PODGORICA, 15.03.2021. – Glavni odbor Sindikata medija Crne Gore potencirao je opasnosti kojima su izloženi novinari/ke u slučajevima kada izvještavaju sa događaja koji nose poseban bezbjednosni rizik.

“Posljednji slučaj desio se pred očima cijele crnogorske javnosti. Novinarka “Vijesti” Jelena Jovanović povrijeđena je dok je pratila dešavanja ispred prostorija koalicije „Za budućnost Nikšića“.

Iako je namjera ostrašćenog pristalice bila da iščupanim brisačem pogodi policajca koji je zadužen za održavanje javnog reda i mira, pogođena je koleginica Jovanović u predjelu glave, iznad oka. Pukim slučajem nije došlo do ozbiljnijih povreda. Ovakve situacije treba da zabrinu sve, i nosioce vlasti i građane. Izbori u Nikšiću svakako su imali specifičnu težinu, ali ljudski život i zdravlje trebalo bi da budu prioritet svakom zdravomislećem čovjeku.

Nažalost, ovo još jednom pokazuje da su novinari/ke i medijski radnici često “kolateralna šteta”  političkih tenzija i razračunavanja u Crnoj Gori. Smatramo da to treba odmah da prestane, a svakako pozivamo sve koleginice i kolege da budu maksimalno oprezni kada izvještavaju sa svih političkih okupljanja, jer je očigledno da vrlo lako mogu, ni krivi ni dužni, biti žrtve neodgovornog ponašanja.

Očekujemo reakciju nadležnih institucija”.

PODGORICA, 12.03.2021. – Vlada je u finalnoj fazi definisanja paketa podrške medijima, koji će se sastojati od Javnog konkursa za COVID-19 koji će Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija uskoro raspisati, a razmatraju se i druge mjere, rekao je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić u razgovoru sa predstavnicima medija.

PODGORICA, 12.03.2021. – Sindikat medija Crne Gore poziva Ministarstvo zdravlja i Vladu da odustanu od nove mjere za sprečavanje širenja koronavirusa po kojoj zaposleni, prilikom njihovog kretanja između opština ili u periodu od 21 sat uveče do 5 ujutru, moraju policiji da, osim potvrde koju izdaje poslodavac, prilože i kopiju ugovora o radu ili rješenje o zasnivanju radnog odnosa.

Smatramo da je ova mjera besmislena jer će ograničiti i spriječiti rad mnogih novinara/ki i medijskih radnika u Crnoj Gori koji nemaju riješen radni status, a sve to jer je država omogućila da ih pojedini poslodavci angažuju „na crno“ bez posljedica. Po istraživanjima Sindikata medija, posljednjih godina taj broj dostiže i 15% od ukupnog broja zaposlenih u medijima.

Takođe, status freelance novinara, fotoreportera i snimatelja nije regulisan ugovorima o radu, odnosno nikako nije regulisan. Naše koleginice i kolege koji rade za strane novinske kuće, zbog ove mjere, takođe neće moći da obavljaju svoje profesionalne zadatke.

Sindikat medija istovremeno protestuje zbog jučerašnje odluke Vlade i nadležnih ministarstava da javnost o novim mjerama protiv koronavirusa obavijesti putem konferencije za novinare, bez novinara, fotoreportera i snimatelja. Nadležni su tako izbjegli odgovore na brojna otvorena pitanja, a građani su ostali uskraćeni za pune informacije i pojašnjenja novih mjera. Takođe, to je potpuno suprotno od deklarativnih najava nove Vlade o punoj transparentnosti njenog rada. Istovremeno, Sindikat medija upozorava da se u posljednje vrijeme novinari, fotoreporteri i snimatelji sve češće ne pozivaju na događaje, a dešava se i da kada se pozovu, bez objašnjenja im bude zabranjeno fotografisanje, što se desilo prije nekoliko dana prilikom dolaska drugog kontigenta ruskih vakcina iz Srbije na podgorički aerodrom.

Ako je obećala punu transparentnost, nova Vlada to mora dokazati i djelima, a ne samo riječima.

Glavni odbor SMCG

PODGORICA, 09.03.2021. – Iako su žene dominatno prepoznatnljivije u centralnim informativnim emisijama nacionalnih televizija u ulozi voditeljki i autorki priloga, mnogo su rjeđe prisutne kao sagovornice na različite teme. 

