Home Blog Page 420

Upravni sud: Ministar Tasovac oštetio Južne vesti

0

BEOGRAD, 16.08.2017. – Upravni sud poništio prošlogodišnje rešenje Ministarstva kulture i informisanja kojim je portalu Južne vesti za sufinansiranje projekta dodeljen mnogo manji iznos od onog koji je predlagala stručna komisija za ocenjivanje projekata

Postupajući po tužbi internet portala Južne vesti, Upravni sud (odeljenje u Nišu) poništio je deo rešenja Ministarstva kulture i informisanja kojim je tom mediju u julu prošle godine dodeljeno milion dinara umesto 1.700.000 dinara koliko je predložila stručna komisija. Prema presudi, osporeno rešenje ne sadrži utvrđeno činjenično stanje i razloge kojima se Ministarstvo rukovodilo kada je tužiocu raspodelilo manja sredstva od iznosa koji je predložila komisija.

Podsećamo da je reč o republičkom Konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja u 2016. godini. Na konkurs je stiglo 484 projekata, a podržano je 176 projekata, u pet kategorija: televizija, radio, internet, štampani mediji i produkcija, sa ukupno 151,410.000 dinara.

Tadašnji resorni ministar Ivan Tasovac nije se saglasio sa predlogom petočlane stručne komisije koja je ocenjivala projekte. Ni nakon višečasovnog burnog sastanka ministra sa komisijom nije postignuta saglasnost pa je Tasovac preinačio predlog komisije i doneo drugačije rešenje o raspodeli sredstava za projekte u kategoriji internet medija. Ministar nije potpisao devet rešenja na predlog komisije, a kod šest je izmenio predložene iznose za sufinansiranje projekata. Tako je postupio i u rešenju za internet portal Južne vesti – predlog komisije da se projekat tog medija „Institucije u službi građana“ sufinansira sa 1.700.000 dinara ministar je umanjio za 700.000.

Izdavač Južnih vesti, privredno društvo “Simplicity” d.o.o podneo je krajem jula 2016. tužbu Upravnom sudu kojom je osporena zakonitost rešenja ministra Tasovca zbog „povrede pravila postupka, nepotpuno i netačno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava“.

„U obrazloženju rešenja nisu dati razlozi zbog kojih je tuženi organ izvršio raspodelu sredstava na način označen dispozitivom rešenja, a nisu dati ni razlozi kojima se tuženi organ rukovodio kada je tužiocu raspodelio sredstva u iznosu manjem od traženog, ali i manjem iznosu od iznosa koji je predložila konkursna komisija, s obzirom da je za realizaciju tražio 3.452.000 dinara, a konkursna komisija je predložila da mu se dodele sredstva u iznosu od 1.700.000 dinara, zbog čega je isti projekat vrednovan različito sa stanovišta  konkursne komisije i sa stanovišta ministra“, naveo je tužilac i podsetio da je Zakon o javnom informisanju i medijima propisao da ocenu projekata vrši stručna komisija.

U odgovoru na tužbu Ministarstvo kulture i informisanja je osporilo sve navode tužioca i ostalo pri razlozima datim u obrazloženju rešenja.

Između ostalog, Ministarstvo je navelo da je Zakonom o javnom informisanju i medijima propisano da je predloženi iznos sredstava za sufinansiranje samo jedan od kriterijuma za ocenu projekata, i da zato u slučaju Južnih vesti nije povređeno pravo na sufinansiranje. Pored toga, Ministarstvo je navelo i da je Zakonom o javnom informisanju propisano da se odluka o raspodeli sredstava donosi u obliku rešenja sa obrazloženjem za svaki posebni konkurs, i da zato u obrazloženju nije nužno navoditi razloge za svakog učesnika kome su dodeljena manja sredstva od predloga.

Međutim, Upravni sud u presudi navodi da je tužba osnovana i da je dispozitivom spornog rešenja povređen zakon na štetu Južnih vesti.

