BIHAĆ, 29.06.2018. – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, koja predstavlja više od 8000 članova, snažno osuđuje prijetnje i pritiske na novinare i menadžment Radio Televizije Unsko-sanskog Kantona.

Predstavnici Vlade i Parlamenta Unsko-sanskog Kantona već mjesecima prijete novinarima i urednicima Radio Televizije Unsko-sanskog Kantona (RTV USK) dovodeći ih u ponižavajuć i nesiguran položaj. Političko vođstvo ovog kantona teži smjeni cijelog menadžmenta RTV USK, uključujući i direktora Izeta Mustafića i imenovanju novog direktoa i Nadzornog odbora po mjeri stranaka koje su na vlasti u ovom kantonu.

Prema riječima novinarke RTV USK, cijela situacija se pogoršava i prijetnje postaju sve češće i nasilnije: „Premijer Unsko-sanskog Kantona, Husein Rošić, prijeti nam sa policijskom intervencijom ukoliko direktor Izet Mustafić i menadžment RTV USK ne budu smijenjeni do četvrtka, 28. juna.“

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari kazao je: „Možemo vidjeti primjer klasičnog pritiska na urednike da služe vladajućim političkim partijama. Nažalost, RTV Unsko-sanskog kantona nije jedini mediji koji se suočava sa ovakvim pritiscima. Ovo je neprihvatljivo kršenje slobode medija u Bosni i Hercegovini.

Udruženje/udruga BH novinari registrovalo je ovaj slučaj kao petu prijetnju novinarima od strane političara u prvoj polovini 2018. godine.

Napad i prijetnja novinarima je direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informisani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb,

Udruženje BH novinari
Sindikat medija Crne Gore
Hrvatsko novinarsko društvo
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Nezavisno udruženje novinara Srbije

ZADAR, 28.06.2018. – Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, koja predstavlja više od 8000 članova, oštro osuđuje brutalni fizički napad na novinara Hrvoja Bajlu, vlasnika novinarskog portala Zadar i dopisnika nacionalnih medija Index i Nacional.

Hrvoje Bajlo, koji je pratio menadžment grada Zadra i dokumentovao veze između politike, biznisa, sporta i pravnog segmenta u Zadru, napadnut je u nedjelju, 24. juna 2018. godine u večernjim časovima na parkingu u Zadru, od strane bivšeg igrača Fudbalskog kluba Zadar, a današnjeg preduzetniika Jakova Suraća.

Prema Bajlinim riječima napadač ga je prije fizičkog nasrtaja izvrijeđao jer piše za „četnički Indeks“ i „usr… Nacional“, te zaprijetio da će mu, nastavi li pisati o njegovim prijateljima Zdravku Livakoviću, Božidaru Kalmeti i HDZ-u „odrubiti glavu“. Potom ga je šakama udarao po glavi i tijelu, oborio na tlo i nastavio tući nogama zbog čega je Bajlo nakratko izgubio svijest. Na hitnom odjeljenju zadarske bolnice Bajli su konstatovani prelom desne ruke, kao i niz povreda na glavi i tijelu. Povrede su kvalifikovane kao teške tjelesne ozljede.

I u prethodnim godinama Hrvoje Bajlo je zbog svog beskompromisnog novinarskog rada u više navrata bio meta uvreda, prijetnji i zastrašivanja. Policija ranije slučajeve, uprkos njegovim prijavama, do danas nije razriješila.

26. juna Surać je odlukom Županijskog suda u Zadru pušten iz pritvora. U sudskoj naredbi koju je izdao Hrvoje Visković, istražni sudija zadužen za slučaj, navedeno je da su ostvareni uslovi za izricanje mjere pritvora.  Ipak, izrečena je blaža mjera – zabrana prilaska i kontakta. Sudac Visković izjavio je za hrvatsku novinsku agenciju HINA da, prema njegovom mišljenju, “nema opasnosti od ponavljanja krivičnog djela“.

Platforma poziva na odlučne akcije policijskih i pravosudnih institucija. Takođe, Platofrma poziva najviše predstavnike vlasti da jasno osude prijetnje i napade na novinare. Šutanjem i racionalizacijom vrhovne državne institucije se jasno priklanjaju kršiocima novinarskih prava i slobode govora, ohrabrujući na taj način društvenu atsmosferu prožetu strahom i nasiljem.

