BIJELO POLJE, 02.04.2018. – Sindikat medija Crna Gore (SMCG) izražava veliku zabrinutost povodom sinoćnjeg aktiviranja eksplozivne naprave ispred kuće novinara Seada Sadikovića u Bijelom Polju.

Pozivamo nadležne organe da hitno utvrde da li je Sadiković bio meta i ako jeste, zbog čega, tim prije što je sinoćnji slučaj samo nastavak serije eksplozija i ubistava na ulicama naših gradova proteklih dana, koje su izazvale opravdano veliku uznemirenost građana. Ovaj slučaj pokazao je da su poslije građana primorja i Podgorice, i građani sjevera Crne Gore postali meta kriminalaca.

Crnogorski novinari i medijski radnici odavno su ranjiva kategorija, a država nije učinila mnogo na odvraćanju od napada na njih i rasvjetljavanju najvećeg broja najtežih slučajeva napada na novinare i imovinu medija. SMCG već duže vrijeme upozorava da će neki slučajevi napada zastarjeti, ako se ne bude brzo djelovalo u istragama. Zbog toga je i važna brza i efikasna istraga sinoćnje eksplozije u Bijelom Polju, kako i taj događaj vremenom ne bio pao u potpuni zaborav.

U nadi da kolega Sadiković nije bio meta sinoćnjeg napada, a u bojazni da, nažalost, ipak jeste, još jednom tražimo od nadležnih da što je moguće prije saopšte sve okolnosti eksplozije u Bijelom Polju.

Glavni odbor

PODGORICA, 02.04.2018. – Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija u januaru ove godine objavila je Izvještaj o radu za period od 23. septembar 2017. do 23. januar 2018.

Iz Izvještaja Komisije objavljujemo izvještaj o istrazi napada na urednika portala IN4S Gojka Raičevića, tokom protesta 2015. godine, koji su sačinili Dragoljub Duško Vuković i Marijana Camović.

Raičević tvrdi da su ga službenici policije u oktobru 2015. godine u tri navrata fizički napali bez osnova, pritom mu nanoseći lakše tjelesne povrede, i to potkrjepljuje nalazima ljekara specijalista, svjedočenjem snimatelja TV Srpska Gorana Ćetkovića i video snimkom. Službenici policije koji su, kako se sumnja, neosnovano primijenili silu prema gospodinu Raičeviću još nisu identifikovani.

Zaključeno je da se, iz dokumenata koji su bili dostupni Komisiji, nesumnjivo može zaključiti da je Raičević u dva navrata u noći 24. oktobra 2015. godine bio žrtva fizičkog nasilja od strane maskiranih policijskih službenika, pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), za koje nije postojao zakoniti povod.

Rezultat primjene ovog nezakonitog policijskog nasilja su lakše tjelesne povrede koje Raičević dokumentuje validnom ljekarskom dokumentacijom.

Iz dokumenata koji su bili dostupni Komisiji ne može se, međutim, sa sigurnošću zaključiti da je Raičević bio žrtva nezakonitog fizičkog policijskog nasilja tokom privođenja ujutro 17. oktobra 2015. godine, ali jedan detalj iz službene zabilješke o privođenju, koju su sačinili policijski službenici CB Podgorica ide u prilog tvrdnji Raičevića da je, prilikom ulaska u „maricu“, guran i udaran, te da je zbog toga pao i povrijedio koljeno. Riječ je o navodu da je prilikom „uvođenja u službeno vozilo „marica““ Raičeviću „sa ramena spala crna torbica marke „samsonajt“, koja je odmah nakon toga predata policijskom službeniku-vozaču „marice““. U prilog njegovoj tvrdnji ide, takođe, i ljekarski nalaz o zadobijenim povredama.

Na onovu dokumentacije koja je bila dostupna Komisiji, jasno je da Uprava policije, i pored urgencija iz pravosuđa, te zahtjeva od strane Zaštitnika za ljudska prava i slobode i Savjeta za građansku kontrolu rada policije, nije uložila ozbiljan i transparentan napor kako bi identifikovala policijske službenike koji se sumnjiče za nezakonitu primjenu fizičke sile prema Raičeviću. Isticanjem činjenice da su pripadnici SAJ bili maskiranii da je to otežavajuća okolnost za identifikaciju onih koji krše zakone i prava građana šalje se poruka, da maskirani policajci uživaju posebnu zaštitu, koja nije zasnovana na zakonu, čime se stvara nepovjerenje građana u policiju uopšte, a posebno u njene specijalne jedinice.

PRIŠTINA, 31.03.2018. – Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara koja zastupa više od 8.000 članova, osuđuje najnovije incidente protiv medija i novinara tokom policijske intervencije na sjeveru Kosovske Mitrovice.

Incident se dogodio 26. marta kada je specijalna policijska jedinica – Regionalna operativna jedinica za podršku (ROSU) – u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice uhapsila zvaničnika Vlade Srbije Marka Đurića koji je, kako navodi kosovska vlada, ušao u zemlju bez prethodnog odobrenja vlasti u Prištini.