„Prema nalaženju suda, ne mogu se prihvatiti kao pravilni ovako uopšteno dati razlozi tuženog organa u obrazloženju rešenja, jer obrazloženje osporenog rešenja ne sadrži utvrđeno činjenično stanje i razloge koji s obzirom na činjenično stanje upućuju na rešenje koje je dato… odnosno razloge kojima se tuženi organ rukovodio kada je tužiocu raspodelio sredstva u manjem iznosu od traženog, odnosno u manjem iznosu od iznosa koji je predložila komisija…. Zbog navedenih razloga, prema nalaženju suda, osporenim rešenjem u navedenom delu su povređena pravila postupka na štetu tužioca“, zaključuje se u presudi Upravnog suda koju je potpisao predsednik sudskog veća  sudija Tomislav Medved.

Da li mediji polažu račune za javni novac koji troše?

0

 

Sarajevo, 14.08.2017.-Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno transparentne kada dodjeljuju javna novčana sredstva medijima. Entitetskim zakonima o budžetima je propisano da institucije objavljuju svoje budžete u službenim novinama, ali oni nisu lako dostupni. Službena glasila kantonalnih i lokalnih vlasti često nisu objavljena ili nisu ažurirana na internetskim kantonalnim, gradskim i općinskim stranicama, a pojedinim listovima, poput entitetskih, može se pristupiti jedino uz plaćanje pretplate.

Vlasti bi budžete trebale postavljati i na svojim oficijelnim web-stranicama, ali naročito na nižim nivoima to se ne primjenjuje ili se na web-stranicama mogu pronaći samo budžeti iz prethodnih godina. Poreg toga, ukoliko su budžeti i dostupni, često finansiranje medija nije precizno navedeno, a netransparentan je i rad i sastav onih koji odlučuju o dodjeli javnih sredstava, kao i kriteriji i procedure prema kojima se ta sredstva dodjeljuju.

Međutim, nisu samo institucije vlasti te koje bi trebale objavljivati informacije od javnog značaja, među kojima i podatke o dodjeli javnih sredstava, već i mediji koji dobivaju i troše javni novac.

U Bosni i Hercegovini postoji nekoliko propisa koji obavezuju medije da dostavljaju svoje finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju, ali je implementacija tih obaveza upitna, a postupanje nakon dostavljenih izvještaja nesvrsishodno. Javni mediji imaju obavezu da izvještaje o radu i poslovanju i o izvršenju poslovnog plana dostavljaju svojim osnivačima, bilo kantonalnim, općinskim i gradskim vlastima, Parlamentarnoj skupštini BiH (BHRT), Parlamentu FBiH (FTV) ili Narodnoj skupštini RS-a (RTRS), kao i nadležnim ministarstvima i službama. Međutim, dok se ta obaveza izvještavanja formalno poštuje i izvještaji mogu ponuditi značajne informacije o finansijskom poslovanju medija, u praksi je njihov sadržaj slabo reguliran, postupanje u ovisnosti od njihovog sadržaja nije jasno definirano i na kraju nije osigurano njihovo objavljivanje.

Pored toga, javna preduzeća, pa time i javni mediji, su dužni informacije o svojoj organizacijskoj strukturi i finansijskom poslovanju u Federaciji BiH učiniti dostupnim javnosti “putem internet stranice javnog preduzeća” ili, kako je to naznačeno u zakonu Republike Srpske, putem “internet stranice ili na drugi adekvatan način”. Međutim, u praksi, javni mediji to ne čine i građani u cjelini nemaju uvid u način na koji mediji troše njihov novac.

Čitav izvještaj možete pročitati ovdje.

KONKURS: Zaštita medijskih sloboda i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu

0

Sarajevo, 14.08.2017. – Otvoren konkurs za dodjelu podrške projektima manje vrijednosti. Rok za prijavu: 31.08.2017.

Udruženje/Udruga BH novinari u saradnji s partnerskim organizacijama iz regiona poziva organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova*, Crne Gore i Srbije koje se bave zaštitom ljudskih prava da se se u partnerstvu s novinarima, njihovim  udruženjima, sindikatima, mrežama i medijskim organizacijama prijave za finansijsku podršku projekatima manje vrijednosti “Zaštita medijskih sloboda i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu”.

