PODGORICA, 27.04.2018. – Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Lidija Klikovac nije umjela da objasni kako su se pojavile dvije službene zabilješke različitog sadržaja a istog registarskog broja, u istrazi nerasvijetljenog napada na novinara Mladena Stojovića 23. maja 2008.

“Ne mogu vam govoriti o toj zabilješci jer ovdje danas nemam tu informaciju. To je pitanje za postupajućeg tužioca”, kazala je Klikovac na panelu nakon odgledanog dokumentarnog filma “Silom na sedmu”, koji je rađen u produkciji “35mm” i Televizije “Vijesti”.

Ona je time odgovorila na pitanje predsjednika Komisije za istrage napada nad novinarima i imovinom medija Nikole Markovića, koji je pojasnio da u jednoj zabilješki postoji paragraf u kojem se kao osumnjičeni nalogodavci za napad navode biznismeni Branislav Mićunović i Radojica Božović, dok se u drugoj sa istim službenim brojem nema pasusa sa njihovim imenima. Stojović je napadnut 2008. godine, nakon javno izrečenih stavova o namještanju utakmica u crnogorskoj ligi.

Informacija o duplim službenim zabilješkama objavljena je u posljednjem izvještaju Komisije, koji je usvojila i Vlada. Slučaj napada na Stojovića zastarijeva za mjesec dana.

Sa druge strane, kako je osnovni državni tužilac u Baru, Milenko Magdelinić kazao “Vijestima”, Mićunović i Božović saslušani su 23.maja 2008.godine, a policiji su rekli da nemaju ništa sa tim slučajem. Tužilac je negirao da u spisima premeta postoje dvije službene zabilješke zavedene istog dana pod istim brojem, ali različitog sadržaja – kao što je to utvrdila Komisija za istrage napada za novinare.

Klikovac nije do kraja odgovorila na Markovićevo pitanje kako tužioci u dva gotovo identična slučaja, kada je riječ o prijetnjama novinarima, postupa drugačije.

“Tužilac je odbacio prijavu novinara ‘Dana’ zbog prijetnji koje mu je izrekao brat premijera Duška Markovića i koje je čula cijela Crna Gora, dok je običan kriminalac koji je nedavno prijetio novinarki ‘Vijesti’ odmah uhapšen nakon njene prijave. Jedina razlika između ta dva slučaja je što je ovamo novinaru prijetio premijerov brat i vi nijeste imali institucionalne hrabrosti da ga uhapsite,” kazao je Marković.

Klikovac je odgovorila da su osnovni i viši državni tužilac ocijenili da u prijavi novinara “Dana” nije bilo elemenata za krivično gonjenje, ali da postupak može biti nastavljen po privatnoj tužbi.

Marković je kazao da su tužilaštvo i policija rasvijetlili sve slučajeve napada na novinare, koji nemaju političku pozadinu, dok se “nije mrdnulo” u predmetima sa političkom konotacijom.

Klikovac je kazala da je značajan broj predmeta riješen, ali da i dalje ostaje jedan broj predmeta u kojima su izvršioci napada na novinare ostali nepoznati.

Dodala je da napadi na novinare nijesu ekskluzivitet Crne Gore, već da se napadi dešavaju u cijelom svijetu i navela primjer Malte i Slovačke, gdje su ubijena dva novinara.

Marković je kazao da je razlika između Crne Gore i tih zemalja upravo postupanje nadležnih organa – policije, tužilaštva i Vlade.

“U Slovačkoj je nakon ubistva novinara i masovnih protesta koji su uslijedili premijer dao ostavku, dok je na Malti odmah uhapšeno 17 lica”, kazao je.

Direktor “Vijesti” Željko Ivanović, koji je pretučen 2000. a osuđena su dvojica dobrovoljaca, poručio je tužiteljki da relativizuje ozbiljnost napada na novinare.

“Očekivao sam da se ovdje pojavi vrhovni državni tužilac i izvini se novinarima zbog prethodnog rada tužilaštva, a umjesto toga čuli smo njenu relitivizaciju svega što je bilo i samo je više ponizila žrtve”, kazao je Ivanović.

Klikovac je kazala da nije došla tu sa zadatkom da se izvinjava već da pokaže koliko je tužilaštvo uradilo. Saopštila je i da razumije Ivanovićevu reakciju kao previše emotivnu.

“Klikovac je kod mene primijetila višak emocije, a ja kod nje manjak emocije. Sada vidim da rad tužlaštva nije politička volja, već nedostatak emocije”, kazao je Ivanović.