Novinari su pratili sastanak Đurića i drugih zvaničnika sa građanima u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice kada je došlo do intervencije policije.

Tokom intervencije, ROSU je koristila šok bombe i suzavac kako bi rastjerala gomilu koja je blokirala ulaz u zgradu u kojoj je održan sastanak. U haotičnoj situaciji, nekoliko novinara je povrijeđeno, a nekim medijima je oštećena oprema. Neki predstavnici medija napadnuti su i na drugim lokacijama.

Još jednom je očigledno da novinari i mediji rade u veoma opasnim okolnostima. Zbog toga Platforma ponovo izražava zabrinutost za bezbjednost novinara i insistira na tome da kosovske vlasti istraže policijsku akciju.

Zamjenik direktora kosovske policije u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, g. Hoti, rekao je Udruženju novinara Kosova da nijedan slučaj napada nije prijavljen od strane novinara.

Platforma ohrabruje sve novinare da prijavljuju incidente i slučajeve upućivanja prijetnji ili napada tokom obavljanja posla. Takođe, vlasti moraju osigurati nesmetan i bezbjedan rad novinara.

Od početka 2018. godine, Udruženje novinara Kosova evidentiralo je 7 incidenata protiv novinara, uključujući 1 fizički napad i 6 slučajeva zastrašivanja, ne uključujući najnovije incidente.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

BRISEL, 27.03.2018. – Delegacija Regionalne platforme zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara posjetila je Brisel 21. i 22. marta i održala sastanke i konsultacije sa članovima Evropskog parlamenta (EP) i predstavnicima Evropske komisije (EK) iz Generalnog direktorata za politiku susjedstva i pregovore o proširenju.

Predstavnici novinarskih udruženja i sindikata iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije predstavili su podatke o bezbjednosti novinara i medijsku situaciju u svojim zemljama. Naglasili su zajedničke probleme sa kojima se suočavaju njihovi članovi i ostali novinari, uključujući loše uslove rada, strah za ličnu sigurnost zbog obavljanja posla, političke i ekonomske pritiske koji rezultiraju cenzurom i samocenzurom. Takvo okruženje gaji neprofesionalno novinarstvo i ugrožava medijski pluralizam. Primjećeno je da problemi sa kojima se novinari suočavaju uglavnom potiču od vladajućih i glavnih političkih stranaka koje su pokazale nedostatak političke volje za rad na poboljšanju stanja slobode medija. Naglašeno je da je nekažnjavanje napada na novinare i dalje najveći problem.

Predstavnici su prisustvovali zajedničkom plenarnom zasijedanju Odbora za vanjske poslove i Odbora za bezbjednost i odbranu (AFET-SEDE) Evropskog parlamenta koji se fokusirao na stratešku komunikaciju EK, inostrani uticaj na medije, dezinformacije i lažne vijesti. Dotičući se pomenutih problema, delegacija je skrenula pažnju da su to posljedice nedostatka pravnog i društvenog okruženja za novinare da rade u javnom interesu i da građanima pružaju informacije koje su im neophodne da naprave informisan izbor.

Tokom bilateralnih sastanaka, delegacija je podijelila nalaze svojih istraživanja Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara za 2017. godinu naglašavajući probleme na koje je potrebno hitno obratiti pažnju . Poslanicima EP i zvaničnicima EK je skrenuta pažnja na postojeću bazu o napadima na novinare http://safejournalists.net/, koju su predstavnici EK ocijenili kao veoma korisnu za praćenje stanja u regionu. Članovi Parlamenta su prepoznali da sloboda medija na zapadnom Balkanu mora biti poboljšana i da se mora reagovati na zabrinutosti novinara. Očekuju da će ti utisci biti sadržani i u narednim izvještajima o napretku zemalja zapadnog Balkana koji će biti objavljeni u aprilu 2018.

Posjetu delegacije Evropskom parlamentu i Evropskoj komisiji organizovala je Evropska federacija novinara (EFJ), a podržala Evropska unija u okviru projekta Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara.

PODGORICA, 27.03.2018. – Za proteklih šest godina, odnosno od 2011. do druge polovine 2017, crnogorski sudovi ukupno su radili na 109 predmeta naknade štete po tužbi protiv novinara/medija. Od njih je traženo više od milion i dvjesta hiljada eura odštete.

Od ukupno 109 riješeno je 80 predmeta, tužbeni zahtjev je usvojen ili djelimično usvojen u 24 predmeta i ukupno je dosuđeno 45.300 eura odštete.

Međutim, tužbama je zahtijevano da se dosudi ukupno 1.245.061 eura, a dosuđeno je znatno manje, odnosno 3,64 odsto od zahtijevanog iznosa.

Ako se posmatraju pojedinačni iznosi po presudama, oni se kreću od 500 do 2.000 eura, dok je u jednom predmetu dosuđeno 5.000, a u jednom 7.000 eura.

