SARAJEVO, 28.09.2018.-Ukoliko je sigurnost novinara ugrožena bilo kojim krivičnim djelom počinjenim od strane osumnjičenog ili optuženog, novinar u sudskom postupku dobija položaj oštećenog. Oštećeni je lice kome je lično ili imovinsko pravo krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo.

Tipična krivična djela učinjena protiv novinara jesu:

– „Laka tjelesna povreda“ (Ko drugoga lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine) isto po KZ RS i KZ FBiH

– „Teška tjelesna povreda“ (Ko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina) isto po KZ RS i KZ FBiH

– „Ugrožavanje sigurnosti“ (Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine po KZ RS) / (Ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ili na taj način izazove uznemirenje građana,kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci po KZ FBiH)

– „Oštećenje tuđe stvari“ (Ko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine po KZ RS) / (Ko ošteti, uništi ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci po KZ FBiH)

– „Povreda slobode izražavanja misli“ (Ko uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog istupanja, osnivanja ustanova javnog informisanja, slobodu štampe ili drugih sredstava javnog informisanja kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine) / (nije propisano ovo djelo po KZ FBiH)

– “Sprečavanje štampanja, distribucije štampanih stvari i emitovanja” (Ko protivpravno sprečava štampanje, prodaju ili distribuciju knjiga, časopisa, novina ili drugih štampanih stvari, ili proizvodnju i emitovanje radijskog ili televizijskog programa, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine po KZ RS) / (Ko protupravno spriječi štampanje, prodaju ili raspačavanje knjiga, časopisa, novina ili drugih, štampanih materijala, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine po KZ FBiH) i u težim slučajevima:

– „Prinuda„ (Ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine) / (nije propisano ovo djelo po KZ FBiH)

– „Otmica“ (Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi način odvede ili zadrži neko lice u namjeri da od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da nešto učini, ne učini ili trpi, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina po KZ RS) / (Ko drugog protupravno zatvori, drži zatvorena ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu kretanja s ciljem da njega ili koga drugog prisili da što učini, ne učini ili trpi,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina po KZ FBiH)

– “Ubistvo” (Ko drugoga usmrti, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina) isto po KZ RS i KZ FBiH.

Svaki građanin pa i novinar ima pravo da prijavi izvršenje krivičnog djela, a prijava se podnosi tužiocu, pisano ili usmeno. Ako se prijava podnosi usmeno, lice koje podnosi prijavu upozoriće se na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastaviće se zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom, sačiniće se službena zabilješka. Ukoliko je prijava podnesena sudu ili ovlašćenom službenom licu (policiji), oni će prijavu primiti i odmah dostaviti tužiocu. Ukoliko je došlo do psihičke ili fizičke povrede, bilo bi od velike važnosti da novinar odmah (najbolje istog dana) kao oštećeni prijavi povredu zdravstvenoj ustanovi i prikupi svu medicinsku dokumentaciju u vezi te povrede, te da izvrši i fotografisanje fizičkih povreda kod ovlaštene foto radnje.

U pogledu ostalih dokaza, dobro bi bilo da sačuva sve dokaze, prijeteće poruke u telefonu, pisma, e-mailove i sl. te sve navedene dokaze preda ovlašćenom službenom licu i tužiocu u cilju vođenja istrage. Ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo, ovlašćeno službeno lice ili tužilac mogu po službenoj dužnosti da sprovedu istragu u okviru koje vrši ispitivanje osumnjičenog i saslušanje oštećenog i svjedoka, vršenje uviđaja i rekonstrukcije događaja, prikupljanje materijalnih dokaza i dokumentacije, naređuje potrebna vještačenja i dr. Tužilac naređuje sprovođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.

O sprovođenju istrage donosi se naredba u kojoj će tužilac navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti. Tužilac donosi naredbu da se istraga neće sprovoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice učinilo krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. O nesprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac će obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave u roku od tri dana. Oštećeni i podnosilac prijave imaju pravo da podnesu pritužbu u roku od osam dana Kancelariji/Uredu tužioca. Tužilac okončava istragu kada utvrdi da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica. Ako se istraga ne završi u roku od šest mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okončala preduzeće kolegijum tužilaštva.