PODGORICA, 20.04.2018. – Evropska komisija (EK) ozbiljno je zabrinuta zbog političkog miješanja u rad Javnog servisa (RTCG) i Agenciju za elektronske medije (AEM), piše u novom Izvještaju o Crnoj Gori, u kojem je konstatovano da u oblasti slobode izražavanja nema napretka.

U Izvještaju se konstatuje da je Crna Gora ostvarila određeni nivo spremnosti u oblasti slobode govora, ali da nije bilo napretka. Navodi se i da nije bilo pomaka ni u istragama starih slučajeva nasilja nad novinarima.

“Nedavno političko miješanje u rad RTCG i AEM povod su za ozbiljnu zabrinutost”, ocjenjuje se u Izvještaju.

EK je stoga preporučila da se ulože veći napori kako bi se istražili napadi na novinare, kao i da se ojača finansijska i urednička nezavisnost RTCG i AEM.

EK je zatražila i jačanje kapaciteta samoregulacionih tijela, a dodaju da medijska scena u Crnoj Gori i dalje ostaje polarizovana, kao i da još postoje izazovi u razumijevanju uloge slobode medija. Kao i u prethodnom izvještaju iz 2016. godine, Brisel navodi da postoji veliki broj sudski slučajeva zbog povrde časti i ugleda, do kojih dolazi uglavnom usljed slabih mehanizama samoregulacije.

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav nakon predstavljanja izvještaja je komentarisao političko miješanja u rad Savjeta RTCG, i kazao da je njihov stav jasno napisan u Izvještaju – da je to pitanje koje izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Komentarišući Izvještaj EK potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin je naveo da je Vlada već predvidjela izmjene zakona o medijima i Javnom servisu.

“Sami predstavnici medija i civilnog sektora će na određeni način biti uključeni u pripremu ovih zakona”, rekao je Pažin.

Komentarišući konstatacije u Izvještaju da političko miješanje u RTCG i AEM izaziva ozbiljnu zabrinutost, Pažin je rekao da izraz “ozbiljna zabrinutost” vidi kao potrebu da institucije snažnije rade na terenu kada je u pitanju sloboda medija.

“Kada je u pitanju politički uticaj, to će uvijek biti predmet moje osude. Jednako sam zabrinut i izvještajem JUFREX-a, koji konstatuje da je Javni servis preuzela tradicionalna opozicija. Javni servis ne treba da bude poligon za politička nadmetanja vlasti i opozicije, treba da učinimo Javni servis istinski nezavisnim i profesionalnim”, naveo je Pažin.

Poručio je i da će Vlada doprinijeti snaženju Javnog servisa.

“To je istinska potreba društva, a Vlada u okviru svojih nadležnosti će dati svoj doprinos, prije svega kroz izmjenu normativnog okvira koji treba biti podsticaj za snaženje Javnog servisa i unaprjeđenja profesionalnih i etičkih standarda”, saopštio je Pažin, koji je dodao da veoma pažljivo prati program RTCG i konstatovao ozbiljan napredak u razvijanju profesionalizma i etičkih standarda.

On je istakao i da značajan aspekt slobode medija predstavlja pitanje održive i djelotvorne samoregulacije medija.

„Jedan dio odgovornosti treba da snose sami mediji, a Vlada neće žaliti ni trud, ni resurse da im u tome pomogne”, poručio je Pažin.

U osvrtu na Izvještaj EK, bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović kazala je za RTCG da je EK sa razlogom dosta detaljno analizirala i unaprjeđenje zakonodavstva i zaštitu medijskih sloboda.

„Mislim da će ova oblast biti pod budnom pažnjom i dalje i za očekivati je da će EU pomagati u tom procesu”, kazala je Đurović.

PODGORICA, 18.04.2018. – Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici djelimično je usvojen zahtjev urednika portala In4s, Gojka Raičevića, koji je tužio Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) zato što su ga policajci više puta pretukli tokom 2015. godine.

„Rezultat provedenog dokaznog postupka, kako materijalnih dokaza, tako i ocjene iskaza saslušanog svjedoka i tužioca, kako parnične stranke, nameće nesumnjiv zaključak da je tužilac bio podvrgnut postupanju koje je zabranjeno članom 3 Konvencije o ljudskim pravima“, navodi se u presudi sutkinje Dijane Rovčanin. U članu 3 Konvencije kojom se zabranjuje mučenje navodi se da „Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju“.