Napad i prijetnja novinarima je direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informisani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Skopje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb,

Udruženje BH novinari
Sindikat medija Crne Gore
Hrvatsko novinarsko društvo
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Nezavisno udruženje novinara Srbije

PODGORICA 27.06.2018. – Na rasvjetljavanju pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić crnogorska policija radi u saradnji sa partnerskim službama. Na tom predmetu radimo sa FBI, rekao je direktor Uprave policije Vesko Damjanović za TVCG.

U slučaju pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić koji je, kako navodi direktor policije, izazvao posebnu pažnju ukupne javnost i evropskih institucija, svi kapaciteti Uprave policije stavljeni su na raspolaganje za rasvjetljavanje tog krivičnog djela.

“Preduzeli smo mnogobrojne operativno taktičke i istražne radnje i intenzivno razmjenjujemo informacije sa partnerskim službama. Napomenuću da na tom predmetu radimo i sa FBI”, rekao je Damjanović.

On kaže da su sve istrage podjednako važne, a da je ovo slučaj koji je jedan od prioriteta u radu policije.

Novinarka “Vijesti” Olivera Lakić ranjena je 9. maja ispred njenog stana na bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici.

Olivera Lakić je i ranije bila meta brutalnih napada koji nisu do kraja rasvijetljeni. Ovog puta, sudeći prema okolnostima i posljedicama napada, situacija je još jezivija. Lakić je očigledno praćena pa napadnuta ispred zgrade u kojoj živi, a jasno je da su napadači sramotnim pucnjem željeli da joj pošalju poruku da prestane da piše o sumnjivim i kriminalnim poslovima, čime se bavi godinama.

PODGORICA 13.06.2018. – Zakon o slobodnom pristupu informacijama mora biti dopunjen, kako bi se usaglasio sa međunarodnim standardima, ocijenila je izvršna direktorica Access Info Europe, Helen Darbishire, navodeći da se Zakon mora primjenjivati na sve informacije, a da izuzeci moraju biti ograničeni.

Darbishire je, na okruglom stolu “Usklađenost Zakona o slobodnom pristupu informacijama sa međunarodnim standardima”, koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kazala da je crnogorski Zakon u velikoj mjeri usklađen sa međunarodnim standardima, ali da se, kako je istakla, određeni nedostaci moraju unaprijediti.

“Moramo se fokusirati na negativne aspekte Zakona što se, prije svega, odnosi na član 1 Zakona, koji sadrži niz isključenja, koja su neprihvatljiva i u suprotnosti sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne Gore, te imaju negativan uticaj na praksu. Nije prihvatljivo da prvi član Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisuje da će pravo na pristup i korišćenje biti u skladu sa tim Zakonom. Član 1 je takođe i kontradiktoran, jer navodi da se na određene informacije ne odnosi ovaj Zakon, već druge norme”, ocijenila je Darbishire.

Ona je ocijenila da je ta pojava zabrinjavajuća, te da je u suprotnosti sa uspostavljenim praksama Evropskog suda za ljudska prava.

“Zakon o slobodnom pristupu informacijama mora biti dopunjen kako bi se povezao sa međunarodnim standardima, kao i sa crnogorskim Ustavom. Izuzeci moraju biti ograničeni, i oni moraju biti u skladu sa onim izuzecima koji su propisani Evropskom konvencijom”, poručila je Darbishire.

Izvršna direktorica NVO MANS, Vanja Ćalović Marković, kazala je da, od 2005. godine kada je usvojen, Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja “jedno od najvećih poklona u borbi protiv korupcije i razlitičih vrsta zloupotreba”.

“Zakon je kao kiseonik za borbu protiv korupcije i njime smo uspjeli da otkrijemo i preveniramo brojne slučajeve korupcije. Nažalost, to znaju i brojni korumpirani funkcioneri, zbog čega oni rade sve što mogu da mijenjaju taj Zakon”, ocijenila je Ćalović Marković.

Ona je navela da je Zakon izmijenjen prošle godine u tajnoj proceduri, “bez učešća javnosti”.

“Bez učešća, ne samo nevladinih organizacija i građana, već i bilo kakvog učešća državnih institucija, koje sprovode taj Zakon, a prvenstveno Agencije za slobodan pristup informacijama”, pojasnila je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, ne postoji zapisnik sa sjednice odbora, na kojoj su, kako je navela, neki poslanici predložili izmjene Zakona.