Nakon podizanja optužnice ista se dostavlja sudu na potvđivanje, pa ukoliko bude potvrđena optužnica, optuženi se poziva na sud radi izjašnjenja o krivici, kada bi se trebao pozvati i oštećeni da se izjasni o imovinsko pravnom zahtjevu. Ukoliko optuženi negira krivicu, sud zakazuje glavni pretres na kojem se izvode dokazi prvo optužbe, pa odbrane i kad se na sud poziva oštećeni, te ostali svjedoci koji će biti saslušani i ispitani direktno i unakrsno od strane tužioca i optuženog ili njegovog branioca na okolnosti u vezi krivičnog djela, kad se u slučaju razjašnjenja njihovih navoda mogu koristiti kao dokaz njihovi iskazi iz istrage dati pred policijom ili tužilaštvom.

Na glavnom pretresu, iskaz oštećenog kao novinara je bitan dokaz, koji u saglasnosti sa ostalim objektivnim dokazima (vještačenjem, fotografijama, predmetima, medicinskom dokumentacijom i dr.) i subjektivnim dokazima (iskazima ostalih svjedoka iz istrage i sa glavnog pretresa) ima veliku kvalitativnu snagu za utvrđivanje činjenica bitnih za uspjeh optužnice u krivičnom postupku. Treba napomenuti, da ako je svjedok uredno pozvan, a ne dođe, niti svoj izostanak opravda, sudija, može narediti prinudno dovođenje svjedoka, a svjedoka koji je uredno pozvan, a izostanak nije opravdao, sudija može kazniti novčanom kaznom.

Na suđenju, poslije opštih pitanja od strane suda (imena, prezimena, zanimanja, datuma rođenja i sl.) svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a zatim će mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjašnjenja. Nakon direktnog ispitivanja (od strane tužioca) i unakrsnog ispitivanja (od strane odbrane) novinara kao oštećenog će upitati tužilac ili sud da li postavlja imovinsko pravni zahtjev (zahtjev za naknadu štete) protiv optuženog. Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na naknadu štete, povrat stvari ili poništavanje određenog pravnog posla. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva se može podnijeti najkasnije do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije pred sudom, a lice ovlašćeno za podnošenje prijedloga (oštećeni ili njegov punomoćnik) dužno je da određeno označi svoj zahtjev i da podnese dokaze.

Ako ovlašćeno lice nije podnijelo prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku do potvrđivanja optužnice, biće obaviješteno da taj prijedlog može podnijeti do završetka pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije. Tužilac je dužan da prikupi dokaze o imovinskopravnom zahtjevu u vezi sa krivičnim djelom, u čemu sarađuje sa oštećenim i na te okolnosti ispituje osumnjičenog, odnosno optuženog. Stvari koje služe kao dokaz oduzeće se privremeno i nakon završetka postupka vratiti vlasniku ili oštećenom. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se može vratiti i prije završetka postupka, uz obavezu da je na zahtjev donese.

Na glavnom pretresu i u toku sudskog postupka, tužilac izvodi sve dokaze, a ne oštećeni, jer te dokaze sud neće prihvatiti. Nakon završetka dokaznog postupka sudija, odnosno predsjednik vijeća će pozvati tužioca, oštećenog, branioca i optuženog radi davanja završne riječi. Posljednja riječ uvijek pripada optuženom. O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje sud. U presudi kojom optuženog proglašava krivim, sud može oštećenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimično, a za ostatak ga uputiti na parnični postupak. Ako podaci krivičnog postupka ne pružaju pouzdan osnov ni za potpunu ni za djelimičnu presudu, sud će oštećenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti može da ostvaruje u parničnom postupku.

Kad sud donese presudu kojom se optuženi oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kada rješenjem obustavi krivični postupak, uputiće oštećenog da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku. Oštećeni može pobijati presudu samo zbog odluke suda o troškovima krivičnog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. Protiv presude donesene u prvom stepenu može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku radi davanja odgovora.

Ovaj tekst je originalno objavljen u drugom izdanju specijalnog serijala BHN online biltena koji se realizira u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima jugoistočne evrope (JUFREX). Bilten možete preuzeti ovdje.