Na to upućuje Analiza vidljivosti žena i muškaraca i upotrebe rodnog jezika u centralnim informativnim emisijama nacionalnih televizija, koju je nedavno uradila Agencija za elektronske medije Crne Gore.

“Imajući u vidu rezultate analize – u novinarskoj profesiji dominantno rade žene. Gotovo 72% objavljenih informacija, u posmatranoj sedmici, proizvele su žene. Žene su i urednici i češće se javljaju kao prepoznatljiva lica (voditelji) centralnih informativnih emisija u odnosu na muškarce. Od posmatranih 28 centralnih informativnih emisija, žene su bile urednice u 25 emisija (89%), i voditeljke u 26 emisija (93%)”, piše u analizi.

Razlika u zastupljenosti žena i muškarca u centralnim informativnim emisijama pokazala se, ipak, prilikom upoređivanja broja sagovornika i sagovornica u emisijama.

“Od 613 izjava, na sve četiri posmatrane televizije, samo 23% su izjave uzete od žena”, nalaz je Analize.

Analiza je pokazala, da je kod svih posmatranih emitera utvrđena dosljedna upotreba forme (gramatičkog) ženskog roda za imenovanje zanimanja i titula žena.

“Opšta upotreba muškog roda u odnosu na upotrebu paralelnih i obezličenih oblika izražavanja je karakteristika novinanarskih izvještaja na svim posmatranim televizijama. Za rodno heterogene grupe, grupe u kojima su zastupljena oba pola, imenice muškog roda se koriste kao opšti oblik, dok su imenice ženskog roda oblik koji se koristi isključivo za grupe koje čine žene”, piše u dokumentu.

Preporuka je da su potrebni dodatni napori usmjereni na podizanje svijesti o značaju jednakosti žena i muškaraca, kao i o značaju upotrebe rodno senzitivnog jezika za postizanje rodne jednakosti u svim sferama društvenog života.

“Posebna pažnja se mora posvetiti obuci novinara o tome da je upotreba rodno senzitivnog jezika doprinos eliminaciji rodno zasnovane disktriminacije i da se ne svodi samo na tituliranje adekvatno rodu”, piše u dokumentu.

Za potrebe analize, u periodu od 17. do 23. februara 2021. godine, analizirane su informativne emisije četiri televizijska emitera sa nacionalnim pokrivanjem: Prvi program Televizije Crne Gore (TVCG1), TV Vijesti, TV Prva i TV Nova M.

PODGORICA, 02.03.2021. – Viši sud u Bijelom Polju potvrdio je presudu podgoričkog Osnovnog suda kojom je usvojen tužbeni zahtjev novinara i urednika Gojka Raičevića za naknadu nematrijalne štete u visini od 5.000 eura, piše “Dan”. 

Raičević je tužio državu Crnu Goru tražeći 10.000 eura, zbog nedjelotvorne istrage događaja iz 2015. godine, kada je bio izložen napadima policijaca.

Osnovni sud u Podgorici presudio je u korist Raičevića u februaru 2020. godine, odlučujući da država treba da isplati 5.000 eura na ime nematerijalne štete nastale zbog nedjelotvorne istrage.

Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Sanja Konatar donijela je odluku kojom se žalba države Crne Gore, odnosno zastupnika imovinsko-pravnih interesa, odbija kao neosnovana, a potvrđuje presuda Osnovnog suda u Podgorici.
“Djelimično je usvojen tužbeni zahtjev po osnovu nedjelotvorne istrage, a odbijen zahtjev u dijelu kojim je tražio da se država Crna Gora obaveže da mu na ime nematerijalne štete svakog mjeseca plaća naknadu od 500 eura sa obračunatom kamatom i to sve dok država ne pronađe učinioca krivičnih djela koja su prema Raičeviću izvršena 24.10.2015. godine”, navodi se u odluci sudije Konatar.
Dalje se dodaje da je djelimično usvojen zahtjev tužioca, kad je u njegovom slučaju po osnovu nedjelotvorne istrage povrijeđen član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima da mu se isplati 5.000 eura, sa zakonskom kamatom, od dana presuđenja sve do konačne isplate, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
“Tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, preko dosuđenih 5.000 eura do 10.000 eura odbija se kao neosnovan. Takođe, odbija se tužbeni zahtjev da mu se na ime nematerijalne štete isplaćuje 500 eura, dok država ne pronađe učinioca krivičnih djela, koja su prema njemu izvršena. Država se obavezuje da na ime troškova postupka plati iznos od 166,37 eura”, navela je u presudi sudija Konatar.
U obrazloženju se, između ostalog, navodi da među strankama nije sporno da je tužilac (Raičević), 24.10.2015. godine bio na radnom zadatku, kao novinar koji je izvještavao o dešavanja na protestima političke organizacije Demokratski front.
“Tada je pretrpio povrede od strane policijskog službenika u centru Podgorici. Policajci su ga nasilno ugurali u službeno vozilo, i zadali mu udarac u predjelu bubrega, usled čega je izgubio ravnotežu i povrijedio koljeno, koje je ranije dva puta operisao”, piše u obrazloženju presude sudije Sanje Konatar.