 Konkurs ima dva prioriteta:

(1) podrška projektima koji se bave problemima i preprekama na koje nailaze novinari izloženi različitim vrstama pritisaka i

(2) podrška projektima koji se fokusiraju na pritiske kojima su izloženi aktivisti za ljudska prava u pogledu slobode izražavanja.

Ukupna vrednost projekata manje vredosti je 267 000 EUR. Program je organizovan u dvije cjeline

(1) podrška regionalnim projektima u visini 30 000 – 40 000 EUR po projektu

(2) podrška nacionalnim projekte u visini 5000 – 10000 EUR po projektu.

U zavisnosti od kvaliteta prijava, planira se dodjela 15 projekata (5 većih regionalnih i 10 manjih za nacionalne projekte).

Konkurs je otvoren od 14. 08. do  31. 8. 2017. u 23:59:59.

 

Konkursna dokumentacija

Smjernice za podnosioce, prijavni obrazac i prijavni obrazac budžeta nalaze se na web stranici projekta http://safejournalists.net.

Radni jezik konkursa je engleski, što podrazumeva da su konkursna dokumentacija, komunikacija sa zainteresovanim stranama i projektne prijave na  engleskom jeziku.

Pitanja o uslovima konkursa mogu se postaviti na email adresu [email protected].

Odgovori na poslata pitanja će biti objavljeni na sajtu projekta http://safejournalists.net 20.8.2017.

Rezultati konkursa

Rezultati konkursa će biti objavljeni 20. septembra na web stranici projekta http://safejournalists.net.

Tehničku pomoć u sprovođenju konkursa pruža Zaklada SOLIDARNA.

Ovaj konkurs sprovodi Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u sklopu šireg projekta “Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara” zajedno sa partnerskim novinarskim organizacijama iz Srbije (NUNS), BiH (BHN), Crne Gore (SMCG), Kosova (AGK) i Makedonije (ZNM), uz finansijsku podršku Evropske komisije (IPA) i sufinansiranje Ureda za udruge Vlade RH.

*Ovaj naziv ne prejudicira status i u skladu je s Rezolucijom 1244 i mišljenju Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.

Tužilaštvo pomagač tabloidima

0

BEOGRAD, 14.08.2017. – Slučaj u kome Više javno tužilaštvo zaključuje da nema osnovane sumnje da su urednici Dragan J. Vučićević i Željko Mitrović izvršili neko krivično delo time što su novinare i javne ličnosti u svojim medijima optužili da učestvuju u “zaveri protiv vlasti u Srbiji”, “prave haos” i “spremaju ubijanje Vučića”, pokazatelj je neefikasnog odnosa pravosuđa, ali i vlasti prema medijima.

To ističu podnosioci ove prijave u razgovoru za Danas. Antonela Riha, novinarka i autorka emisije Necenzurisano na TV Šabac, i jedna od onih koji su se našli na “poternici prorežimskih medija”, odluku tužilaštva naziva igrarijama.

– Igramo se pravne države tako što jedne novine objave bezočne laži i optužbe za najteže zločine, drugi mediji to prenesu i niko ne reaguje da ispita te navode. Posle svega Informer i dalje izlazi, a mi smo na slobodi, što je valjda dovoljna potvrda da nije bilo nikakvih dokaza za optužbe na naš račun, smatra Riha. Ona dodaje da je odluka tužilaštva očekivana, ali svakako sramotna, jer se do danas pokazalo da ništa od onoga što je Informer pisao nije istina.

– Iskoristićemo sve pravne mere da pokažemo koliko je takva laž opasna, jer kada vas neko optuži da planirate državni udar, vi sutradan možete samo da strahujete da ćete se naći u zatvoru, naglašava Riha.

Vukašin Obradović, urednik “Vranjanskih” koji se na spisku “izdajnika” našao kao predsednik NUNS-a, saglasan je da je epilog sa odbacivanjem prijave očekivan, ali da je to bio test na kome je srpsko pravosuđe još jednom pokazalo svoju neefikasnost koja je uzrok problema na medijskoj sceni.