SARAJEVO, 26.09.2018. – U prve dvije sedmice predizborne kampanje mediji, a posebno javni servisi, nisu građanima ponudili dovoljno informacija koje bi im omogućile informisan izbor. Zabilježeno je znatno veće prisustvo u medijima onih političkih subjekata koji već participiraju u vlasti, kao i gotovo potpuna nevidljivost novih stranaka i pokreta na bh. političkoj sceni. Ovo su neki od rezultata preliminarne analize Monitoringa medija u vrijeme predizborne kampanje 2018. koja je danas predstavljena u Sarajevu.

Monitoring je organizovan sa ciljem utvrđivanja da li i koliko mediji doprinose da građani naprave informisan izbor, te da li mediji izvještavaju u interesu političkih subjekata ili u interesu građana. Lejla Turčilo, profesorica na Fakutletu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, autorica metodologije i prelimanarnog izvještaja, predstavila je ključna zapažanja monitoringa media u periodu od 7 do 21. septembra.

„Od analiziranih 10.602 sadržaja u medijima, koji su objavljeni u ovom periodu, izbornih sadržaja bilo je 2261, odnosno 18%. Najveći udio izbornih u ukupnim informativnim sadržajima imaju privatne TV stanice – 28,05%, a najmanji javne radio stanice – 11,59%“, rekla je Turčilo i dodala kako su privatni mediji (TV stanice, štampa i portali) više izvještavali o izbornoj kampanji od javnih medija.

Zabrinjavajući pokazatelj je da veliki dio prostora u medijima zauzimaju političari koji su nosioci javnih funkcija, te se može reći kako su oni privilegovani u kontekstu dobijanja medijskog prostora u predizbornoj kampanji.

„Od 2261 izbornog sadržaja, zabilježeno je da veliki dio medijskog prostora zauzimaju partije koje se nalaze na vlasti u entitetima – čak 35,1 %. Na prvom mjestu po broju projavljivanja nalazi se SDA, a odmah za njom SNSD, dok je na trećem mjestu HDZ“, istakla je autorica istraživanja te dodala da su nezavisni kandidati i nove političke opcije gotovo neprimijetne u medijskom izvještavanju.

Od pojedinačnih kandidata, Milorad Dodik imao je nesrazmjerno veći broj pojavljivanja u medijima od druga dva sljedeća kandidata na listi uzorka, te ima veći broj pojavljivanja od svih njegovih stranačkih kolega iz SNSD -a.

U elektronskim medijima zabilježeno je alarmantnih 205 slučajeva pristrasnosti i navijačkog novinarsta. U pregledu izvještavanja javnih servisa o političkim subjektima, primjetno je da javni servis Republike Srpske (RTRS) pokazuje neprofesionalnost – u 45 slučajeva ovaj medij je zauzeo pristrasan ugao prema političkom subjektu.

Neprikladan govor zabilježen je u 11 posto slučajeva u odnosu na ukupan broj izbornih sadržaja, što je manji procenat u odnosu na monitoring iz 2014. godine, kada ih je bilo skoro 15%, a nosioci neprikladnog govora su uglavnom nemedijski akteri.

Kada je u pitanju odnos medija prema kandidatkinjama, nalazi upućuju na njihovu podzastupljenost u medijskim sadržajima. „Iako je pristup kandidatkinjama uglavnom neutralan, broj pojavljivanja žena mora se povećati“, rekla je Turčilo.

Na press konferenciji su predstvaljena ključna zapažanja i preporuke za medije kako bi se do kraja predizborne kampanje unaprijedili kvalitet i raznovrsnost medijskih programa posvećenih izborima. Rečeno je kako je nedopustivo da mediji, a posebno javni servisi, zanemaruju svoju funkciju edukacije i orijentacije, kao i da je potrebno više pažnje posvetiti informisanju o izborima. Pored toga, istaknuto je i da većina medija treba usvojiti fer i izbalansiran pristup u predstvljanju poliitčkih subjekata, jer je vidljivo da ne poštuju pravo na odgovor niti daju priliku političkim subjektima da odgovore na optužbe, etiketiranje, neprimjerene kvalifikacije…

Naglašeno je kako javni servisi, posebno RTRS, moraju više pažnje posvetiti različitim političkim akterima, a ne samo partijama i kanadidatima na vlasti. Također, Regulatorna agencija za komunikacije pozvana je da snažnije preuzme odgovornost praćenja medija i regulacije tokom izbornog perioda.