Raičević je tužio i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) jer je u periodu od 17. do 24. oktobra 2015. godine više puta brutalno pretučen dok je bio na radnom zadatku i izvještavao sa protesta. On je od MUP-a tražio da mu se, na ime nematerijalne štete, isplati 75.000 eura. Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2018. godine, djelimično je usvojen njegov zahtjev. Presuđeno je da MUP, na osnovu naknade nematerijalne štete, Raičeviću isplati 6.000 eura.

Tu odluku djelimično je revidirao Viši sud u Podgorici, u septembru 2019. godine, kada je dosuđeni iznos smanjio sa 6.000 na 1.000 eura, obrazlažući takvu odluku previsokim odmjeravanjem nematerijalne štete od strane prvostepenog suda.
Međutim, takvu odluku je Vrhovni sud u decembru iste godine izmijenio i vratio na dosuđeni iznos od 6.000 eura, potpuno podržavajući obrazloženja Osnovnog suda u Podgorici.

PODGORICA, 26.02.2021. – Pod mjerama tajnog nadzora, od početka prošle godine do izbora 30. avgusta, nezakonito su bili, između ostalih, i novinar TV Vijesti Petar Komnenić i tadašnja novinarka Radio televizije Crne Gore, Nevenka Ćirović Bošković, pišu Vijesti. 

Specijalno državno tužilaštvo i njihov Specijalni policijski tim juče je objelodanilo da je tadašnje rukovodstvo Agencije za nacionalnu bezbjednost izdalo nalog za nezakonito praćenje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića, niz tadašnjih opozicionih političara i novinara.

Tadašnji direktor Dejan Perunišić i njegov saradnik Srđa Pavićević su optuženi da su naložili tajnim agentima da svakodnevno, makar po dva sata, snimaju i prate tadašnje opozicione lidere, sada činioce vlasti, ali i novinara Televizije Vijesti Petar Komnenić i tadašnju novinarku Radio televizije Crne Gore, a sada funkcionerku Demokratske Crne Gore, Nevenku Ćirović Bošković.

Afera prisluškivanja novinara bila je aktuelna i 2013. godine, kada je veći broj crnogorskih novinara tvrdio da su bili predmet nezakonitog praćenja.

PODGORICA, 25.02.2021. – Subvencije za plate, krediti za obrtna sredstva, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, odlaganje plaćanja i oslobađanje od dijela naknada regulatornim agencijama, jednokratna bespovratna pomoć su mehanizmi pomoći koju je Vlada obezbijedila crnogorskim medijima u ublažavanju ekonomskih posledica izazvanih pandemijom koronavirusa.

Koliko ukupno iznosi sva ta pomoć na nivou države i koju su sve mediji dobili pomoć nema sistematizovanih podataka na jednom mjestu, a kroz ovo istraživanje “Vijesti” su došle do pojedinačnih pomoći koje su pojedine državne institucije dodjeljivale – za subvencije dijela zarada je isplaćeno 75.814,57 eura (182,5 eura po zaposlenom), odložena je naplata oko 10.001,38 eura obaveza koje su proistekle iz Zakona o reprogramu poreskih potraživanja i još 291.768,81 eura prispjelih poreza i doprinosa na plate zaposlenih.

Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) je odobrio kredite u vrijednosti od 1,2 miliona eura i taj novac je korišćen za nabavku obrtnih sredstava i isplatu dijela zarada, pomoć za plaćanje naknada Radio-difuznom centru (RDF) je bila oko 386.689,27 eura, oslobađanje od naknada za Agenciju za elektronske medije (AEM) je oko 178.000 eura, Ministarstva kulture je pomoglo medije sa oko 302.000 eura…

Fond za podsticanje pluralizma

Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) su kazali za “Vijesti” da zvanični podaci Vlade i AEM pokazuju da je država od početka pandemije koronavirusa pomogla crnogorske medije sa najmanje 690 hiljada eura i to u prvom talasu pandemije od marta do juna prošle godine, direktna pomoć Vlade medijima iznosila je više od 310 hiljada eura, a mediji su tokom godine oslobođeni ili su im odgođene obaveze u vrijednosti od dodatnih oko 380 hiljada eura.

