PRISTINA, 13.12.2016 – The EU rule-of-law mission, Arcadius Sedek decided to keep the so-called “Land” case open to public after criticism in public against judge’s first rule to close the trial.

“I opened the trial for media because I am aware that it is important for media and they are interested in results,” Sedek said on Tuesday, koha.net reports.

Sedek was criticised by civil society on Monday for ordering closure of the first sessions of “Land” trial which involves high profile politicians for allegedly corrupt acts on land properties. The trial is postponed for Thursday due to absence of a defendant who allegedly fled from Kosovo.

Recently, the Association of Journalist of Kosovo (AJK) reacted on behalf of media condemning the recent closures of trails to media members and public, including the Land case.

There are other two trials that are ongoing and involve high profile individuals but judges as well as prosecutors agreed to close access to media and public.

AJK and other civil society organisations claim that such acts from justice system are affecting directly the transparency of judiciary.

“With these actions the courts are setting precedents for concealing from the public the alleged criminal actions of high officials,” AJK reaction reads.

Pristina, 13.12.2016

SKOPJE, 13.12.2016 Association of Journalists of Macedonia welcomes the preliminary findings of the International Election Observation Mission of 11 December in Macedonia, which clearly conclude that the parties did not fulfill the obligation of the Przino agreement for substantial reforms in the media.

International observers confirmed the view of AJM that journalistic ethics in the media can not be imposed with penalties. They rightly concluded that national TV Sitel, Kanal 5 and Alfa did not provide balanced and unbiased reporting in its news. Although evenly divided media space among the participants of the election, they repored with a positive tone for the government and for the opposition usually negative, with which those media openly supported the ruling party VMRO-DPMNE. Also, cases are noted of these national televisions for transmitting questionable information from the Internet as a political news.

Moreover, all the failed attempts of the media to hold discussions with all key stakeholders in the electoral process, due to the refusal of candidates to participate in them.

Observers rightly assessed that the new legal solution for the media is not effective because of its non-compliance and the unclear mandate of the temporary committee to monitor media reporting hundred days before the election. They said that although the Commission has proposed 57 infringement procedures against the media for uneven reporting, hidden campaign of government officials and paid political advertising, the court declared only two cases and dismissed them as unfounded.

Observers stressed the emergence of self-censorship and lack of editorial independence of the media, where the reason cited political and business interests of the owners of these media. While there was a case in which representatives of the government DUI intimidated a news editor.

13.12.2016, Skopje

A preliminary report of OSCE for the election can be found on the following link:

http://www.osce.org/odihr/elections/fyrom/288186]

Photo source: Voice of America

PRISTINA, 12.12.2016 – Association of Journalists of Kosovo (AJK) is deeply concerned for the closure of the initial hearing in the so-called “Land” case for members of media and public.

AJK does not agree with the action and the reasoning of the president of this panel, Arcadius Sedek that this session is of technical nature. We would like to draw attention to the presiding judge of this case that this session is of public interest, since in this particular session it will be decided whether there will be main hearing or not.

Recently, AJK has warned that closure of Mekaj case for media and public would be set as a precedent, which in turn it’s proving to be so with the closure of the case “Stents”, and now with this recent case. We would like to remind Kosovo judiciary that in all those cases, the accused are the individuals that kept important leading positions and do represent great interest for the public opinion. Again, we remind the justice system that closing the trial sessions is affecting directly its image as well as it is obstructing the media to perform their work. Also, we demand from the prosecutors of such cases not to agree with closure of trial sessions because it will harm the credibility of Prosecution.

We ask from the courts to open their doors to media and public, since transparency should be the fundamental principle on which to these institutions should function. Lack of transparency in justice creates opportunities for various speculations in which the consequences are to be handled by the justice institutions itself. With these actions the courts are setting precedents for concealing from the public the alleged criminal actions of high officials.