Rovčanin je presudila da država, odnosno MUP, na osnovu naknade nematerijalne štete treba da Raičeviću isplati iznos od 6.000 eura.

Raičević je tužio MUP i od njega tražio 75.000 eura na ime nematerijalne štete, jer nijesu utvrdili ko su policajci koji su ga u tri navrata tukli, tokom protesta opozicionog političkog saveza Demokratski front u Podgorici, u pe­ri­o­du od 17. do 24. ok­to­bra 2015. go­di­ne.

Ipak, sutkinja Rovčanin odbila je taj tužbeni zahtjev kao neosnovan, pa će na ime naknade za pretpljene duševne bolove zbog povrede časti i ugleda i zbog povrede prava na primanje i saopštavanje informacija, država Raičeviću isplatiti 4.000 eura. Osim toga, na ime pretrpljenog straha presuđena je naknada od 1.200 eura, dok je zbog pretrpljenih fizičkih bolova predviđena naknada od 800 eura. Na sve ove iznose obračunava se zakonska kamata.

„Dužna je tužena da nadoknadi tužiocu troškove spora u iznosu od 300 eura, u roku od 15 dana po pravnosnažnosti presude“, navodi se u presudi.

U presudi se, između ostalog, navodi da „u konkretnom slučaju država nije dokazala da je upotreba sile bila izazvana ponašanjem tužioca, naprotiv iz spisa proizilazi da tužilac prilikom hapšenja nije pružao otpor“.

„Pored toga, iako su kod tužioca konstatovane povrede nakon hapšenja i tužilac podnio krivičnu prijavu protiv NN lica službenika policije zbog nanošenja navedenih povreda, država nije pružila objašnjenje njihovog nastajanja pa sud zaključuje da granica člana 3 Konvencije dostignuta“, navodi se u presudi.

Navedeno je i da nema nikakvog opravdanja postupanje policijskih službenika prema tužiocu dana 24.10.2015. godine, koji je mirno stajao na ulici i snimao službena vozila.

„Država, na kojoj je teret dokazivanja“ nije sudu pružila dokaz da su njeni zaposleni u datim okolnostima postupali u skladu sa citiranim propisima, a iz spisa predmeta se utvrđuje da je tužilac doživio zlostavljanje od strane službenih lica u situaciji kada je mirno stajao na ulici i obavljao svoj posao novinara. Takvo postupanje policijskih službenika predstavlja i kršenje Kodeksa policijske etike i narušava integritet policijskog službenika…”, navodi se u obrazloženju.

Konstatovano je i da je, prilikom drugog napada, 24.10.2015. godine došlo i do miješanja u Raičevićevo pravo na slobodu izražavanja, koje garantuje član 10 Konvencije.

Raičević je najavio da će podnijeti žalbu drugostepenom organu jer njegova tužba nije prihvaćena u cjelosti.

PODGORICA,07.04.2018. – Dokumentarni film „Silom na sedmu – slučaj Crna Gora“, nastao je u saradnji NVO „35mm“ i novinarki televizije „Vijesti“ Svetlane Đokić i Tatjane Ašanin, a u okviru programa malih grantova projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara čiji je dio Sindikat medija Crne Gore.

Cilj filma je da se u trajno nasljeđe budućim generacijama ostavi podsjetnik na priče o crnogorskim novinarima/kama i njihovim životima koji su u opasnosti samo zbog posla koju su izabrali, želje da istražuju i o tome obavijeste građane.

Ta temeljna demokratska vrijednost – slobodni mediji i novinari, te mogućnost da neometano izvještavaju – ozbiljno je uzdrmana serijom napada i ubistvom novinara – od kojih većina nije rasvijetljena, uglavnom zbog nerada i namjerne inertnosti državnih organa.

Zaključak filma, koji će premijerno biti prikazan na TV „Vijesti“ tokom aprila, je da stvorena atmosfera zastrašivanja, da je utisak javnosti da nepostoji vladavina prava, te da postoji konspirativna saradnja državnih organa sa napadačima.

„Po pravilu su stradali novinari koji su se usudili da kritikuju vlast i ukažu na korupciju i kriminal. Istrage nijesu bile hitne, djelotvorne i profesionalne. Novinari su obeshrabreni, a građani gube povjerenje u sposobnost policije i tužilaštva da pronađu krivce i da ih kazne. Istrage moraju dovesti i do nalogodavaca. Svaki drugačiji pristup – otvara prostor za nove zločine bez kazne!“, zaključeno je u filmu.