Monitoring medija provodi se na uzorku od 30 medija (5 dnevnih novina, 10 informativnih portala i 15 elektronskih medija), sa namjerom kreiranja preporuka za unapređenje zakonodavstva koje se odnosi na medije i njihove obaveze u vrijeme predizborne kampanje, a u okviru BASE projekta koji finansiraju Evropska unija i USAID, a provodi konzorcij BH novinari – Boram i Koalicija Pod lupom.

PRELIMINARNI IZVJEŠTAJ – MONITORING MEDIJA U PREDIZBORNOJ KAMPANJI 2018 (PPT)

Učestalost pojavljivanja političkih subjekata i (ne)pristrasnost medija u predizbornoj kampanji (DOC)

BANJA LUKA, 24.09.2018. – Klub novinara Banjaluka poziva sve političke subjekte da tokom predizborne kampanje na javnim skupovima prestanu da etiketiraju medije i novinare stvarajući atmosferu linča, te da im omoguće normalne uslove za rad. Ovaj apel upućen je sa četvrtog sastanak članova BHN Kluba novinara Banja Luka, koji je održan danas i na kojem je bilo riječi o napredovanju istrage u slučaju pokušaja ubistva novinara BN TV Vladimira Kovačevića od 26. avgusta ove godine.

Učesnici sastanka su konstatovali da policija i tužilaštvo još nisu doveli do kraja istragu pokušaja ubistva Kovačevića, a već su se desila još tri napada na novinare što dokazuje da je stvorena atmosfera u kojoj su novinari označeni kao mete i upozorili da situacija postaje sve gora.

Nakon verbalnog napada na novinarku BN TV na dočeku ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova i prijetnji novinarki Direkt portala, još jednu novinarku BN TV predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sinoć je optužio da joj smeta predizborni skup u naselju u kojem novinarka živi, jer, kako je rekao, ona nije simpatizer SNSD-a, a novinarka je pitala zašto je cijeli dan blokirana ulica zbog tog skupa. Klub upozorava da je tim riječima predsjednik SNSD-a doveo u opasnost novinarku i njenu porodicu.

Svi ovi slučajevi dokazuju da novinari nisu bezbjedni i da postoji opasnost da se ponovi slučaj Vladimira Kovačevića ili nešto gore ukoliko ne bude adekvatnog odgovora institucija i ukoliko zvaničnici ne prestanu da označavaju pojedine medije kao neprijateljske, bilo da je riječ o vlasti ili opoziciji.

S poštovanjem,

Klub novinara Banjaluka

SARAJEVO, 21.09.2018.-„Država štiti mafijaše i kriminalce. Ovo je država opasna po život. „ smatra Milanka Babić Kovačević novinarka„Direkt“ portalaGacka.

„Prijavljivao sam prijetnje jedno 15 puta. A 30 puta je bilo eksplicitno. Na sudu imam 5 slučajeva trenutno.“ kaže Dragan Bursać, kolumnist portala BUKA i Al Jazeere Balkans.

„To su bile užasne stvari. Bilo ih je mnogo. Od toga da vas napadaju organi ove države pa do nekih sitnih siledžija – seoskih lola.“ prisjeća se slika sa terena Refik Vejsilagić, snimatelj Federalne televizije.

„Ovdje država ne može sankcionisati napade na novinare iz razloga što je država ta koja napada novinare”, objašnjava Avdo Avdić novinar magazina Žurnal.

Ovo su rečenice koje najbolje opisuju trenutno stanje novinarstva u Bosni i Hercegovini, naročito, istraživačkog novinarstva. Prijetnje, uvrede, psovke, verbalni i fizički napadi, omalovažavanje, imenice su s kojima se novinari svakodnevno susreću u svom radu. Okolnosti su još ektsremnije, izloženi ste mnogo većim pritiscima okruženja, ako ste novinar u manjim sredinama, poput Milanke Babić Kovačević novinarke „Direkt“ portala.