Pristina, 12.12.2016

BELGRADE, December 06, 2016. – A new study conducted in five Balkan countries says journalists in the region enjoy very low levels of protection from physical attacks, death threats and other pressures – and blames governments for doing little or nothing to improve matters

A study conducted in Bosna and Herzegovina, Kosovo, Serbia, Macedonia and Montenegro by the Western Balkans Platform for Advocating Media Freedom and Journalists Safety, concludes that journalists remain vulnerable to physical attacks and other pressures, and have few ways of defending themselves effectively.

The study, which will be presented on Tuesday in Belgrade by the Independent Journalists Association of Serbia, NUNS, says governments are not interested in improving the situation in the media, or only do so declaratively, as they are often the direct or indirect source of the pressures.

Seven physical attacks on journalists were recorded in Bosnia from 2013 to 2016, 35 in Macedonia and one physical attack and seven on media property in Montenegro.

Twelve physical attacks and thirteen attacks on media property were recorded in Kosovo and 33 physical attacks on journalists were recorded in Serbia.

Serbia also took the lead in failing to solve murder cases involving journalists. Trials for the murders or deaths of the journalists Slavko Curuvija, Dada Vujasinovic and Milan Pantic have not revealed who or what was responsible for their premature deaths. Editor and media owner Curuvija was murdered in 1999. Vujasinovic was found dead in her apartment in 1994. Pantic was killed near his home in 2001.

Cases of journalists who have received death threats in Serbia and have been living under the police protection for years, such as Brankica Stankovic or Vladimir Mitric, also remain unresolved.

Judicial systems are not effective as state governments in the region appear uninterested in solving investigations effectively, the report says.

Over the three years, the number of threats to journalists has increased and the trend is towards further growth, it adds.

The study laments that none of the countries has developed a strategy with a special focus on journalists’ protection in recent years.

Apart from physical threats, journalists in the region are vulnerable to other environmental and work-related pressures, the report says.

“Mobbing, blackmailing, low salaries or/and irregular payments, frequent overtime, unpaid work and lack of work contracts are only some of the situations that journalists from the region face on a daily basis,” the report reads.

Sarajevo,08.12.2016.-Govor mržnje kao javno iskazivanje mržnje prema pojedincima ili skupinama u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije ili nasilja, ne smije se marginalizovati, tolerisati niti opravdavati, zaključak je sa regionalne konferencije koja se održava u Sarajevu pod motom “Gdje počinje govor mržnje prestaje sloboda govora”.

Konferencija u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH okupila je stručnjake iz oblasti ljudskih prava i medija iz regije, a povodom obilježavanja 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac je kazala da su se opredijelili za regionalnu konferenciju o ovoj temi svjesni činjenice da širenje govora mržnje i negativan utjecaj na društvo imaju dalekosežne posljedice.

Ističe da se zbog toga ta pojava ne smije marginalizirati, niti se smije tolerirati i posebno opravdavati.

“Nama u regionu potrebna je zajednička saradnja, koordinacija da bismo ovo krupno pitanje zajednički riješili. Potrebno nam je puno više dijaloga, tolerancije, međusobnog poštovanja, poštovanja drugog i drugačijeg, a posebno bih rekla, potrebno nam je jedno samokritičko preispitivanje vlastitih uvjerenja”, naglasila je ministrica Borovac.

Ocijenila je da dolazak kolega iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore danas da zajedno u BiH razgovaraju o ovoj vrlo značajnoj temi, jeste direktan doprinos izgradnji povjerenja, međususjedskih odnosa, izgradnji mira i stabilnosti u regionu.

“Naročito veoma važna uloga u ovome jeste i uloga medija i uloga političara, ali i svakog od nas da bi se govor mržnje suzbio na svakom mjestu, počevši od vlastitog doma, na ulici, javnim mjestima i svuda gdje bi mogao takav oblik negativnosti da se pojavi”, zaključila je ministrica Borovac.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark je kazao da je današnja konferencija samo jedan iz serije događaja koje organizira Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a čijoj organizaciji pomaže Delegacija EU u BiH.

