PODGORICA, 01.10.2019. – Novinarka Marina G. (pravo ime poznato autorki teksta) odlučila je da piše o taksama koje jedno javno preduzeće naplaćuje građanima. Kao sankciju za neplaćanje preduzeće je predvidjelo prestanak pružanja usluga. Nakon konsultacija sa pravnicima, shvatila je da postoji pravna mogućnost da se ti nameti ukinu, odnosno proglase nezakonitim. Učinila je sve ono što čine novinari koji pišu analitičke članke – intervjuisala pravnike, građane, predstavnike nevladinog sektora. A onda je došao red i na javno preduzeće koje je glavni akter priče. Sastala se sa direktorom, objasnila mu koje su žalbe građana i kako pravnici tumače naplatu taksi. Gospodin u kožnoj fotelji imao je ispred sebe nekoliko papira, kojima je pokušao da objasni opravdanost naplate i predviđenih sankcija.

Novinarka je dobila saglasnost urednika da objavi članak. Nije prošlo dugo nakon što je članak objavljen, a Marini G. zazvonio je telefon. Bio je to vlasnik medija u kome je radila, koji ju je pozvao na razgovor. Nedugo zatim, Marina je morala da objavi reagovanje, u kome je pisalo da je tekst tendenciozan i napisan sa ciljem da ugrozi poslovanje velikog preduzeća.

No, novinarka se nije zaustavila, već je nastavila da istražuje. Između ostalog, istraživala je imovinsko stanje direktora preduzeća. Došla je do informacija da on javnosti nije dostavio tačne podatke o svojoj imovini, te da je u imovinskom kartonu „sakrio“ više nekretnina. Ovog puta, Marina nije dobila saglasnost urednika da objavi tekst. Odlučila je da sva saznanja proslijedi koleginici iz drugog medija. Tekst je objavljen u drugom mediju, a direktor preduzeća najavio je tužbu protiv njihovog uredništva zbog povrede ugleda.

Šta se desilo u ovoj priči? Između ostalog – samocenzura. Marinin urednik nije imao hrabrosti da dopusti objavu drugog teksta. I novinarka je, u izvjesnom smislu, pristala na samocenzuru, ne suprotstavljajući se uredniku i poklanjajući svoj trud drugome.

Samocenzura je veći problem od cenzure. Za cenzuru javnost kad – tad sazna, a koliko informacija od javnog značaja nikada nijesmo saznali, zato jer je neko sputao samog sebe? „Cenzura medija je zabranjena“, tako piše u crnogorskom Zakonu o medijima. A šta je sa samocenzurom? Da li možete zabraniti urednicima i novinarima da se plaše? Da li zakonima možete uticati na njihovu savjest?

U članu 28 Nacrta Zakona o medijima predviđena je solidarna odgovornost – osnivač, glavni urednik, urednik rubrike ili novinar odgovaraju solidarno za štetu koju prouzrokuju drugome. Da, za štete se odgovara. Ali pitanje, koje se već u javnosti postavljalo, je – da li će ova odredba povećati količinu samocenzure.

Pojedini urednici i novinari plaše se tužbi, dok oni hrabriji trpe novčane gubitke. Nesumnjivo je – i zakon i etičke norme treba poštovati. Ali, Crna Gora ima probleme na oba polja.

Prema već pominjanom Nacrtu Zakona o medijima, novinar ima pravo da odbije da pripremi ili napiše tekst koji je suprotan Zakonu i Etičkom kodeksu, uz pisano objašnjenje glavnom uredniku. Novinaru zbog toga ne može prestati radni odnos, ne može mu se umanjiti zarada i ne može se dovesti u nepovoljan položaj. Međutim, ono što ne znamo je – kako će se navedene stavke u potpunosti garantovati? Pritisci na novinare mogu biti vrlo suptilni, prikriveni i teško dokazivi.

Da bi novinar/medij bio optužen i platio nekome za učinjenu štetu, mora postojati dokazana krivica. Još jedno pitanje na koje smo dužni da damo odgovor je – koliko su kredibilni oni koji o postojanju te krivice odlučuju? Različite afere umanjuju povjerenje u crnogorski pravosudni sistem.

Sve ovo, naravno, ne znači da novinari i mediji treba da imaju neograničenu slobodu i iznose neprovjerene ili neistinite informacije. Kao što piše u Kodeksu, poštovanje etičkih normi nije samo dužnost, nego i interes novinara. Činjenice su neprikosnovene, a nepotpune i netačne informacije moraju se dopuniti, odnosno ispraviti.