U Crnoj Gori, na malom tržištu od 640.000 stanovnika i procijenjenim ukupnim marketinškim budžetom od 11 miliona eura (podatak iz indeksa održivosti medija za 2019. godinu po projeni agencije Direct Media) posluje više od 150 medija.

Sve mjere podrške u medijima u suzbijanju pandemije koronavirusa je kreirala bivša Vlada premijera Duška Markovića, dok nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića za “Vijesti” u odgovoru na pitanje šta mediji, imaju u vidu neizvjesnost koju pandemija nosi mogu očekivati kažu da će učinii sve da u ovoj godini Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija profunkcioniše i da se za njega nađe novac.

“Svjesni smo da je medijsko tržište u krizi od izbijanje pandemije kooronavirusa i Vlada će učiniti sve da se ovaj problem ubuduće rješava sistemski. Uložićemo maksimalne napore da Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija profunkcioniše tokom ove fiskalne godine i da se za njega obezbijede sredstva koja su veća od onoga što je Zakonom o medijima propisano kao minimum. Svjesni činjenice da je stanje na medijskom tržištu teško, pokušaćemo da u nerednih nekoliko sedmica definišemo mjere podrške medijima kako bi se negativne posledice krize ublažile i olakšalo niihovo funkcionisanje”, kazali su iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija kojim rukovodi ministarka Tamara Srzentić.

Iz Ministarstva su poručili da će nova Vlada voditi računa da te mjere budu maksimalno efikasne i pravovremene, sa što manje administrativnih barijera, kako bi svi mediji imali pristup toj pomoći i kako bi ona imala efekta.

Dug za poreze 1,10 miliona eura

Da mediji posluju sa teškoćama pokazuju i podaci Poreske uprave (PU) prema čijoj evidenciji od 39 poreskih obveznika (štampani mediji, komercijalni radio i TV emiteri) koji su u sistemu registrovani za obavljanje djelatnosti vezanih za objavljivanje medijskog sadržaja, ukupan iznos dospjelih, a neizmirenih obaveza je 1.104.222,9 eura, od čega se najviše odnosi na obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.

“Od 39 evidentiranih obveznika sedam poreski dug od 2017. godine izmiruje u skladu sa zakonom o reprogramu poreskog potraživanja. U skladu sa uredbom o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja donijetom u martu 2020. godine kao odgovor na ekonomsku krizu nastalu zbog pandemije kovid-19 jedan obveznik koji se bavi djelatnošću medija odložio je obaveze po osnovu reprograma dospjele za mjesece april i maj i to u iznosu od 10.001,38 eura, dok je sedam medija odložilo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih za mjesece mart, april i maj u ukupnom iznosu od 291.768,81 eura. Kada su u pitanju subvencije dijela bruto zarada zaposlenih odobrene privrednicima kroz Vladin program podrške privredi tokom trajanja pandemije njih je iskoristilo 13 poreskih obveznika koji se bave djelatnošću medija, te je na taj način subvencioniran ukupan iznos od 75.814,57 eura”, rekli su “Vijestima” u PU.

Prema podacima AEM-a komercijalni i javni emiteri neće platiti naknadu u ukupnom iznosu od oko 178,36 hiljada eura, a što se odnosi na obaveze iz prošle godine. Ova pomoć se odnosi na oslobađanje plaćanja druge kvartalne rate u iznosu od 81.244,13 eura, četvrte kvartalne rate naknade od 81.599,53 eura, kao i oslobađanje plaćanja prve i treće kvartalne rate komercijalnih i javnih emitera koji emituju programske sadržaje u okviru projekta “Uči doma” u iznosu od 15.535,99 eura.

Procjena je AEM-a da će pomoć koristiti između 51 i 100 komercijalnih javnih emitera za drugu i četvrtu kvartalnu ratu, kao i da će ih biti manje od 10 korisnika koji će se osloboditi plaćanja naknade jer su učesnici projekta “Uči doma”.

Potpredsjednik SMCG Radomir Kračković je objasnio da ne postoji precizan podatak koliko je koji medij dobio novca ali je jasno da skoro nema medija kojem nije data neka pomoć, osim ako se sami nisu prijavili za subvencije ili druge vidove pomoći.