Babić Kovačević nedavno je verbalno napadnuta u banci u Trebinju, zbog priče o saobraćajnoj nesreći koja čeka svoj sudski epilog već deceniju, u kojoj su poginule tri osobe. „Mlađo Zelenović osoba sa međunarodnih poternica i ranije presuđivan, napao me verbalno u banci u Gacku. Obraćao mi se povišenim tonom i agresivnim govorom tela, rekavši mi direktno – Mogu sada ovdje da te ubijem.“ prisjeća se Babić Kovačević. Ova novinarka prijavila je cijeli slučaj nadležnim institucijama i Liniji za pomoć novinarima Udruženja BH novinari. Navodi da se ne boji osoba koje joj prijete, ali da neprijatnost osjeća. Ističe da je nesigurnost novinara u manjim sredinama poput Gacka duplo veća.

Biti žena u istraživačkom novinarstvu veliki je izazov, ako uzmemo u prilog da su oni koji prijete ili napadaju novinarke, najčešće konzervativci i primitivci koji imaju veću slobodu kada negoduju novinarkama nego novinarima. „Nekako mi se čini da je kod kriminalaca prisutno totalno odsustvo bilo kakve časti. To je nespojivo sa kirminalnim mozgom. Oni su kukavice jer udaraju na slabije, ljudi su skloni maltretiranju onih koji su slabiji od njih pa tako posmatraju i ženu.“ obrazlaže novinarka iz Gacka. Banjalučki novinar Dragan Bursać mišljenja je da novinari nisu svjesni svojih prava, te da su prijavljeni slučajevi napada na novinare samo vrh ledenog brijega, u moru onih koji prijetnje ne prijavljuju zbog mira u medijskoj kući u kojoj rade. Smatra da svaki novinar kome se uputi prijetnja bi ju trebao prijaviti prvobitno Liniji za pomoć novinarama, pa onda nadležnim MUP-ovima. I sam je prijavio nedavne prijetnje nadležnim institucijama u Banja Luci.

„Čovjek sa imenom i prezimenom koji mi je prijetio više puta procesuiran je, MUP ga je locirao, čak se i nije krio nešto pretjerano. Došlo je do Tužilaštva i to traje već devet mjeseci. Da bi on meni prije nekih sedam dana rekao, poslao mi je poruke ‘Kao što vidiš, meni ništa ne može ni sudstvo ni Tužilaštvo’ – onda sam se ja tu složio s njim, uprkos prijetnjama smrću“, objašnjava Bursać. Burać navodi da su novinari u BiH građani trećeg reda. Porazno je da se napadi na novinare ne tretiraju kao napadi na službena lica, a svjedoci smo i činjenice da se mnogo slučajeva „civilnih lica“ brže procesuira u odnosu na novinarske slučajeve zaključuje Bursać.

Istraživački novinar magazina Žurnal Avdo Avdić, godinama se susreće sa prijetnjama i napadima zbog svog rada. Mišljenja je da se jedino procesuiraju one osobe koje su napale novinare, a ne pripadaju niti jednoj političkoj struji ili interesnoj grupaciji. Posljednje prijetnje s kojima se suočio Avdić, bile su upućene od strane pratioca glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. „Dva incidenta sam imao sa pratiocem glavne državne tužiteljice Gordane Tadić. Prvi put u kući Tadić u Živinicama. Nije mi tada uputio prijetnju, nego me upozorio rekavši da ne bi trebao da se tako ponašam i da snimam glavnu tužiteljicu. Drugi put u zgradi Tužilaštva i Suda BiH, gdje mi je prišao u hodniku pred svjedocima i rekao: „Hoćeš da vidiš kako je kad ja ka*am?““