Po njegovim riječima, svjedoci smo i živimo u vremenu kada širom Evrope, moglo bi se reći i širom svijeta, „možemo svakodnevno da čujemo govor mržnje, govor koji je uvređujući, koji vrijeđa osjećanja različitih grupa i različitih ljudi“.

Kaže da se u ove svrhe koriste i društveni mediji, često se govori i putem različitih medija, putem interneta, pritom koristeći se uvredljivm govorom i govorom mržnje.

“Jednostavno moramo da pronađemo način kako da suzbijemo govor mržnje, kako da se borimo protiv njega, kako da se otvori mogućnost za ljude da prijave ovakav govor, govor mržnje ili uvredljivi govor ukoliko ga negdje čuju, bilo da je to na internetu, drugim medijima ili u svakodnevnom životu”, istaknuo je ambasador Wigemark.

Naveo je da je jedan od primjera korištenja govora mržnje bio nedavno tokom izborna kampanje u BiH te istaknuo da mu je drago da je Izborna komisija BiH reagovala i da su neki od političara koji su učestvovali u tim događajima kažnjeni.

“Uvijek je lako koristiti simplistički govor, uvijek je lako koristiti neke zvučne izjave koje nekad mogu da uključuju i govor mržnje, umjesto da se govori o činjenicama, o stvarnoj situaciji “, zaključio je ambasador Wigemark.

Generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“ Borka Rudić je kazala da se to udruženje dugo bavi pitanjem smanjenja govora mržnje u medijskim sadržajima i na portalima, na društvenim mrežma.

“Upravo smo završili monitornig medija, pripremamo i izvještaj o tome na koji su način mediji pratili lokalne izbore u BiH. Preliminarni rezultati pokazuju da je 1,8 posto medijskih izbornih sadržaja bilo s različitim oblicima govora mržnje”, kazala je Rudić.

Po njenim riječima, to nije veliki procent, ali „s obzirom na štetne posljedice govora mržnje, smatramo da se Udruženje treba baviti ovim pitanjem i treba podizati svijest novinara o tome da govor mržnje nije sloboda izražavanja i da se kroz medijske sadržaje mora jasno postaviti distinkcija između govora mržnje i slobode izražavanja“.

Beograd,06.12.2016.-Broj napada na novinare u porastu je u posljednjih nekoliko godina, a posebno brine porast fizičkih napada i nasilja nad novinarima, upozoreno je na otvaranju dvodnevne konferencije „Sloboda medija i sigurnost novinara na zapadnom Balkanu“.

Konferenciju je organiziralo Nezavisno udruženje novinara Srbije u okviru projekta Regionalne platforme za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara – mreže novinarskih organizacija i sindikata u zemljama zapadnog Balkana.

Na konferenciji su predstavljeni rezultati regionalnog zagovaračkog istraživanja o slobodi medija i sigurnosti novinara koje je vodila prof. Snežana Trpevska sa Instituta za komunikacijske studije u Skopju, Makedonija. Istraživanje je provedeno u 5 zemalja regije – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, a obuhvatilo je tri tematske cjeline –(A) zakonski okviri i njihova primjena, (B) ekonomski i radni položaj novinara te (C) sigurnost novinara.

Što se tiče zakonske regulative, istraživanje pokazuje da je u većini zemalja legislativa usaglašena sa standardima, ali je implementacija zakona loša. Internet ni u jednoj zemlji nije predmet posebne zakonske regulative, ali je istraživanje zabilježilo da je bilo pokušaja cenzure. Regulatorna tijela i javni servis u svim su istraživanim zemljama percipirani kao politizirani, a slično se doživljava oglašavanje države u medijima, osobito na lokalnom nivou.

Difamacija je u svih 5 zemalja dekiminalizirana, ali su u legislativi zadržane visoke kazne što ima velik utjecaj na autocenzuru. Primjerice, u Bosni i Hercegovini čak 80 posto novinara izjasnilo se da se boje tužbi za klevetu.
Kritičko novinarstvo ‘bježi’ u online sferu

Istraživanje pokazuje generalni trend da kritičko novinarstvo sve više ‘bježi’ u online sferu, koja je sve više postaje zona slobodnog novinarstva, ali i meta napada. Novinari neprofitnih medija ističu da su često izloženi napadima centara moći i dijela kolega, koji ih nastoje diskreditirati etiketirajući ih kao ‘uhljebe’ i strane plaćenike.