Ipak, nikada ne treba smetnuti sa uma da novinari moraju biti kritički posmatrači “onih u kožnim foteljama”. Nažalost, mnogi koji nijesu pristali da budu samo “držači mikrofona” više se ne bave novinarstvom. Jedna od njih je i Marina G.

Dragana Žarić, novinarka

Tekst je nastao u okviru projekta „Monitoringom do slobodnih medija“ koji Sindikat medija Crne Gore sprovodi u okviru većeg projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanja integriteta pravosuđa“, kojeg finansira Evropska unija, a realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMi) u partnerstvu sa NVO Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mreža za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP).

SARAJEVO, 28.09.2019. – Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koja zastupa više od 8.000 članova, snažno osuđuje prijetnje smrću novinarima i uredništvu portala Radio Sarajevo i njihovim porodicama, koje su im uputili navijači Fudbalskog kluba (FK) Sarajevo.

Do incidenta je došlo nakon što su portal Radio Sarajevo i dio ostalih medija u Bosni i Hercegovini, objavili da je navijač ovog fudbalskog kluba osuđen na pet godina zatvora u Bjelorusiji u avgustu ove godine gdje je bio na fudbalskoj utakmici i kada je bjeloruska policija kod njega našla kokain.

Sinoć je grupa navijača FK Sarajevo došla ispred redakcije Radio Sarajevo, gdje su maltretirali autora tog teksta, i držali ga kao taoca duže od dva sata prijeteći da će ubiti i njega i njegovu porodicu tražili su da se ukloni članak sa web sajta Radio Sarajevo. Istovremeno, prisiljavali su ga da zove ostale medije u Bosni i Hercegovini i da od njih traži da odmah uklone sporni članak.

„Ovaj napad smatramo brutalnim kršenjem prava na slobodu izražavanja i ugrožavanjem sigurnosti novinara i redakcije Radio Sarajevo, kao i neprimjereni čin nasilja navijača FK Sarajevo nad više medija u BiH“, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja novinara BiH. Ona je pozdravila napore policije Kantona Sarajevo, koje je brzo uhapsilo dvojicu napadača ali je, istovremeno, pozvala policiju i Tužilaštvo da nastave sa sprovođenjem zakona kako bi obojica napadača bila kažnjena.

Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara smatra nedopustivim ćutanje Fudbalskog saveza BiH i FK Sarajevo i poziva ih da javno osude ovaj čin i preduzmu sve mjere protiv agresivnih fudbalskih navijačkih grupa i pojedinaca. Ovo nije prvi put da u Bosni i Hercegovini fudbalske navijačke grupe maltretiraju novinare nakon njihovih izvještaja sa sportskih događaja ili nakon objavljivanja kritičkih članaka o navijačkim grupama i njihovim članovima.

Podsjećamo da je svaki napad na novinare napad na javni interes, demokratiju i ljudska prava. Regionalna platforma će obavijestiti sve Evropske institucije i UEFA i tražiti da intervenišu u vezi posljednjeg slučaja kao i u ostalim slučajevima napada na slobodu medija i bezbjednost novinara u Bosni i Hercegovini i ostalim državama Zapadnog Balkana.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo- Zagreb, 28.09.2019.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

PODGORICA, 24.09.2019. – Nekada, a to uopšte nije bilo davno, bilo je dovoljno reći „bilo je u novinama“ i sama ta činjenica je imala veliku težinu. Vjerovalo se medijima, naravno, znalo se i o čemu mediji ne pišu ili ne mogu da pišu. Pričalo se o „zabranjenim“ temama na ulici, u kafani, komšiluku. Povećanje broja medija donijelo je i vidljivu nesigurnost i nepouzdanost. Nije opstala fraza „bilo je u novinama“.

To što nečeg ima ili nema u novinama izgubilo je na značaju i postalo je tričavo i sporedno. Izostanak kvalitetne regulative i izostanak univerzalne samoregulacije medija poljuljao je i ugled profesije. Problemi koji su bili nepoznati postaju dominantni i važni. Profesionalni izazovi medijskih radnika postaju sve teži teret za ionako nejaka pleća novinara. Mediji su promijenili forme, vlasničku strukturu i uređivačke politike, a ljudi su ostali onakvi kakvi su – sa svim manama i vrlinama. Značajan broj medija je nestao, posebno na lokalnom nivou. Male zajednice su ostale bez tradicionalnih medija i zbog zakonskih promjena. Činjenica da država ne može biti vlasnik štampanih medija bila je smrtna presuda za većinu lokalnih novina. Lokalne novine, uz časne izuzetke su nestale, nastao je prazan prostor, lokalne teme i priče uglavnom nisu zanimljive za tzv. „velike“ medije. Mnoge lokalno važne priče su ostale nezabilježene i osuđene na zaborav. Da su opstale lokalne novine zabilježile bi da je neki fudbaler odigrao utakmicu života u nižerazrednom takmičenju. Fudbaler bi svojim unucima pokazao izblijedjeli isječak iz lokalnih novina i kazao „eto kako sam ja igrao nekada“.