Avdić je sve prijavio Kantonalnom Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Nakon šest mjeseci od prijave, niko nije procesuiran i pored svjedoka i video nadzora koja dokumentuju sve navode. Iako prema zakonu o krivičnom postupku, specifične istrage traju više od 6 mjeseci. Novinar Žurnala je za svoje skoro dvije decenije novinarskog iskustva bio meta na destine prijetnji i napada, a sudski epilog su dobila samo dva slučaja. „Radeći priču u Sandžaku o terorizmu, prijetili su nam Abid Podbičanin i Izudin Crnovršanin. Na naš poziv policija je odmah privela obojicu. Podbičanin je kasnije poginuo u Siriji kao pripadnik ISIL-a, a Crnovršanin je nedavno osuđen za terorizam u Srbiji na višegodišnju kaznu zatvora nakon povratka iz Sirije. Drugi je slučaj tadašnjeg državnog zastupnika Sadika Bahtića, koji je kolegu snimatelja Refika Vejsilagića fizički izbacio s press konferencije. Počinitelj je kasnije osuđen za prekršaj i dobio je mizernu kaznu nekih 300- 400 KM.“ završava Avdić.

Ako posmatramo novinarstvo kroz televiziju, snimatelji su osobe bez kojeg nijedna tv priča novinara, ne bi mogla biti realizovana. U slučajevima napada i prijetnji na konkretno telvizijske novinare, snimatelji su osobe koje su često na marginama i minimiziran je njihov veliki doprinos u cjelokupnom procesu izvještavanja. Refik Vejsilagić dugogodišnji je snimatelj Federalne televizije, koji ima svoju definiciju sedme sile. „TV Novinarstvo nije priča jednog čovjeka – to je ekipa. Vozač, kolega novinar i tu sam ja. Ali ne bih se bavio ovakvim pričama da nemam potpuno povjerenje u ljude s kojima to radim. Kada ste u „nedođiji“, jedina osoba na koju se možete u tom trenutnku osloniti je vaš kolega. Radio sam uvijek s ljudima koji me nikad nisu ostavili na cjedilu.“ kaže Vejsilagić, i dodaje da kroz svoju kameru s terena, želi prikazati sve što se dešava oko nas. Sjeća se vremena kada je snimao za politički magazin „60 minuta“ i antologijskih scena.

Napad na tadašnju novinarsku ekipu u Gluhoj Bukovici, koja se bavila problemom pedofilije u Islamskoj zajednici, svima je poznat po rečenici “Hoćeš da prođem kroz tebe”, koja je bila upućena snimatelju FTV-a. „Priča malog zakržljalog sela, neukih ljudi, potpuno nepismenog naroda. U tim trenucima adrenalin čini svoje, razmišljate milion na sat. Gledate najbližu i najkraću escape rutu. Taj događaj je bio veoma gadan. Kolega Avdo Avdić i ja smo se tad razdvojili sasvim slučajno. Ružna situacija. Ispred mene je stajao čovjek koji bi me savladao za nekoliko trenutaka. Bili smo zatočeni na vrhu sela u kući porodice djevojčice koja je bila zlostavljana. Ko zna šta bi bilo da su došli do nas. Kasnije nas je specijalna policija izvela iz tog sela“, prepričava Vejsilagić.

Trenutno, zavisno od težine napada ili prijetnje upućene novinaru, takav događaj se podvodi pod prekršaj ili krivično djelo. Država nije uspostavila funkcionalan pravni okvir koji će novinare zaštititi od eventualnih napada, odnosno, nije dovoljno posvetila pažnje zaštiti novinarske profesije. Advokatica Irisa Čevra kaže da u krivičnim zakonima nisu propisana posebna djela napada na novinare, u kojima bi novinar trebao biti zaštićen. Dalje navodi da organi vlasti države, posebno zakonodavne i pravosudne, moraju poduzeti veće mjere zaštite novinarske profesije. Smatra da se mora mijenjati pravni okvir i obavezno kriminalizovati djelo napad na novinara te zakonima o javnom redu i miru tretirati kao poseban prekršaj.