Nakon okruglog stola koji je održan u novembru 2017. godine, i na kome su žrtve napada prenijele svoja iskustva, tim NVO „35mm“ u saradnji sa iskusnim novinarkama počeo je rad na dokumentarcu, a u okviru projekta „Neispričane priče: novinari u opasnosti“ realizovanog kroz program malih grantova „Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu“ koji implementira Hrvatsko novinarsko društvo kao dio regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara.

„Svjesni smo da samo ujedinjeni možemo stvoriti pritisak na javnost kako bi se pokrenule konkretne akcije i zaštitili novinari/ke i zaustavilo nasilje nad njima“, poručili su iz „35mm“ i televizije Vijesti.

Nakon projekcije dokumentarnog filma, krajem aprila će uslijediti javna debata na temu zaštite slobode medija i slobode izražavanja u Crnoj Gori, praćena kampanjom na društvenim i tradicionalnim medijima.

„Projekat je finansiran od strane Evropske unije kroz program malih grantova “Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu“ koji implementira Hrvatsko novinarsko društvo kao dio regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, koji sprovodi u saradnji sa pet regionalnih udruženja novinara – Nezavisnim uduženjem novinara Srbije (NUNS), Udruženjem/udrugom BH novinari (BHN), Hrvatskim novinarskim društvom (HND), Udruženjem novinara Makedonije (UNM), Udruženjem novinara Kosova (AGK) i Sindikatom medija Crne Gore (SMCG).“

PODGORICA, 05.04.2018. – Predstavnici Savjeta Evrope (EU) predstavili su danas rezultate Analize medijskog sektora u Crnoj Gori, koja je sprovedena od avgusta prošle do januara ove godine, u okviru JUFREX-a, zajedničkog programa tog tijela i Evropske unije (EU).

U toku pisanja analize, koju je radio tim međunarodnih eksperata, konsultovani su i predstavnici Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

U Analizi se navodi da bi trebalo usvojiti zakonodavne mehanizme da bi se osigurala urednička nezavisnost redakcija i pravna zaštita novinara kada dođe do promjene vlasništva i/ili uređivačke politike. To je bila i jedna od preporuka koju je SMCG predstavio u decembru nakon analize Zakona o elektronskim medijima i Zakona o medijima.

„Subjekti koji obavljaju medijsku djelatnost bi trebalo da poštuju i pravilno primjenjuju prava novinara iz rada i po osnovu rada“, preporučili su iz Savjeta Evrope.

Takođe, eksperti su istakli da privatne medije trebalo snažno podsticati da se uključe u dijalog sa nacionalnim sindikatom – Sindikatom medija Crne Gore, koji je, kako ističu, duže vrijeme radio na granskom kolektivnom ugovoru.

„Nacrt je spreman već godinu dana, a poslodavci nisu preduzimali nikakve dalje radnje niti reagovali“, piše u Analizi.

Analiza je pokazala i da je medijsko tržište malo i ekonomski slabo razvijeno uz veliku intervenciju države, te da je pravni okvir nekoherentan.  Takođe, jedan od zaključaka je i da nezavisnost javnih emitera mora biti osigurana na nacionalnom i lokalnom nivou.

Prema riječima ekspertkinje SE i urednice izvještaja, Tanje Kerševan Smokvine, potrebno je izvršiti reviziju postojećih propisa sa izbjegavanjem ad hoch i fragmentiranih rješenja, ali i povećati transparentnost i objektivnost finansiranja medija.

„Potrebno je jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulacije, jačanje samoregulacije i primjene profesionalnih standarda i obezbjeđivanje sigurnog okruženja za novinare kako bi mogli obavljati svoj posao”, rekla je Kerševan Smokvina.

U Crnoj Gori se, prema riječima ministra Aleksandar Bogdanović, sistematično radi na unaprjeđenju slobode izražavanja, i to kroz zakonodavni okvir koji je zasnovan na principima slobode medija, medijskog pluralizma, nezavisne regulacije i samoregulacije.

Vršiteljka dužnosti ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori i šefica Političke sekcije u Delegaciji EU, Plamena Halačeva, poručila je da je sloboda neupitan uslov za bilo koju zemlju kandidata na putu ka članstvu u EU i važan indikator funkcionisanja vladavine prava.

PODGORICA, 05.04.2018. – Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i bezbjednosti novinara koja zastupa više od 8.000 članova, pozdravlja efikasnu reakciju Uprave policije Crne Gore koja je identifikovala i privela dvojicu osumnjičenih za podmetanje eksplozivne naprave na automobilu u blizini kuće novinara Seada Sadikovića u Bijelom Polju.