Kada je riječ o udruživanju novinara u strukovne organizacije, istraživanje pokazuje još jedan trend koji je prisutan na cijelom istraživanom području – a to je da vlasti stvaraju paralelne strukture civilnog društva koje služe za kompromitaciju legitimnih strukovnih organizacija.

Vezano uz zaštitu novinarskih izvora, u svakoj od zemalja su zabilježeni slučajevi da se na novinare vršio pritisak da otkriju izvore izvan suda. Što se tiče pristupa informacija, u svim je zemljama zemlje prisutan problem šutnje administracije, odnosno zavlačenja dostave tražene informacije. Najzatvorenijim tijelom novinari smatraju vlade i političke stranke, a najotvorenijim – parlament.

Nesigurnost: Sve veći strah za ekonomsku i fizičku sigurnost

U poglavlju radnog i ekonomskog položaja novinara, istraživanje pokazuje da se ekonomska i socijalna pozicija novinara u posljednjih nekoliko godina pogoršala.

Plaća novinara u nekim su zemljama regije pale ispod prosjeka, novinari često rade prekovremeno i nemaju ugovore na neodrađeno, zbog čega je prisutan konstantni strah od otkaza. Također, velik problem u svih 5 zemalja je utjecaj menadžmenta na redakciju i urednika na novinare zbog nedostatka internih akata koji bi štitili neovisnost redakcija u odnosu na vlasnika i novinara u odnosu na urednika.

Kada je riječ o napadima na novinare, istraživanje je po prvi puta sakupilo statistike o napadima na novinare iz regije na jednom mjestu. Podaci pokazuju da se broj fizičkih napada u svim istraživanim zemljama povećao u posljednjih nekoliko godina. Gotovo svi slučajevi ubojstava novinara ostali su nerazriješeni, a počinitelji do sada nisu otkriveni.

Tokom istraživanja je primijećeno da državne institucije ne vode standardizirane statistike vezane uz napade na novinare, niti postoji ujednačeni sustav tipova napada na novinare. Mjere koje institucije poduzimanju za zaštitu novinara nisu adekvatne, ne postoje politike koje bi se time bavile niti mehanizmi za monitoring i izvještavanje o napadima. K tome, državni dužnosnici rijetko jasno osuđuju nasilje nad novinarima, a u nekim su slučajevima institucije pokušale zataškati slučajeve.

Safejournalists.net: Statistike o napadima na novinare iz regije prvi puta na jednom mjestu

Na konferenciji je predstavljena online platforma safejournalists.net koja po prvi puta objedinjuje statistike o napadima na novinare iz cijele regije. Platforma omogućuje jednostavnu prijavu napada i povrede prava te pretraživanje baza napada na novinare iz šest regionalnih centara (Sarajevo, Zagreb, Priština, Skopje, Podgorica, Beograd).

Online platforma dio je Sustava za rano upozoravanje i prevenciju napada na novinare, kojeg razvija Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara – mreža novinarskih organizacija i sindikata u zemljama zapadnog Balkana, osnovana u siječnju 2016. godine.

Na konferenciji je bilo riječi o državnim mehanizmima sigurnosti novinara, ulozi profesionalnih udruženja u sigurnosti novinara, zakonskoj zaštiti medija i novinara te o posljedicama državnog oglašavanja. Na konferenciji su sudjelovali ministar kulture i informiranja Srbije Vladan Vukosavljević, veleposlanik Delegacije EU u Srbiji Michael Davenport, istraživačica projekta Snežana Trpevska, Dunja Mijatović iz OSCE-a, Martina Silvestri iz Vijeća Europe, Mehmet Koksal iz Europske federacije novinara te predstavnici novinarskih organizacija i sindikata iz regije.

Dnevni red konferencije možete preuzeti ovdje.