„Takva preporuka je data u Specijalnom izvještaju o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH koji je izdala Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH u 2017. godini, a što je podržala Misija OSCE. Izvještaj je sačinjen u skladu sa međunarodnim standardima UN, OSCE-a, Vijeća Evrope i Evropske unije.“ navodi advokatica Irisa Čevra. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine nije imalo odgovor na pitanje, koliko je prijavljeno napada i prijetnji na novinare od 2000. godine do danas, te koliko je slučajeva dobilo sudski epilog. „Podatke o procesuiranju krivičnih djela preuzima iz Sistema za automatsko upravljanje predmetima u sudovima i tužilaštvima (CMS/TCMS), gdje je lista krivičnih djela usklađena sa važećim krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini. Budući da važećim krivičnim zakonima u Bosni i Hercegovini nije propisano krivično djelo koje se, radnjom izvršenja prijetnje ili napada, može učiniti isključivo protiv novinara pri obavljanju novinarskog posla, VSTV BiH iz CMS/TCMS sistema nije u mogućnosti preuzeti tražene podatke“, odgovaraju iz VSTV-a.

Jedini dostupni statistčki podaci o napadima i prijetnjama prema novinarima u BiH, dostupni su u publikaciji “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara” Udruženja „BH Novinari“. Prema tim podacima u periodu od 2013.do 2016. godine zabilježeno 65 slučajeva verbalnih prijetnji, 21 fizički napad, sedam prijetnji smrću, 15 mobinga i 35 slučajeva ostalih oblika diskriminacije. Od 2013. do 2017. godine zabilježeno je 217 napada na medijske kuće, sindikate, Vijeće za štampu i online medije. Samo 15 posto slučajeva je istraženo i riješeno. Prema podacima Linije za pomoć novinarima od 2006. do 2016. godine zabilježeno je 495 prijetnji ili napada na novinare.

„Ovim poslom se bavim zato što ga volim. Izuzetno ga cijenim. Volim ljude s kojim radim. To je moja druga porodica. Iz ove branše novinarstva, potiču svi moji prijatelji koje imam u životu. To je moj život, pa šta god mi donio taj život. Ne mislim se baviti ničim drugim.“ završava snimatelj FTV-a Refik Vejsilagić.

Ovaj tekst je originalno objavljen u drugom izdanju specijalnog serijala BHN online biltena koji se realizira u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima jugoistočne evrope (JUFREX). Bilten možete preuzeti ovdje.

SARAJEVO, 17.09.2018. – U BHN Klubu novinara Banjaluka održan je treći sastanak nakon pokušaja ubistva novinara BN TV Vladimira Kovačevića 26. avgusta.

Učesnici sastanka još jednom su apelovali da policija i tužilaštvo istragu dovedu do kraja i da što prije otkriju motiv pokušaja ubistva Kovačevića, te nalogodavce.

Tema sastanka bili su i sve učestaliji slučajevi prenošenja neprovjerenih i nepotpisanih tekstova raznih portala pogotovo na javnim servisima, uključujući i tekst “Davor Dragičević: Heroj na smrti svoga sina”.

BHN Klub novinara Banjaluka oštro je osudion takvu praksu RTRS-a i SRNA-e, jer dovodi u opasnost ne samo osobe pomenute u takvim tekstovima, već i novinare uopšte zato što stvaraju atmosferu nepovjerenja i netrpeljivosti prema medijima i novinarima, uključujući i zaposlenike RTRS-a i SRNA-e.

BHN Klub novinara Banjaluka poručuje da je dužnost i obaveza svih medija da poštuju profesionalne i etičke kodekse te da rade u interesu javnosti prije svega, a naročito javni servisi.

BHN Klub novinara Banjaluka

BANJA LUKA, 05.09.2018. – Mediji u toku predizborne kampanje suočavaju se sa posebnim profesionalnim i etičkim izazovima, koji uključuju poštivanje zakonskih propisa i kodeksa, kao i učestale političke pritiske, nekada i u formi prijetnji pa čak i fizičkih napada na medijske profesionalce. Profesionalizam i etičnost u radu, kao i solidarnost među kolegama su najbolja odbrana novinara od svih pritisaka, poručili su danas novinari u Banjaluci na konferenciji „U susret izborima: izvještavanje medija u toku predizborne kampanje“.

Na konferenciji je najavljeno provođenje monitoringa medijskog izvještavanja u toku predizborne kampanje.