– Dok novinari prorežimskih medija budu zaštićeni od krivične odgovornosti za ono što pišu, imaćemo hajke, linč i progon svih koji kritički razmišljaju, uveren je Obradović.

On naglašava i da takvo ophođenje pomenutih medija predstavlja, ne samo kršenje zakona, već i dovodi u pitanje bezbednost, te će zbog toga tražiti odgovornost i pred Apelacionim javnim tužilaštvom.

– Takve optužbe predstavljaju veliki rizik za sve nas, na to se ne obraća dovoljno pažnje, a nije bezazleno, zbog toga ćemo se žaliti na ovu odluku. Ako budemo iscrpeli sva pravna sredstva u zemlji, ići ćemo i pred Sud u Strazburu, upozorava on.

Tamara Skroza, novinarka nedeljnika Vreme, smatra da je zbog ozbiljnosti optužbi bilo važno da podnese prijavu kao odgovor, iako ne veruje u efikasnost srpskog pravosuđa.

– Bilo bi naivno očekivati pravdu u državi u kojoj je uopšte moguće da se neko stavi mete na leđa novinarima, ali kada to dobijete crno na belo, ipak vas pogodi. Valjda sam potajno ostavljala mogućnost za neku istragu, a ne da izađu iz svega čisti kao suza, objašnjava Skroza.

Ona otkriva i da su svi koji su se našli u optužbama Informera i Pinka doživeli zbog toga neku neprijatnost i da još veći strah uliva to što niko neće odgovarati za to.

Glumac Branislav Trifunović, koji se našao na Informerovoj listi “rušitelja režima”, kaže da se posle odluke tužilaštva oseća kao da pripada nižoj klasi ljudi jer nema jednaka prava i zaštitu svoje države.

– Štite se samo ljudi koji su bliski režimu, to je jasan nastavak stalne umešanosti politike u pravosuđe, i svi koji nisu njihovi su ugroženi, ukazuje Trifunović.

“Odluka je politički čin i pretnja protivnicima”

Da je odbacivanje krivičnih prijava “politički” a ne pravni čin saopštio je Pokret slobodnih građana reagujući na odbacivanje krivične prijave protiv Informera i Pinka.

“Odluka Višeg javnog tužilaštva nije zasnovana na pravu i zakonu već predstavlja jasnu demonstraciju političke moći Aleksandra Vučića i SNS-a koja se zasniva na kontroli svih grana vlasti i državnih i paradržavnih centara moći”, navodi se u saopštenju.

Oni naglašavaju da vlast ne pokušava da sakrije svoju umešanost u ovu odluku jer tako šalje poruku političkim protivnicima “da će svaki otpor režimu biti kažnjen”.

Vučićević plaća Matiću 250.000 dinara

Glavni i odgovorni urednik informativnog programa B92 Veran Matić saopštio je da je Viši sud u Beogradu prvostepenom presudom obavezao glavnog i odgovornog urednika Informera Dragana J. Vučićevića i izdavača tog lista da mu plate 250.000 dinara, na ime naknade štete, sa kamatama od početka februara 2017. godine, i 88.600 dinara troškova postupka.

Prema Matićevim navodima, sud je Vučićevića obavezao i da presudu o svom trošku objavi najkasnije u drugom narednom broju Informera, kao i u elektronskom izdanju lista na internetu.

Tužba je podneta zbog serije tekstova o Matiću, objavljivanih u Informeru u periodu od avgusta 2014, do kraja januara 2015. godine, a tokom postupka raspravljalo se i o tekstovima objavljivanim u istom listu i posle podnošenja tužbe. U saopštenju

Matić ističe da je “Sud našao da su Vučićević i Informer prenosili neistinite informacije, što je, s obzirom na kontekst i odsustvo dobre namere, dovelo do ugrožavanja kredibiliteta Matića kao javne ličnosti i dugogodišnjeg novinara i urednika”.