Incident se dogodio 1. aprila oko ponoći kad su, kako se pretpostavlja, Ilhan i Hilmo Pepić iz Rožaja, bacili eksplozivnu napravu ispod automobila koji je bio parkiran ispred Sadikovićeve kuće, a koji ne pripada novinaru niti njegovoj porodici. Motiv za napad je, kako je saopšteno iz Uprave policije, prilog o muzeju Pepića u Rožaju koji je Sadiković emitovao u svojoj emisiji „Bez granica“ na televiziji Vijesti.

„Pozdravljamo akciju policije i to što je Tužilaštvo Pepićima odredilo pritvor od 30 dana ali ujedno podsjećamo da upravo te dvije institucije nisu ništa uradile kada je Sadiković više puta, od decembra 2017. godine kada je taj prilog emitovan, prijavljivao brojne prijetnje koje je dobijao na razne načine. Da su tada bili efikasniji do podmetanja eksploziva vjerovatno ne bi ni došlo. Takođe, efikasnost pripadnika Uprave policije je pokazala da kada hoće mogu da otkriju i napadače i motiv, što se nije desilo u brojnim prethodnim slučajevima napada na novinare koji su ostali neriješeni“, kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović.

Regionalna  platforma osuđuje svaki napad na novinare zbog posla koji obavljaju i podsjeća da su napadi i prijenje novinarima direktan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informisani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana.

Od početka 2018. godine, Sindikat medija Crne Gore je evidentirao dva napada na novinare, od čega jedan slučaj prijetnje i drugi uništenje imovine.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

PODGORICA, 05.04.2018. – Savjet za građansku kontrolu rada policije usvojio je pritužbu Sindikata medija Crne Gore na rad policijskih službenika u slučaju novinara Miroslava Drobnjaka, dopisnika Večernjih novosti iz Pljevalja, kojem je 11. oktobra 2017. godine zapaljeno vozilo.

„Savjet je imajući u vidu da se u tri navrata obratio rukovodiocu Centra bezbjednosti Pljevlja tražeći relevatne informacije za obradu i zaključenje predmeta, i na iste nije dobijen odgovor, konstatovao da CB Pljevlja u radu na ovom slučaju nije ostvario očekivanu i potrebnu saradnju, u skladu sa odredbom člana 112 Zakona o unutrašnjim poslovima. S tim u vezi Savjet je ocijenio da je takav pristup CB Pljevlja doprinio pojačanom osjećaju nesigurnosti kod novinara Miroslava Drobnjaka, a što je Savjet pokušao preduprijediti i spriječiti kroz intenzivan i pažljiv rad na predmetu“, navodi se u Zaključku Savjeta, koji je potpisao predsjednik Zoran Čelebić.

U zaključku je konstatovano i da „policijski poslovi, u konkretnom slučaju, nijesu obavljeni sa definisanom i očekivanom profesionalnošću, i bez rezultata su u pogledu zaštite bezbjednosti i imovine novinara Miroslava Drobnjaka i pronalaženja učinioca predmetnog krivičnog djela te njihovog procesuiranja pred nadležne državne organe“.

U jednom od dopisa koji je Savjet uputio Centru bezbjednosti Pljevlja se navodi da je za njih neprihvatljivo „da zbog odsustva potrebnog i očekivanog senzibiliteta u postupanju policijskih službenika građanin Drobnjak, koji obavlja društveno odgovoran posao, u čitavoj situaciji bude izložen dodatnom pritisku i prijetnjama i da se suočava sa mogućnošću krivičnopravnog progona samo zato što je sarađivao sa policijom i informacijama joj pomogao da ispuni svoju zakonsku funkciju“.

Drobnjaku je automobil zapaljen u oktobru, mjesec kasnije vještak je dao mišljenje da je požar izazvan i da je automobil poliven benzinom i zapaljen. Državna tužiteljka u Pljevljima, Božidarka Gačević, je krajem decembra obavjestila Sindikat medija da je djelo kvalifikovala kao prekršaj koji se ne goni po službenoj dužnosti – uništenje i oštećenje tuđe stvari. Drobnjak je o toj odluci obavješten tek polovinom januara. On je zbog ovog slučaja više puta ispitivan u pljevaljskoj policiji, od čega jednom i poligrafski. Svi članovi njegove porodice su ispitani. Policija do danas nije rasvijetlila ovaj slučaj.