U 2015. godini prosječno po predmetu dosuđeno po 2.750 eura, u 2016. godini po 1.945 eura, a u prvoj polovini 2017. godine po 1.887 eura.

Sve manje tužbi zbog povrede časti i ugleda

Kada je u pitanju broj predmeta protiv medija i novinara zbog naknade štete zbog povrede časti i ugleda, primjećuje se da je njihov broj u blagom padu, s tim što je taj pad posebno izražen u prvoj polovini 2017. godini.

U 2011. predata je 21 tužba, u 2012. 9 tužbi, u 2013. 14 tužbi, u 2014. 22 tužbe, u 2015. 19 tužbi, u 2016 18 tužbi i u prvoj polovini 2017.
četiri tužbe.

Od 109 predmeta naknade štete, tužba je u 13 predmeta podnijeta i protiv medija i protiv novinara.

U ostalim predmetima tužbe su podnijete samo protiv medija. Od navedenih 13 predmeta, u tri je djelimično usvojen tužbeni zahtjev. U četiri predmeta odbijen je zahtjev, u dva je povučena tužba, dok je postupak u toku u četiri predmeta. Samo u jednom predmetu je tužba podnijeta isključivo protiv novinara i ta tužba je povučena, pokazuju podaci Vrhovnog suda u koje je FOS imao uvid.

PODGORICA, 20.03.2018. – Vladimir Pavićević smijenjen je sa funkcije predsjednika Savjeta Radio-televizije (RTCG). Na tu dužnost je izabran Ivan Jovetić, novi član Savjeta.

Razrješenje je inicirao član Savjeta RTCG Mimo Drašković, a predlog su podržali Igor Tomić i tri nova člana Savjeta – Ivan Jovetić, Goran Sekulović i Slobodan Pajović.

Smjenu Pavićevića podržalo je šest članova Savjeta RTCG, dok su tri bila protiv. Glasanje je bilo tajno.

“Fascinira me kako insistirate na raspravi o programsko-produkcionim planovima koji su pali. Smatram da ste doprinijeli rušenju kredibiliteta Savjeta RTCG i predlažem da prva tačka bude glasanje o razrješenju predsjednika Savjeta”, kazao je Drašković.

Član Savjeta RTCG Goran Sekulović je rekao da Javni servis ne bi trebalo da pravi neke vidljive greške, poput nedavno emitovanog priloga o fašizmu, sa tendenciozno biranim sagovornicima iz Crne Gore i Srbije.

“Kao predstavnik NVO, koje se bave ljudskim pravima, moja obaveza je da dignem glas protiv kršenja ljudskih prava. Pod plaštom demokratije se pokušava manipulisati građanima i pokazati da Crnoj Gori ne prijeti opasnost od četništva”, rekao je Sekulović.

Pavićević je, međutim, kazao da mu je potpuno neprihvatljivo pripisivanje RTCG da brani četništvo i pokušaj dovođenja Javnog servisa u vezu sa nekim opozicionim strukturama.

U poslednjih pola godine dva člana Savjeta su smijenjena po krajnje kontroverznoj proceduri (Goran Đurović i Nikola Vukčević), a Ivan Mitrović je podnio ostavku nakon što je utvrđeno da se načazi u konfliktu interesa.

PODGORICA, 12.03.2018. – Tim novinara iz pet zemalja Zapadnog Balkana će, u okviru projekta “Nevidljivo nasilje: Priče iz redakcije” pripremiti kvantitativnu analizu o pritiscima sa kojima se njihove kolege suočavaju u redakcijama ili u procesu prikupljanja i pisanja vijesti.

Njihov cilj je da ohrabre novinare da govore o svakodnevnim pritiscima urednika i upravljačkih struktura na njihovo izvještavanje, u korist različitih interesnih grupa. Očekuju da će projekat “Nevidljivo nasilje: Priče iz redakcije”, podići svijest o uslovima u kojima novinari iz ovog regiona rade.

Namjera Centra za društvene inovacije (Srbija), koji je i nosilac projekta, i partnera-udruženja Kontra (Srbija), Nova TV (Makedonija), Centra za demokratsku tranziciju (Crna Gora), te novinarki Une Hajdari (Kosovo) i Nidžare Ahmetašević (Bosna i Hercegovina) jeste da omoguće i pomognu novinarima koji su bili izloženi pritiscima u radu, da ta iskustva podijele.

Ovaj projekat finansira Evropska unija kroz program malih grantova “Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu” koji implementira Hrvatsko novinarsko društvo kao dio regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbjednosti novinara. Dio Regionalne platforme je i Sindikat medija Crne Gore.

Kroz javni događaj i novinarske tekstove, ovaj tim će  pomoći novinarima i ohrabriti ih da prepoznaju različite tipove pritisaka i načine suočavanja sa njima. Finalni dokumenti, sa nalazima i zaključcima o pritiscima na novinare i njihovo izvještavanje, biće jedan od ključnih rezultata ovog projekta, a sve informacije i tekstovi koji proizađu iz projekta biće objavljeni u Srbiji, CG, Kosovu i Bosni i Hercegovini.