Urednik Informera izgubio sudski proces: Kažnjen zbog laži o Matiću

0

BEOGRAD, 11.08.2017. – U prvostepenoj presudi Višeg suda u Beogradu koja je ovih dana dostavljena strankama, Dragan J. Vučićević, glavni i odgovorni urednik Informera i njegova privatna kompanija koja je izdavač tog lista, obavezani su da Veranu Matiću, glavnom i odgovornom uredniku informativnog programa B92, plate naknadu štete u iznosu od 250 hiljada dinara sa kamatama od početka februara ove godine i troškove postupka u visini od 88 hiljada i šesto dinara.

Sud je Vučićevića obavezao i da presudu o svom trošku objavi najkasnije u drugom narednom broju Informera, kao i u elektronskom izdanju lista na internetu.

Tužba je podneta zbog serije tekstova o Matiću, objavljivanih u Informeru u periodu od avgusta 2014, do kraja januara 2015. godine, a tokom postupka raspravljalo se i o tekstovima objavljivanim u istom listu i nakon podnošenja tužbe.

Sud je našao da su Vučićević i Informer prenosili neistinite informacije, što je, obzirom na kontekst i odsustvo dobre namere, dovelo do ugrožavanja kredibiliteta Matića kao javne ličnosti i dugogodišnjeg novinara i urednika.

U odnosu na deo tekstova kojima se implicira da je Matić navodno „ispod žita“ pokušao da obezbedi za sebe u to vreme upražnjenu funkciju generalnog direktora RTS-a, sud je posebno ukazao da Vučićević i Informer za svoje navode, niti u tekstovima, niti kasnije tokom postupka, nisu predložili svedoke niti makar naveli na koji način, pred kim, ili u kojoj prilici je Matić, navodno, lobirao za ovu funkciju.

Neistinite informacije su uporno prenosili i pored više puta ponovljenih Matićevih tvrdnji da neće da se kandiduje, da nije zainteresovan za tu funkciju i da čak i ne ispunjava zakonom propisane uslove za nju.

Advokat Kruna Savović, koja je zastupala Verana Matića u postupku pred sudom kaže:

„Sud je našao da su novinari, pa i Dragan J. Vučićević, slobodni da iznose svoje stavove i mišljenja, ali da su kad objavljuju informacije o konkretnim pojavama, ličnostima ili događajima, obavezni da te informacije provere sa dužnom novinarskom pažnjom. Ono što je u ovoj presudi posebno značajno, to je odgovor koji ona daje na pitanje šta sud smatra dužnom novinarskom pažnjom. Ta pažnja je, kaže sud, poštovanje profesionalnih standarda novinarske struke; ta pažnja je poštovanje Kodeksa novinara Srbije. A Vučićević, u ovom slučaju, kako je našao sud, Kodeks i standarde nije poštovao“.

Veran Matić, predsednik Borda direktora B92 komentarišući presudu naveo je da je sudija veoma precizno utvrdila kako funkcioniše proces lansiranja lažne informacije, dezinformacije o nekome koga treba da disredituju, lažno optuže, a onda se ta lažna vest ojačava dnevnim „analitičarima“, dok se čestim ponavljanjem stvara nova realnost.

On je naglasio kako je važno edukovati i korisnike medija, a ovakve presude mogu u tome da pomognu, kao i istaći značaj samoregulative jer se sudija u utvrđivanju činjenica umnogome vodila Kodeksom novinara, uz zakonske regulative.

Bosnia and Herzegovina must protect journalist safety amid death threats

0

VIENNA, 11.08.2017. – IPI welcomes arrest of suspect after Bosnian columnist in hiding receives new threats over social media. 

The International Press Institute (IPI) today joined local groups in South East Europe in welcoming the arrest of a suspect following a new online death threat directed at a Bosnian journalist, but urged Bosnian authorities to step up efforts to protect journalist safety.

Dragan Bursać, a columnist for Al Jazeera Balkans (AJB) and the Bosnian news portal BUKA, was targeted on Facebook shortly after AJB’s publication Sunday of the article “I was silent while Bihać was killed” in which Bursać discussed the siege of Bihać in northwestern Bosnia during the Bosnian War. A Facebook user reportedly wrote to Bursać: “you will not hold your head on your shoulders, I can promise you that”.