„Monitoring medija u predizbornoj kampanji za Opće izbore provodi se na uzorku od ukupno 30 medija svih formata i iz cijele BiH, u periodu od 7. septembra do 10. oktobra 2018, a na osnovu prilagođene metodologije koju su kreirali univerzitetski profesori iz Banjaluke i Sarajeva“, rekla je Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

„Zastrašivanje i napadi usmjereni prema novinarama su vidno učestaliji uoči izbora, a posebno zabrinjava praksa relativizacije napada na novinare kojoj svjedočimo u javnom govoru“, poručio je Siniša Vukelić, predsjednik BHN kluba novinara Banjaluka i dodao da mediji imaju veliku odgovornost da se pridržavaju etičkih principa i zakona kako bi se sačuvalo dostojanstvo, obraz i ugled profesije.

Govoreći o međunarodnim standardima i obavezama medija u predizbornom procesu, Mladen Bubonjić, glavni urednik informativnog portala Gerila.info, istakao je da su političke ličnosti svojim angažmanom pristale da budu predmet nadzora i javne kritike, posebno kroz medije.

„Za demokratsko okruženje i rad medija u predizbornom periodu posebno je značajno uživanje slobode satire koja dozvoljava viši stepen pretjerivanja, čak i provokacije, sve dok javnost nije obmanuta činjenicama“, rekao je.

„Prilikom izvještavanja o predizbornim aktivnostima političkih subjekata mediji bi trebali više pažnje posvetiti konkretnim temama, te ih stavljati u fokus svog izvještavanja na način da prave konkretnije priče koje imaju analitičan pristup“, rekao je Borislav Vukojević sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci predstavljajući preporuke za kvalitetnije izvještavanje i bolje razumijevanje profesionalnih obaveza i javne odgovornosti medija u predizbornoj kampanji.

Elma Džaferović iz Sektora za emitovanje Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) podsjetila je na medijsku odgovornost i ulogu ove agencije u predizbornom periodu. „Novinari i voditelji u elektronskim medijima ne smiju u redovnim i posebnim emisijama iznositi svoju eventualnu stranačku pripadnost ili naklonost“, istakla je Džaferović.

Ona je dodala da će u toku predizborne kampanje koja slijedi RAK vršiti monitoring programa 7 elektronskih emitera.

„Ove godine su 234 medija u obavezi pratiti predizbornu kampanju. Sveobuhvatan monitoring programa tako velikog broja emitera nije moguć zbog objektivnih ograničenja Agencije“, rekla je Džaferović.

Sudionici konferencije u Banjaluci uputili su javni protest novinarima RTRS-a i ATV-a zbog neprofesionalnog izvještavanja o pokušaju ubistva novinara BN TV Vladimira Kovačevića i ciljanog  umanjivanja posljedica ovog krivičnog djela. Ove dvije televizije su bez prethodne provjere i konsultovanja samog Kovačevića, na dan njegovog izlaska iz bolnice, objavile netačne informacije o donatorskim sredstvima koja je Kovačević navodno dobio od stranih donatora. Time su RTRS i ATV  direktno stavili metu na čelo kolege Kovačevića, te dodatno ugrozili njegovu i sigurnost njegove porodice. Ovakvo postupanje je protivno svim novinarskim principima i ljudskim normama, te sudionici konferencije zahtjevaju javno izvinjenje uredništva RTRS-a i ATV – a zbog ovog neprofesionalnog postupka.

Podsjećamo, Upravni odbor BHN Kluba novinara Banjaluka je početkom ove sedmice pozvao sve medije, a naročito javne servise, da prestanu sa prenošenjem izjava pojedinih političara i tekstova tabloidnih i portala bez impresuma, budući da njihovim neodgovornim i neprofesionalnim postupanjem, te nekritičkim prenošenem tekstova i izjava stavljaju metu na pojedine medije i novinare.

Konferencija „U susret izborima: izvještavanje medija u toku predizborne kampanje“ okupila je 20 medijskih profesionalaca redakcija iz Banjaluke, a održana je u okviru BASE projekta koji finansiraju Evropska unija i USAID, a provodi konzorcij BH novinari – Boram i Koalicija Pod lupom.

BANJA LUKA, 03.09.2018. – Banjalučka policija je 31.augusta dostavila Okružnom javnom tužilaštvu u tom gradu izvještaj protiv nepoznatog izvršioca, zbog počinjenog krivičnog djela ubistvo u pokušaju novinara Vladimira Kovačevića iz Banja Luke.