Tehnološki napredak je, na sreću, omogućio pojavu novih lokalnih medija. Portali i improvizovane medijske platforme u dobroj mjeri su nadoknadili nestajanje lokalnih štampanih medija. Novi mediji su ušli u novi prazan prostor često i nedovoljno  pripremljeni. Pojavljuju se mikro mediji (portali) koji su na samoj ivici između bloga i medija. Mikromediji (drugo ime za male lokalne medije) imaju dosta slabosti, najčešća je nedovoljna edukovanost novinara. Pomoć i edukacija novinara koji rade za mikromedije je jako važna i značajna. Male sredine često imaju tako male kapacitete da same ne mogu napraviti pristojan okvir za samoregulaciju. Lokalni ili zovimo ih mikromediji su važni da bi fudbaler iz naše priče sjutra unucima mogao da pokaže kako se i on bavio najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Istina, nije igrao u Ligi šampiona ali igrao je. Isto tako ni svi mediji ne mogu imati ni državni ni globalni značaj i važnost ali to što nemaju širi značaj ne znači da ne treba da postoje. Bez malih medija neće biti ni malih, a tako velikih priča, važnih manjem broju ljudi ali ipak važnih.

Samoregulacija malih medija na lokalnom nivou je potrebna da bi se sačuvala komšijska pristojnost i uljudnost. Važna je da djeca novinara mogu sa ponosom da kažu čime im se bave roditelji. Dužnost je profesionalne zajednice da pomogne mikromedije i da njihovom edukacijom radi i na svom stručnom i profesionalnom usavršavanju.

Milo Džaković, novinar

Tekst je nastao u okviru projekta „Monitoringom do slobodnih medija“ koji Sindikat medija Crne Gore sprovodi u okviru većeg projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanja integriteta pravosuđa“, kojeg finansira Evropska unija, a realizuje Centar za monitoring i istraživanje (CeMi) u partnerstvu sa NVO Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mreža za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP).

ZAGREB, 18.09.2019. – Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara, koja zastupa više od 8.000 članova, snažno osuđuje način na koji je policija tretirala novinara portala Index, Gordana Duhačeka, koji je u ponedjeljak (16. septembra) uhapšen na Aerodromu Franjo Tuđman, zbog dva njegova posta na društvenoj mreži Twitter.

Kako navode iz portala Index, Duhaček je otišao na razgovor u policijsku stanicu u Ulici Heinzelova u Zagrebu dan prije nego što je priveden (15. septembra), a nakon što je obavješten da je osumnjičen za dva prekršaja. Uprkos tome što je saslušan, policija ga je uhapsila na aerodromu u ponedjeljak i odvela u Sedmu policijsku stanicu u Zagrebu, nakon čega je odveden u Sud za prekršaje u Zagrebu. Terete ga zbog dvije objave na svom ličnom Twitter nalogu i pušten je uz kaznu od oko 100 eura.

Jedan tvit je objavljen tokom ljeta 2018. godine, a drugi prije nekoliko sedmica. U prvom tvitu je govorio o ponašanju policije u Zadru, koristeći kontroverzni akronim „ACAB“, dok je u drugom tvitu na satiričan način obradio stihove pjesme „Vila Velebita“.

Regionalna platforma upozorava da je način na koji se policija ponašala prema Duhačeku neprihvatljiv i ne može se tumačiti nikako drugačije osim kao zastrašivanje. Regionalna platforma podržava Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u njegovim nastojanjima da zaštiti novinare i slobodu govora.

„Neprihvatljivo je da ljudi mogu biti hapšeni zbog objavljivanja postova na društvenim mrežama. Način na koji se to desilo nije prikladan za demokratsko društvo, naročito za članicu Evropske unije. U tom smislu, HND očekuje da se takve stvari u buduće ne dešavaju“, kazao je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.