“Smatramo da je pomoć države bila u skladu sa mogućnostima budžeta. S obzirom da u Crnoj Gori, po našim procjenama, postoji između 150 i 200 medija, jasno je da ova pomoć nije bila dovoljna za sve. Ipak, mediji su prepoznati kao djelatnost kojoj je potrebna dodatna pomoć iako su cijelo vrijeme epidemije radili, za razliku od najvećeg broja djelatnosti, ali su svakako, zbog epidemije, pretpjeli veliki pad prihoda od marketinga, koji im je i jedini izvor finansiranja”, istakao je Kračković.

Ono što zabrinjava, po mišljenju Sindikata medija, je činjenica da je mali broj medija dio ove državne pomoći umjerio na poboljšanje ekonomskog statusa zaposlenih. Kračković je kazao da su zbog toga u nekoliko navrata pozivali vlasnike medija da iskoriste tu pomoć da adekvatno nagrade sve zaposlene kroz povećanja plata ili bonusa, a naročito one koji su morali da rade više, jer su drugi zaposleni koristili pravo na plaćeno odsustvo radi čuvanja djece ili bili određeni period u izolaciji.

U cilju boljeg položaja medija i njihovih zaposlenih u ovom periodu, kako smatraju u Sindikatu, potrebno je da Vlada blagovremeno počne da ispunjava obaveze iz zakona o medijima koji je usvojen prošle godine i kojim je ustanovljen Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija koji će sa 0,09 odsto tekućeg budžeta finansirati proizvodnju nekomercijalnih sadržaja na privatnim televizijama, radijima, novinama i portalima, kao i u neprofitnim medijima.

“Ako uzmemo kao parametar prošlogodišnje ostvarenje budžeta koji je na kraju iznosio nešto preko dvije mlijarde eura, privatni mediji bi trebalo da tokom ove godine iz ovog fonda dobiju oko 1,7 miliona eura (televizije I radio – stanice oko milion, a novine i portali oko 700 hiljada eura). Međutim, usvajanje budžeta za ovu godinu je odgođeno za kraj marta, a samim tim će biti odgođena I podjela ovog novca. Uz to, još ne znamo ni da li su određeni svi kriterijumi za raspodjelu ovog novca, koji će dijeliti Savjet AEM-a za televizije, radija i neprofitne medije, odnosno, nezavisna komisija, koju formira Ministarstvo kulture za novine i portale”, rekao je Kračković.

Ono na čemu će Sindikat medija insistirati je da svaki medij koji dobije novac iz ovog Fonda adekvatno nagradi zaposlene jer će baš oni proizvoditi ove sadržaje na osnovu kojih njihovi mediji dobijaju pare.

“Što se tiče javnih emitera, vjerujemo da će, jer se korona kriza nastavlja i ove godine, biti potrebna ponovna pomoć lokalnim javnim emiterima, u vidu opraštanja obaveza za nadoknade za emitovanje, makar za jedan kvartal. Ono što će sigurno biti potrebno je pomoć države u odgađanju ili reprogramu poreskih obaveza ovih medija koje su se nagomilale proteklih godina zbog čega nekima prijeti stečaj. Sindikat medija je prošle godine predložio niz rješenja u novom zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, kako bi se konačno obezbijedila održivost i urednička nezavisnost lokalnih javnih emitera, ali taj zakon na kraju nije predložen Skupštini i vjerujemo da bi morao biti tokom ove godine” rekao je Kračković.

RDC će sa Vladom razmotriti novu pomoć

Izvršni direktor RDC-a Slobodan Stanišić je kazao za “Vijesti” da je na osnovu odluke Odbora direktora odložio plaćanje mjesečnih naknada za mart, april i maj 2020. godine svim lokalnim i komercijalnim radio i tv stanicama.