The Western Balkan’s Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety reported this week that authorities in Republika Srpska, a constituent part of Bosnia and Herzegovina, had arrested a person believed to be responsible for the threat.

The Regional Platform has recorded several death threats over the past year against Bursać, who was forced to flee the city of Banja Luka in July out of fear for his safety. Moreover, in the first seven months of 2017, the group documented 58 cases of direct pressure, verbal threats and physical attacks on journalists in its regional database, 12 of which occurred in Bosnia and Herzegovina.

“Attacking journalists is an attack on freedom of speech and reporting,” the group said on Wednesday, and expressed concern to IPI over “widespread attacks targeting journalists” in Bosnia.

Marko Divković, president of the Bosnia and Herzegovina Journalists Association, commentedthat the repeated threats against Bursać were “proof that free and public opinion, in contrast to official attitudes, is not allowed or welcome”. The threats made over publicly expressed opinions, he added, “require urgent and decisive measures of the judicial authorities and institutions.”

IPI Deputy Director Scott Griffen echoed the concerns of local and regional groups.

“The authorities in Bosnia and Herzegovina have a obligation to ensure that threats of violence against journalists are dealt with quickly, and that those responsible are held to account,” he said. “While this week’s arrest to would appear to signal welcome progress, it represents only the beginning. There must be a credible prosecution in this case, as well as investigations into all other instances in which Dragan Bursać and other journalists in Bosnia and Herzegovina have been threatened.”

Previously, Bursać was threatened over a piece published on July 8, 2017 entitled “Is Banja Luka Celebrating Srebrenica Genocide?”, in which he condemned a gathering in the city by supporters of former military commander Ratko Mladić, who stands accused of war crimes, crimes against humanity and genocide before the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY). As a result of numerous threats that followed the article, Bursać left Banja Luka out of fear for his safety. No individuals have been arrested in that case.

“I received explicit threats via social networks, detailing what they would do to me and my family,” Bursać told the Balkan Investigative Reporting Network (BIRN). Bursać said his fleeing the city was an “example of worsening plight of journalists in Bosnia and Herzegovina”.

He added: “If you are reporting on culture, concerts, festivals, you are wonderful, but if you peek into the pockets of politicians and tycoons, and refuse to uphold fascism, then you receive death threats.”

Tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv urednika Informera i Pinka

0

BEOGRAD, 10.08.2017. – I pored toga što su u tekstovima Informera, na Televiziji Pink i drugim medijima bez dokaza optuživani za najteža krivična dela, tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu uglednih novinara, aktivista i umetnika i odbilo da vodi postupak po službenoj dužnosti. Oštećeni uložili prigovor na ovakvu odluku.

Više od 14 meseci nakon što je Informer objavio seriju tekstova u kojima je pojedine javne ličnosti optužio za zaveru protiv vlasti i nasilno rušenje ustavnog poretka, Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića, glavnog urednika Televizije Pink Željka Mitrovića i urednika drugih medija uključenih u ovu kampanju.

U obaveštenju koje je potpisao zamenik javnog tužioca Aleksandar Momčilović kaže se da je krivična prijava odbačena zato što „nema osnovane sumnje da su prijavljena lica izvršila navedena krivična dela niti pak neko drugo krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti, već se eventualno radi o krivičnom delu uvreda“.

Tim povodom, potpisnici krivične prijave – Vukašin Obradović, tadašnji predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Ilir Gaši, direktor Slavko Ćuruvija fondacije, novinarke Antonela Riha i Tamara Skrozza i glumci Sergej i Branislav Trifunović – uputili su Apelacionom javnom tužilaštvu prigovor na ovu odluku i izdali saopštenje u kojem podsećaju da su bez ikakvih dokaza optuženi za učešće u zaveri za nasilno rušenje ustavnog poretka, da su dovedeni u vezu sa „stranim agenturama“, pokušajem stvaranja haosa u zemlji, pa čak i u vezu sa „ubijanjem Vučića“, kako se navodi u tekstovima Informera i drugim medijima koji su ovakve ili slične stavove prenosili, kao što su TV Pink ili portali Pravda i Zavetnici.