Podsjećamo da je svaki napad na novinare napad na javni interes, demokratiju i ljudska prava. Platforma će informisati sve institucije Evropske unije o ovom incidentu i tražiti njihovu reakciju.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb

18.09.2019.

Udruženje/udruga BH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

PODGORICA, 18.09.2019. – Slučaj ubistva Duška Jovanovića rasvijetljen je u operativnom smislu, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović, navodeći da je bilo propusta.

Veljović je to kazao na sjednici Odbora za evropske integracije, na kojoj je održano konsultativno saslušanje predstavnika državnih institucija na temu rješavanja slučajeva napada na novinare i imovinu medija u Crnoj Gori.

Veljović je poručio da je policija spremna da posvećeno i odgovorno radi u vezi sa napadima na novinare.

On smatra da je značajno priznanje ono što su saopštili ministar pravde Zoran Pažin i da odgovorni treba da snose odgovornost.

“Nejasnoće oko službene zabilješke – nju su sačinili službenici policije koji su se predmetom bavili. Ona nije postojala u zvaničnim spisima, učinjena je ali nije dobila formu dokumenta i nije zavedena iz meni nepoznatog razloga”, kazao je Veljović.

On je rekao da je slučaj ubistva Duška Jovanovića rasvijetljen u operativnom smilu kao i okolnosti.

“Iskazujem poštovanje za napore koje su uložili nadležni za identifikovanje. Propusta jeste bilo. Ako smo došli do identifikovanja odgovornosti nemam dilemu da treba da snose odgovornost. Niko ne može da bude eboliran od odgovornosti. O bilo kome da se radi, na bilo kom nivou”, poručio je Veljović.

On je rekao da je u Upravi policije pitanje odgovornosti jedno od vaznijih.

Veljović je kazao da su svi strani eksperti u Crnoj Gori dobrodošli i da su spremni sa njima da sarađuju.

“U odnosu na slučajeve o kojima govorimo, spremni smo da ih pozovemo i da im otvoreno kažemo šta smo uradili. Ako ukažu na određene probleme spremni smo da to prihvatimo i odgovorno se odnesemo”, kazao je Veljović.

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić ocijenio je da je afirmacija izražavanja i zaštita poslenika javne riječi u svim demokratskim društvima obaveza države.

“Sloboda izražavanja je ustavna kategorija. To su opravdana očekivanja građana i novinara. Nijedno demokratsko društvo se ne može zamisliti bez slobode izražavanja. Njegujući te principe država se trudila da obezbijedi zaštitu i unaprijedi ambijent medija jer je to u interesu društva”, kazao je Nuhodžić.

Prema njegovim riječima, ukazano je da je sadašnji medijski ambijent opterećen izazovima.

“Nadležna ministarstva rade u kontinuitetu na unapređenju seta medijskih zakona. Sva nova rješenja doprinijeće podizanju standarda I dostizanja EU standarda”, rekao je Nuhodžić i dodao da su prošle godine usvojene preporuke Komisije.

“Imamo slučajeve gdje policija preventivno djeluje. Određene su kontakt osobe za komunikaciju sa urednicima. Te sve aktivnosti doprinijele su bezbjednosti bez obzira na teze da ne postoji volja da se riješe napadi na novinare”, rekao je Nuhodžić.

On je naveo da je tačno da su evidentirani propusti.”Niko iz državnog aparata ne negira da nijesmo mogli sami prikupiti doKaze da neko može biti optuzen”.

Nuhodžić je rekao da je broj napada na novinare smanjen.

“Nema selektivnog pristupa bez obzira na političko opredjeljenje. Neupitna je odlučnost države da štiti prava medijska prava i slobode i da štitimo novinare u granicama normale i mogućeg”, naveo je Nuhodžić.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević istakao je da ove godine nije bilo napada na novinare i njihovu imovinu.

“Ozbiljan je odnos državnih institucija prema ovom važnom državnom pitanju. Institucije su posvecene unapređenju novinarskog ambijenta. Nulta tolerancija je prema napadu na novinare”, rekao je Drljević.

On je kazao da je uvjeren da će Crna Gora dostići najviše standarde demokratskog društva kao najviših evropskih vrijednosti.

Marijana Lakovic iz Ministarstva pravde navela je da su od četiri slučaja prošle godine tri riješena pravosudnim osuđujućim presudama a da je jedan u fazi istrage.

“Ove godine u julu bilo je prijetnji preko društvenih mreža, jedan slučaj, ali nije bilo značajnijih prijetnji na novinare niti na njihovu imovinu”, kazala je ona.