“Radio i tv stanice obavijestili smo da istekom roka odlaganja, dugovanja za pomenuta tri mjeseca mogu isplatiti do kraja 2020. godine, kako bi ispunili uslove za dodjelu državne pomoći i za 2021. godinu koju je Vlada odbrila, a što je njenim zaključkom od 17.marta 2017. definisano kao uslov za dobijanje pomoći. Podsjećamo da je, cijeneći značaj i uticaj medija na demokratizaciju društva, kao i probleme radio i tv stanica, osnivač RDC-a Vlada 2011. godine odobrila pomoć emiterima u iznosu od 3.438.930,56 eura, kao i u martu 2017. iznos od 1.597.092,72 eur. koji se uplaćuje u periodu od pet godina. Samo u 2020. godini ta pomoć je iznosila 386.689,27 eura. Sredstva pomoći uplaćena su RDC-u za izmirenje dugovanja emitera (ostala je još jedna isplata u 2021. godini), upravo iz razloga da se obezbijedi normalno funkcionisanje i potreban nivo kvaliteta usluga ovog društva prema radio i tv stanicama” objasnio je Stanišić.

RDC kao privredno društvo čiji je osnivač država, koje se finansira iz prihoda ostvarenih na tržištu telekomunikacija (a ne iz državnog budžeta), kako je pojasnio Stanišić, u cilju pružanja usluga i omogućavanja prenosa i emitovanja programa za 14 lokalnih radio-stanica, 33 komercijalne radio-stanice, četiri komercijalne televizije i tri lokalne televizije, ima izuzetno velike troškove poslovanja koje je u obavezi da nadoknadi.

Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore – PAM CG oslobodila je komercijalne TV emitere sa nacionalnom pokrivenošću (TV Vijesti, TV Prva, Nova TV) plaćanja naknada za mjesec mart, april i maj 2020. godine, čime je omogućila odloženo plaćanje naknada za mjesece jun, jul i avgust 2020. godine.

Krediti IRF-a za obrtna sredstva i isplatu plata zaposlenima

Iz IRF-a su kazali da su u cilju održavanja likvidnosti medjia i njihovog funkcionisanja na zahtjev Vlade u okviru prvog paketa mjera za prevazilaženje krize izazvane pandemijom, formirali poseban program podrške namijenjen toj ciljnoj grupi, koji je finansiran novcem fonda.

“Po osnovu kreditne linije za ublažavanje posljedica korona virusa namijenjene medijima, IRF je odobrio 11 kredita za devet medijskih kuća. Ukupan iznos odobrenih kredita po ovom osnovu iznosi 1,205,124.41 eura. Odobrena sredstva bila su namijenjena u svrhe finansiranja obrtnih sredstava, isplate neto zarada zaposlenima i troškova zakupa za period trajanja mjera zaštite” pojasnil isu iz IRF-a.

Uslovi po ovoj kreditnoj liniji su maksimalan iznos kredita do 600.000 eura, uz kamatnu stopu od dva odsto, sa rokom otplate do osam godina, uključujući grejs period do dvije godine.

“Ovo je jedini vid podrške koju su mediji koristili kada je u pitanju kreditiranje od strane IRF-a. Nakon sto jeVlada dala saglasnost na godišnji plan IRF-a za 2021.godinu, novo rukovodstvo predsjednik odbora direktora Velizar Kaluđerović i izvršna direktorica Irena Radović u saradnji sa Vladom Crne Gore rade na pripremanju kreditne podrške za 2021. godinu” rekli su u IRF-u.

Priprema medijske strategije i izmjene seta zakona u ovoj godini

Iz Ministarstva javne uprave su kazali da će Vlada u okviru svojih nadležnosti učiniti sve da se mediji zaštite od nelojajne konkurencije i dati predloge kako da se zakonski uredi ta oblast.

“Fer tržišna utakmica jedan je od ključnih preduslova da bi naša zemlja imala uređenu medijsku industriju i elementarne uslove za poslovanje medija. Vladi je veoma stalo da mediji u uslovima ove krize obezbijede redovno funkcionisanje uz očuvanje radnih mjesta za svakog novinara i novinarku i sve zaposlene, te poštovanje profesionalnih i etičkih standarda u ovoj profesiji” rekli su u ministarstvu.

Ministarstvo najavljuje da će u narednom periodu otvoriti dijalog sa civilnim društvom i medijskom zajednicom u cilju unapređenja zakonodavnog okvira i medijskog pluralizma, te kompletiranja reforme medijskog zakonodavstva u skladu sa preporukama Evropske komisije i evropskim standardima.

“U tom pravcu, u godišnjem programu rada Vlade za 2021. godinu predvidjeli smo izradu medijske strategije, pripremu predloga zakona o audiovizuelnim medijskim servisima, predlog izmjena i dopuna zakona o medijima i zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore, kako bi dali priliku svim subjektima da se aktivno uključe u kreiranje podržavajućeg ambijenta za rad medija u Crnoj Gori” rekli su uministarstvu.