„Smatrajući da je obaveza države da, kažnjavanjem takvog postupanja, štiti svoje građane i brani kulturu ljudskih prava i javnog dijaloga, pre više od godinu dana podneli smo krivičnu prijavu protiv Dragana J. Vučićevića, Željka Mitrovića i ostalih pojedinaca koji su učestvovali u ovom sramnom poduhvatu“, podsećaju potpisnici saopštenja i dodaju:

„Za razliku od poduhvata za koji su oni optužili nas, ovde postoje dokazi – crno na belo. Ipak, formalno smo obavešteni da naša država ne smatra da postoje razlozi da se dalje bavi ovim slučajem. Iskoristili smo postojeće zakonske mogućnosti i podneli prigovor kojim tražimo da se krivična prijava ponovo razmotri.“

„Štampanjem naših fotografija i imena ispod naslova ‘KREĆE UBIJANJE VUČIĆA!’ i ‘ZAVERA PROTIV VLASTI U SRBIJI’, Informer je faktički štampao naše poternice“, kaže se u saopštenju javnih ličnosti koje su podnele krivičnu prijavu

„Štampanjem naših fotografija i imena ispod naslova ‘KREĆE UBIJANJE VUČIĆA!’ i ‘ZAVERA PROTIV VLASTI U SRBIJI’, Informer je faktički štampao naše poternice. Takođe, teza o zaveri je naširoko razglabana, a poternice umnožavane u razgranatoj mreži režimskih medija – uključujući i TV Pink, sajt opskurne nacionalističke organizacije Zavetnici, dnevni list Pravdu i druge.

Uvereni da sloboda govora i sloboda medija prestaju tamo gde počinje nečiji progon, kao javne ličnosti, novinari i aktivisti, preuzeli smo na sebe obavezu da ukažemo na odgovornost medija i novinara za iscrtavanje meta na nama, ili bilo kom drugom ko je juče ili danas osvanuo na naslovnim stranicama takozvanih tabloida.

Odluka o odbacivanju naše krivične prijave, još jednom pokazuje da oni koji ‘drugačije misle’ i javno istupaju, u Srbiji ne mogu da računaju na pravdu, pravednost i ravnopravnost, i da svako nekažnjeno može da ih optuži za šta hoće.

U takvom sistemu, sistemu urušenih i korumpiranih institucija, prigovor kojim tražimo ponovno razmatranje naše prijave može izgledati kao pucanj u prazno. Ipak, ovim činom želimo da poručimo državi i javnosti Srbije da nećemo odustati od borbe za vrednosti u koje verujemo, na svaki način koji nam je dostupan“, kaže se u saopštenju koje su potpisali Gaši, Skrozza, Riha, Obradović i Branislav i Sergej Trifunović.

Tužilaštvo: Čekamo identifikaciju napadača na novinare Insajdera i Vajsa

0

BEOGRAD, 10.08.2017. – Ministarstvo unutrašnjih poslova još nije dostavilo dopunski izveštaj i informacije u vezi sa napadima na novinare tokom mitinga Srpske napredne stranke, povodom inauguracije predsednika Srbije Aleksandra Vučića, 31. maja, na platou Skupštine Srbije.

Kako nam je rečeno u Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, istražuje se napad i na drugoj lokaciji u odnosu na onu sa koje postoje fotografije i snimci napada, gde nije zabeleženo koja su lica napadale novinare, pa je to, pretpostavlja se, razlog zbog kojeg tužilaštvo još nije dobilo dopunski izveštaj od MUP.

U Tužilaštvu za naš list podsećaju da su identifikovani svi napadači na novinarku Danasa Lidiju Valtner kao i na jednog foto-reportera, ali ističu da to nije slučaj i sa napadima na novinare Insajdera i Vajsa, odnosno da se dopunske informacije tražene od MUP odnose na te slučajeve. S obzirom na to da je reč o objedinjenom postupku, neophodno je, tvrde u Tužilaštvu, da se prikupe svi podaci i utvrde identiteti svih napadača na novinare.