“Vlada je prihvatila te izmjene kao sastavni dio Predloga zakona, i na osnovu tadašnjeg Predloga tog zakona, danas imamo više tajni nego ikada u Crnoj Gori, a u tajnama se krije korupcija”, poručila je Ćalović Marković.

Predstavnica Ministarstva javne uprave, Jadranka Vukčević, kazala je da se Zakonom o slobodnom pristupu informcijama podstiče otvorenost javne uprave i omogućava građanima da, kako je navela, kreiraju realnu sliku o njenom funkcionisanju.

“Zato je naš prioritet stvaranje uslova za punu implementaciju Zakona, čiji je poseban značaj u njegovoj kontrolnoj funkciji, putem koje građani i drugi subjekti mogu ostvariti neposredan uvid u rad organa vlasti, što je i instrument za sprečavanje lošeg poslovanja, postupanja, zloupotrebe ovlašćenja i korupcije”, pojasnila je Vukčević.

Zakonom se, kako je kazala, predviđaju i ograničenja pristupu informacijama, čime se, kako je kazala, uspostavlja ravnoteža između prava javnosti da zna i potrebe da se spriječi prekomjerno ugrožavanje legitimnih interesa, od objavljivanja informacije.

“Iako je u prethodnom periodu unaprijeđena oblasti slobodnog pristupa informacijama, ne znači da ne postoji prostor za njeno dodatno unapređenje, naročito jer je to proces koji treba da dovede do rasta povjerenja građana i privrede u rad javne uprave, što je prepoznato kroz Akcioni plan za sprovođenje strategija reforme javne uprave do 2019. godine”, navela je Vukčević.

Predstavnica Evropske komisije, Maja Smrkolj, navela je da je pravo na pristup informacijama od javnog interesa značajno za kontekst pristupanja Evropskoj uniji.

“To pravo je u direktnoj povezanosti sa pravom na slobodu govora i pravom na političku participaciju, uključujući pravo glasa. Takođe, to je jedno od fundamentalnih prava za dobru administraciju i transparentnost javne uprave”, ocijenila je Smrkolj.

PODGORICA 15.06.2018. – Vršilac dužnosti generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Božidar Šundić, pokrenuo je proceduru za razrješenje Vladana Mićunovića s pozicije direktora Televizije Crne Gore.

U Namjeri o razrješenju Mićunovića su navedena tri razloga, koja se odnose na ugovor o poslovnoj saradnji Javnog servisa sa NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO), neusvajanje Programsko-produkcionog plana (PPP) Televizije Crne Gore (TVCG) za 2018. godinu, te na propuste prilikom iznošenja podataka o gledanosti elektronskih medija u Crnoj Gori. Mićunović je za direktora TVCG izabran u junu 2017. godine.

Media centar je ranije pozvao članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) da bez odgađanja podnesu ostavke i tako makar ublaže lično i kolektivno posrnuće nakon jučerašnjeg saopštenja  Savjeta, upućenog Evropskoj komisiji, SAD i OSCE-u, poručio je njihov predsjednik Dragoljub Vuković.

U Media centru smatraju da su stavovi Savjeta o neutemeljenosti ocjene predstavnika Evropske unije, OEBS-a i Stejt dipartmenta da su smjenom generalne direktorice Javnog servisa Andrijane Kadije, ugroženi sloboda i nezavisnost medija, nastavak unižavanja uloge tog tijela započetog u Skupštini Crne Gore partijskom akcijom razrješenja vlasti nepodobnih članova.

“Preko smjene prethodnog predsjednika Savjeta Vladimira Pavićevića, politički motivisane protivzakonite odluke o razrješenju generalne direktorice Andrijane Kadije i, konačno, izborom Božidara Šundića za v.d. generalnog direktora”, naveo je Vuković.

Kako napominje, Savjet RTCG nije reagovao ni kada je član toga tijela Goran Sekulović, biograf predsjednika DPS-a, nazvao menadžment neprijateljima države.

“Savjet RTCG svojim djelovajem, potpomognutim odlukama većine u Skupštini, postao je karikatura i lišen je bilo kakvog legitimiteta za upravljanje dobrom svih građana”, poručuje Vuković.

Savjet RTCG smijenio je generalnu direktoricu Javnog servisa Andrijanu Kadiju. Za njeno razješenje glasali su Mimo Drašković, Slobodan Pajović, Igor Tomić, Dragana Tripković, Ivan Jovetić i Goran Sekulović. Protiv su bili Milan Radović i Perko Vukotić.