Pomoćnik glavnog i odgovorenog urednika Dana Nikola Marković kazao je da je zadovoljan što se ovako ozbiljna institucija bavi slučajem napada na novinare.

“Bilo je problema sa tužilaštvom jer osam mjeseci nijesmo dobili nijedan dokument vezan za slučaj napada na Oliveru Lakić, ali nakon insistiranja smo dobili”, kazao je on.

Marković je rekao da su uočili brojne propuste u vezi napada na novinare Tufika Softica, Mladena Stojovića. “Nezadovoljni smo što godinama ranije nisu prepoznali propuste i odgovorne u svojim redovima sankcionisali”, kazao je on.

Prema njegovim riječima, neke istrage kada dugo traju, ljudi koji ih vode moraju da snose odgovornost. “Niko nije smijenjen niti je odgovarao zbog propusta”.

Marković je kazao da je, u slučaju Duška Jovanovića, ministar pravde Zoran Pažin rekao da su evidentirani propusti.

“Dobro je što su priznali i potvrdio navode Komisije da propusti postoje ali to nije dovoljno. Treba da utvrdimo ko su ti ljudi koji su napravili propuste i zašto se to desilo. Da li je samo neznanje uzrok”, rekao je on.

Marković je upozorio da nema podatka da se iko bavio propustima. “I o tome moramp da govorimo i da insistiramo i utvrdimo konkretna imena za propuste i odgovornost”.

Poslanica Demokratske partije socijalista Daliborka Pejović pitala je Markovića da li apsolutna sloboda štampe podrazumijeva i maksimalnu odgovornost.

Marković je odgovorio da je činjenica da u Crnoj Gori postoji “zagađenje medijske scene i da dolazi spolja dominantno”.

“Nijesam saglasan sa vašim dovođenjem napada na novinare sa njihovim pisanjem. Mi kao društvo ne smijemo dozvoliti da ti mediji budu predmet napada. Za njihovu neprofesionalnost postoje drugi mehanizmi. Ako dovedemo u vezu njihovo pisanje i napade onda se bojim da će biti tendencija da opravdamo napade”, kazao je Marković.

Poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović ocijenio da je jedan od temelja za slobodno i demokratsko društvo pravo novinarstvo.

“Jednakost postupanja treba da je jedan od osnovnih principa rada. Crna Gora je partitokratska država i mnogi mogu biti ubica Duška Jovanovića. Nema zastarijevanja napada na novinare, toga ne može biti”, kazao je Radulović.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđšić, upitao je koji su konkretni sledeći potezi po pitanju napada na Oliveru Lakić, kako se ne bi došlo u situaciju da istraga predugo traje.

Pomoćnik direktora Uprave policije Enes Baković odgovorio je Andđušiću da se posvećeno radi na tom predmetu.

“Složen predmet koji na lice mjesta nije ostavio mnogo materijalnih dokaza. Nadamo se da ćemo doći do saznanja o neposrednom izvršiocu tog krivičnog djela”, rekao je Baković.

PODGORICA, 11.09.2018. – Napredak u slučajevima ubistva Duška Jovanovića i napada na Tufika Softića ne može se očekivati, jer pojedinci nijesu uradili svoj posao kako treba, saopštili su čelnici policije i pravosuđa na okruglom stolu koji je danas održan u Skupštini.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je da su napadi na novinare i sloboda medija u vrhu prioriteta i djelovanja policije.

„U pojedinim slučajevima, bez obzira što su važni i značajni za ovu temu i za državu, u odnosu na realni presjek stanja, bojim se da u ovom trenutku, a i u nekoj izglednoj budućnosti, nećemo imati progres“, rekao je Veljović.

On je istakao da to nije tako zato što neko ne želi da uradi, nego zato što je u prethodnim procedurama, u određenim predmetima, došlo do problema i propusta, subjektivne odgovornosti određenih nosilaca aktivnosti.

„Isključujem postupanje policije u ovom trenutku, da se ne bi pogrešno shvatili. U nekim važnim predmetima, pojedine osobe i nadležni nijesu taj svoj posao obavili kako je trebalo, u skladu sa procedurama i zakonskom obavezom“, precizirao je Veljović.

Ministar pravde Zoran Pažin rekao je da se nijesu dogovarali da Veljović javno objavi ono što je poruka sa Savjeta za vladavinu prava.

„A to je da je došlo vrijeme da otvorimo pitanje odgovornosti onih koji postupaju u ovim predmetima“, dodao je Pažin.