Na pitanje koliki je, inače, rok u kojem MUP treba da dostavi tražene informacije, u Tužilaštvu objašnjavaju da postoje dva roka, jedan je tehnički, a drugi instruktivan, koji traje 30 dana, ali zavisi od okolnosti, odnosno od toga kakve su mogućnost za utvrđivanje podataka i dostavljanja informacija.

Nakon napada na novinare 31. juna na platou ispred Skupštine Srbije, Prvo osnovno javno tužilaštvo je pokrenulo postupak kako bi istražilo taj slučaj. Nakon što je prikupilo izjave od napadnutih novinara, 13. juna poslalo Ministarstvu unutrašnjih poslova zahtev za prikupljanje obaveštenja o tom slučaju. To se dogodilo u danu kada je naš list došao do fotografija na kojima se jasno vidi kako redari Srpske napredne stranke napadaju novinarku Danasa Lidiju Valtner, jednog foto-reportera, kao i još jednog mladića, inače učesnika protesta Protiv diktature. Nešto više od mesec dana kasnije, ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović izašao je u javnost sa informacijama o tome da su identifikovane sve osobe koje su napale novinare i građane na skupu podrške Aleksandru Vučiću na dan kada je polagao zakletvu i preuzimao dužnost predsednika Srbije.

“Kada se završi krivični postupak, saslušaju svi svedoci, tužilaštvo odobrava izlazak u javnost sa svim činjenicama koje javnost treba da zna”, rekao je Stefanović.

Na sumnje koje su se pojavile u javnosti, koja je zahvaljujući fotografijama koje je Danas objavio imala neposredan uvid u to kako je izgledalo nasilje redara SNS nad novinarima i građanima, da je među nasilnicima bio i član ekipe ubijenog Aleksandra Stankovića (Saleta Mutavog) – Borko Aranitović, Stefanović je rekao: “Mislim da ovo lice nije bilo redar stranke.”

Da je objavljivanje fotografija i tekstova o tome šta se dogodilo tokom polaganja zakletve predsednika Srbije uzdrmalo lidera naprednjaka Aleksandra Vučića, svedoči i konferencija za štampu na kojoj je saopštavao ime buduće premijerke, kada je najveći deo obraćanja javnosti posvetio upravo pokušaju pravdanja nasilja redara SNS, pokazujući fotografije učesnika protesta Protiv diktature koje ga predstavljaju u lažnom svetlu.

Bosnia and Herzegovina: journalist Dragan Bursać receives death threats

0
Print

BRUSSELS, 10.08.2017. – The European Federation of Journalists (EFJ) is supporting the Western Balkans Regional Platform for Advocating Media Freedom and Journalists’ Safety in condemning recent death threat against Dragan Bursać, a journalist from Banja Luka, who was threatened because of his article “I was silent while Bihać was shelled” (Šutio sam dok je Bihać granatiran).

The EFJ  welcomes the swift reaction of the Ministry of Internal Affairs of Republika Srpska, who arrested the person who threatened him.

In the article, Bursać recalls memories of the three-year siege of the town Bihać that was surrounded by two Serbian armies and the action Storm (Oluja) which followed. The article was posted on Facebook as well, where he received insults and hate comments from a user A.B., including a death threat. This is the third time that the journalist was seriously threatened through social networks since August last year. Only a month ago death threats were sent to him because of another article. The police reacted in two recent cases, but the prosecution has not done anything and none of the perpetrators have been punished until this case.

The EFJ  will submit the case to the Council of Europe’s platform for the protection of journalism and send letters to the relevant Bosnia and Herzegovina authorities, calling them to respect international conventions protecting the human rights and the freedom of expression.

“In line with International standards of the Council of Europe, and in particular the Recommendation of the Committee of Ministers to member states on the protection of journalism and safety of journalists and other media actors, the Republic of Bosnia and Herzegovina signed, we are certain that you will do everything to implement this recommendation and guarantee full investigation, prosecution and protection for Dragan Bursac and all other journalists.