Božidar Šundić izabran je za vršioca dužnosti generalnog direktora, sa pet glasova podrške.

BEOGRAD, 14.06.2018. – Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara zapadnog Balkana koja zastupa više od 8000 članova, izražava najdublju zabrinutost zbog nestanka srpskog novinara Stefana Cvetkovića i pozdravlja brzu akciju policije u potrazi za Cvetkovićem.

U noći između 13. i 14. juna u vojvođanskom gradu Bela Crkva prijavljen je nestanak novinara Stefana Cvetkovića. Lokalna policija je potvrdila da je automobil Cvetkovića pronađen parkiran sa otvorenim vratima i upaljenim svjetlima. Mediji su izvijestili da je automobil još uvijek bio upaljen i da su svjedoci potvrdili da je pronađen i Cvetkovićev ručni sat sa pokidanom narukvicom. Njegovi mobilni telefoni su isključeni.

Iako je Cvetković poznat po pisanju o različitim temama, njegovo istraživanje ubistva Olivera Ivanovića, lokalnog srpskog političara na Kosovu, dovela ga je opet u žižu javnosti. Po povratku sa Kosova u maju, bio je zadržan šest sati od strane kosovske policije zbog kontakata koje je napravio u toku istraživanja na kom je radio.

Cvetkoviću je ranije prećeno zbog novinarskog rada, često od strane lokalnih zvaničnika. Jednom prilikom je njegov telefon polomljen, a u drugom slučaju mu je oštećen auto pošto su ga lokalni zvaničnici obilježili “legitimnom metom” i “stranim plaćenikom”.

„Stefan Cvetković je prijavio niz prijetnji koje su dolazile iz raznih kriminalnih i političkih krugova u Srbiji” – rekao je Slaviša Lekić, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije “Njegov nestanak mora biti prioritet lokalne policije i Ministarstva unutrašnjih poslova. Zahtijevamo angažovanje svih resursa u nadi da će Cvetković biti nađen nepovređen. “

Regionalna platforma se pridružuje NUNS-ovim zahtevima nadležnim organima Republike Srbije da nastave efikasnu istragu i iskoriste sve resurse za pronalazak Stefana Cvetkovića.

Podsjećamo srpske zvaničnike da se suzdrže od  etiketiranja novinara, a samim time i davanja legitimiteta nasilju nad novinarima.

U 2018. godini u Srbiji je zabilježeno 13 incidenata protiv novinara, dva fizička napada i 11 verbalnih prijetnji i zastrašivanja.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb, 14.06.2018

Udruženje novinara BH

Sindikat novinara Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

PODGORICA, 08.06.2018. – Vlada je spremna da, u okviru svojih nadležnosti, podrži nastojanja Sindikata medija u pravcu stvaranja boljih socijalnih i ekonomskih uslova za rad novinara u Crnoj Gori, poručeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Zorana Pažina na sastanku sa rukovodstvom Sindikata medija Crne Gore.

Sastanku su, u ime SMCG, prisustvovali predsjednica Marijana Camović i potpredsjednici Radomir Kračković i Nevenka Ćirović.

Govoreći o procesu usaglašavanja kolektivnog ugovora za zaposlene u nacionalnom javnom servisu RTCG, Pažin je saopštio da će Vlada ažurno ispuniti svoje obaveze u cilju što skorijeg stupanja na snagu ovog propisa, čim joj sindikat i menadžment RTCG dostave predloženi tekst ugovora.

Sagovornici su se saglasili o velikom značaju adekvatnog regulisanja radno-pravnih pitanja i unapređenja ekonomskog položaja novinara za snaženje nezavisnost i profesionalizma u crnogorskom novinarstvu.

Pažin je podržao interesovanje Sindikata medija za aktivno učešće u pripremi novih zakonskih rješenja u okviru Zakona o elektronskim medijima, čija je izrada planirana sljedeće godine. Saglasio se i sa stavom SMCG da postoji značajan prostor za unapređenje položaja zaposlenih u lokalnim javnim emiterima.

Na sastanku su naglasili odgovornost i riješenost države da obezbijedi najviši stepen bezbjednosti i zaštite ličnog integriteta novinara. Potpredsjednik je pozdravio, takođe, inicijativu Sindikata za organizaciju regionalne konferencije o medijima na temu bezbjednosti, uslova rada novinara i medijskog zakonodavstva.