Kako je naveo, pitanje je kako dalje napredovati vezano za te predmete.

„Ne radi se o nedostatku političke volje. Nema direktor policije uputstva niti sugestiju ni premijera ni potpredsjednika Vlade da se ne postupa u tim predmetima, naprotiv“, istakao je Pažin.

Svjesni su, kako je kazao, da su neki predmeti mogli biti urađeni bolje.

„To su predmeti Jovanovića i Softića. Evidentno je da su tu postojale slabosti u sistemu i nedostaci u postupanju. Vrijeme je da imamo odgovor je li to rezultat objektivne slabosti, ili subjektivnih propusta“, kazao je Pažin.

Predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, Nikola Marković, kazao je da je jasno da postoji ozbiljan problem kada su u pitanju napadi na novinare.

„Komisija kojom ja predsjedavam od osnivanja je imala ambivalentan odnos državnih organa u svom radu“, rekao je Marković.

Ti problemi su, kako je kazao, riješeni promjenom na čelu Uprave policije.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović kazao je da djeluje da se i žrtve nasilja nad novinarima diskriminišu.

„Oko nekih se digne velika galama i za njihov status se zauzmu mnogi, a neki koji se bave radom koji u tom momentu ne djeluje kao društveno poželjan, ostanu potpuno u sjenci“, dodao je on.

BEOGRAD, 28.08.2019. – Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara koja zastupa više od 8.000 članova, najoštrije osuđuje fizički napad na ekipu TV N1 i verbalni napad na dopisnika Federalne Televizije Dejana Kožula i poziva nadležne organe da hitno istraže slučaj i preduzmu potrebne mjere kako bi se otkrili počinioci.

U blizini stadiona “Rajko Mitić” u Beogradu, uoči fudbalske utakmice Crvena zvezda – Jang bojs, ekipa N1 televizije je pokušala da sazna kakav je stav navijača o postavljanju tenka kod Zvezdinog stadiona. Dok su snimali prvog sagovornika prvo su čuli dobacivanje pogrdnih riječi iz mase – „špijuni“, „lopovi“, „američki plaćenici“… Nakon što su snimatelj i novinar pokušali da izbjegnu incident i odlučili da se pomjere na drugi kraj ulice, grupa mladića je nastavila da ih prati. „Našao sam sagovornike, nisam vidio da mi prilaze s leđa, i kada sam postavio pitanje, tada je jedan od tih momaka uhvatio objektiv kamere, meni je pokušao da izvuče i polomi mikrofon, a kada nije uspio, otrgao je sunđer s mikrofona i bacio ga na asfalt“, rekao je novinar N1 Mladen Savatović.

Istog dana, takođe kod stadiona „Rajko Mitić“, dopisnik sarajevske Federalne Televizije, Dejan Kožul, pokušao je da napravi prilog pored postavljenog tenka. U tom trenutku prišao mu je prvo jedan, a zatim više mladića i pitali ga šta radi tu. Nakon što im je novinar odgovorio da  snima prilog za sarajevsku televiziju, pitali su ga da li je Srbin. Po riječima Kožula, ovaj verbalni napad mogao je da preraste u fizički obračun, ali zaslugom njegovog kolege snimatelja to se nije dogodilo.

„Ovu utakmicu obilježilo je višestruko ometanje novinara u radu koje je kulminiralo nasilnim ishodom. Uskraćivanje akreditacije dnevnom listu Danas od strane Uprave Kluba Crvena zvezda, zatim zastrašivanje našeg kolege Kožula i na kraju fizički napad na ekipu TV N1 su incidenti koji moraju imati adekvatan odgovor državnih organa u Srbiji“, rekao je Željko Bodrožić, predsjednik NUNS–a.

Od početka 2019. godine NUNS je zabilježio 85 pritisaka, verbalnih i fizičkih napada na medijske profesionalce.

Regionalna platforma podržava napore NUNS–a da zaštiti novinare i slobodu govora i poziva nadležne institucije da hitno reaguju i istraže ove slučajeve, da identifikuju nasilnike i protiv njih preduzmu zakonske mere.

Podsjećamo da je svaki napad na novinara napad na javni interes, demokratiju i ljudska prava. Platforma će obavijestiti sve evropske institucije o ovom incidentu i zatražiti njihovu intervenciju u sferi zaštite medijskih sloboda i bezbjednosti novinara u regionu Zapadnog Balkana.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb, 29.08.2019.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije