onda plaćati u ratama od početka 2021.

,,Za sada nemamo informaciju da je bilo, niti da je najavljeno neko masovnije otpuštanje radnika u medijima, ali pribojavamo se smanjenja plata jer je komercijalni prihod od oglašivača u medijima jako skroman ukoliko ga uopšte ima, a to se naročito odnosi na lokalne medije”, kaže Filipović-Stevanović.

Vlada Srbije je 28. marta donijela Zaključak kojim se određuje informisanje stanovništva o stanju i posljedicama zarazne bolesti COVID-19. Zaključak je ostavljao opasnu mogućnost da bi mediji i novinari mogli odgovarati za širenje dezinformacija i u slučaju da sagovornik (u svojstvu nezavisnog eksperta, građanina, političara, medicinskog radnika i sl.) komentariše postojeća rješenja koja država preduzima u toku pandemije, što u potpunosti parališe dijalog o trenutno važnoj temi u državi, ističe Filipović-Stevanović. Ovaj Zaključak je povučen nakon četiri dana, ali je u tom periodu novinarka Ana Lalić pritvorena zbog obavljanja svog posla u javnom interesu, a 27.04. krivična prijava protiv Ane Lalić je povučena čime je dokazano da je ova mjera imala za cilj da ograniči slobodan protok informacija.

Filipović-Stevanović zaključuje da je opšta slike stanja medijskih sloboda dosta pogoršana od početka pandemije, te da su postojali ozbiljni pokušaji države da ograniči slobodu medija.

U prilogu slobode medija u Crnoj Gori, nedavno je u izvještaju Crna Gora i korona – stanje nacije u prvih šest sedmica, Centra za građansko obrazovanje (CGO) objavljeno da ,,nijedan medij i medijska organizacija nijesu našli ništa sporno u konferencijama za novinare Nacionalnog koordinacionog tijela bez novinara”. Pres konferencije bez novinara bila je jedna od prvih Vladinih mjera, a ukinuta je nedavno. I u Srbiji je takva praksa bila uspostavljena, pa je morala biti ukinuta nakon kritika nezavisnih medija i medijskih udruženja. Ovo već nema veze sa krizom i finansiranjem, više je stvar vlasničkih i unutarredakcijskih odnosa i dogovora.

Predrag NIKOLIĆ

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici I Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije I autora I ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.

The commission for investigating the killings of journalists reminds the public that June 11 marks the 19th anniversary of the murder of Milan Pantic, the correspondent of „Vecernje novosti“ in Jagodina. Milan’s closest of kin, his journalist colleagues and the Serbian public have been seeking justice for Milan Pantic for almost twenty years. Yet, there is no justice: the murder remains unsolved, the murderers are still at large and the instigators anonymous.

The commission for investigating the killings of journalists has changed the course of the investigation into this crime. The working group of the Commission, headed by Dragan Kecman, the police inspector who earned credit for his dogged investigation of the finally resolved murder of Slavko Curuvija, found crucial new information pertaining to the cold Pantic case.

This June 11 will mark two years since the Commission, based on information thus obtained, has been demanding that the Special Prosecutor’s Office for Organized Crime take charge of Milan Pantic’s murder case and officially open its own investigation. Two years ago, the request of the Commission was publicly supported by the Association of Journalists of Serbia which Milan belonged to.

Yet for two years, the Special Prosecutor’s Office for Organized Crime has ignored the demand to open an investigation in the case of the journalist whose investigative reporting of suspicious privatizations in Jagodina was shut down when he was murdered.

The Special Prosecutor’s Office has an obligation to explain to the public its inaction and indifference towards the murder of this investigative journalist.

In 2001, our colleague Pantic came to believe that Serbia had at last become a democratic state in which journalists were allowed to shed light into important affairs of the state, and bring to the fore suspicious actions of important state officials. That illusion cost him his life. The way to show respect to this honest and professional journalist is by proving that justice, although slow, will prevail.

The police and judicial authorities in Jagodina are not up to the task. Our findings indicate that the decade long investigation was not conducted properly, that important material evidence was not preserved, that important investigative actions were not performed, while others were not properly processed and documented.

But the conspiracy to silence Milan Pantic, according to everything we know now, was not hatched in Jagodina but higher up, in the circles that decided on privatizations in the Republic of Serbia. We are deeply convinced that Milan Pantic was the victim of an organized crime and that the Special Prosecutor’s Office for Organized Crime in Belgrade should be in charge of solving the crime and bringing the perpetrators to justice. Ignoring this would bring shame on all of us.

The Special Prosecutor’s Office must not sit tight and ignore its obligation until the twentieth anniversary of the murder of Milan Pantic.

Veran Matic

Chairman of the Commission for investigating the killings of journalists

PODGORICA, 08.06.2020. – The Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has filed an indictment against Radoslav Gile Stanisic, who is suspected of inciting two minors to set fire to several cars owned by the Daily news “Vijesti”, in 2011 and 2014.

“Due to the burning of the vehicle of Daily news “Vijesti”, the state prosecutor in the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica filed an indictment against R.S. to the Basic Court in Podgorica due to a well-founded suspicion that he committed the criminal offense of causing general danger by incitement. Also, procecutor submitted a proposal to the court for the imposition of a criminal sanction against two minors due to a well-founded suspicion that, as co-perpetrators, they committed the criminal offense of causing general danger “, it is written on the website of the prosecution.

At the end of May, Stanisic was questioned in the prosecutor’s office and before the investigating judge, where he claimed that he had nothing to do with the series of burning of the editorial cars of the Daily news “Vijesti”.

Stanisic is suspected that he ordered the series of ignition of the “Vijesti” vehicle, which began on July 14, 2011.

N1 TV refused to provide media coverage for the ruling Serbian Progressive Party (SNS) campaign advertising, said SNS leader and President of Serbia Aleksandar Vucic, adding that N1 set conditions under which the party can be advertised in its programme.

“N1 sent us a note on how we can be advertised. Yesterday we said – give us five minutes per half an hour, we’d like to air our content,” Vucic told Prva TV, adding that his party first asked for the period between 7-10 pm and then between 5-7 pm but N1 refused.

“We even wanted to pay because we would compromise N1’s programming schedule, because I guess there should be a 24/7 anti-campaign for Aleksandar Vucic in their programming schedule. They don’t care about money, looks like they have enough,” said Vucic.

In response, N1 editorial board explained that the new advertising regulations do not allow paid content but only individual political advertising messages within a time frame determined by the law.

“Since we would be violating the Law on Advertising, which neither we or you want us to do, the only thing we can stick to are commercial breaks and regular advertising,” N1 responded.

TV advertising and TV sale cannot take more than 20 percent of the time in one hour of the programme broadcast by a commercial media outlet. According to the Law on Advertising, 12 minutes of advertising is allowed per hour in a TV programme with several advertising messages instead of only one, due to the principle of non-discrimination, said N1.