Vrijeme je da se trgnemo i organiziramo u što jače sindikate bez kojih nema ni kolektivnog ugovora ni radničkih prava ni udružene snage radnika da solidarno pred poslodavcima obrane svoja davno izborena prava, poručio je Sindikat novinara Hrvatske povodom Međunarodnog praznika rada.

Svake godine odajemo počast prvim radničkim borcima i žrtvi koju su podnijeli za osvajanje prava na 8 sati rada, 8 sati sna i 8 sati za kulturu i obrazovanje u vrijeme kad su i odrasli i djeca radili svakodnevno 12 do 16 sati dnevno za bijedne nadnice, stoji u priopćenju SNH koje je potpisala predsjednica Maja Sever.

Ubojstva, hapšenja i žrtve prvih generacija sindikalaca, a koja u nekim zemljama traju još i danas, priskrbili su današnjim radnicima njihova solidno uređena prava – zbog kojih su se sada opustili.

Odmak od sindikata dogodio se u bivšim socijalističkim zemljama zbog detaljno uređenih radničkih prava, pri čemu je bivši sustav generalno, zajedno sa sindikatima, proglašavan baukom “nenarodnih režima”, navodi se.

Stigma i strah od posljedica odvratila je mnoge radnike u tranzicijskim zemljama od učlanjenja u sindikat, što je poslodavcima dobro došlo, tvrdi SNH uz napomenu da su takve prilike i u Hrvatskoj.

Gospodarske i financijske krize, pandemija koronavirusa i agresija na Ukrajinu uzdrmale su gospodarstva diljem Europe i svijeta, skupa s najnovijom tehnološkom revolucijom, što se negativno odražava na položaj radnika, naglašava SNH, Pojašnjavaju kako se “uvjeti rada osjetno pogoršavaju, sigurnost zaposlenja ubrzano gubi, nesigurni oblici rada svih oblika šire poput poplave, inflacija primjetno umanjuje plaće, a radno vrijeme brojnih radnika rapidno povećava”.

“Zar ćemo svojom pasivnošću prokockati sav onaj napredak ostvaren u posljednjih 137 godina”, pita SNH osvrćući se na cjelodnevnu dostupnost radnika pa i tijekom vikenda i godišnjih odmora do koje je došlo zbog nove tehnološke revolucije.

Navode primjer osam zemalja EU-a koje su zahvaljujući jakim sindikatima izborile pravo na nedostupnost poslodavcu po isteku radnog vremena.

Uz jake sindikate i mi ćemo jednoga dana moći po završetku radnog vremena isključiti mobitele, a u slučaju poziva poslodavac će vidjeti generičku poruku ‘Poštovani, moje radno vrijeme je završilo. Javit ću vam se sutra ujutro’, poručuju iz Sindikata novinara Hrvatske (SNH).

Izvor: SNH i Hina

Nakon jučerašnje objave eksplicitne snimke ubojstva u zagrebačkom klubu Ritz, Hrvatsko novinarsko društvo poziva uredništvo Jutarnjeg lista da hitno i bez odgode ukloni spomenuti sadržaj sa svojih stranica i ispriča se hrvatskoj javnosti zbog njegove objave.

Objava takvog sadržaja ne predstavlja novinarstvo, nije ni u kakvom javnom interesu i predstavlja odsustvo morala i pijeteta prema žrtvi i njegovoj obitelji.

Kodeks časti hrvatskih novinara propisuje kako novinar treba štititi čovjekovu intimu od senzacionalističkog i svakog drugog neopravdanog otkrivanja u javnost. Uvjerenja smo kako trenutak smrti ulazi u sferu čovjekove intime koju bi novinar trebao štititi od senzacionalističkog i svakog drugog otkrivanja u javnosti. Smatramo da čovjek može i mora zadržati pravo da ga se u trenutku smrti ne producira po medijima na ovakav, ekstremno senzacionalistički način sa svrhom prikupljanja publike, klikova, ali i pretplatnika. Kodeks časti hrvatskih novinara pritom propisuje i kako se posebna pozornost, obazrivost i odgovornost zahtijeva pri izvještavanju o “samoubojstvima, nesrećama, osobnim tragedijama, bolestima, smrtnim slučajevima i nasilnim djelima”.

Novinari trebaju izbjegavati prikazivanje osoba koje su izravno ili neizravno pogođene tim događajima, osim kada je riječ o iznimnom javnom interesu. U ovome slučaju, HND takav izniman javni interes jednostavno ne vidi.

Snimka koja je putem Jutarnjeg lista dospjela u najširu javnost trebala je služiti isključivo policiji kako bi utvrdila sve činjenice događaja, a ne biti poslužena javnosti. Neshvatljivim i nespojivim s novinarskom etikom i uopće strukom smatramo objavu ovakvog, duboko uznemirujućeg sadržaja u kojemu nema ni natruhe javnoga interesa, koji je pritom označen kao “ekskluzivni” sadržaj.

Za Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva,

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Chiara Bilić, potpredsjednica HND-a

Drago Hedl, potpredsjednik HND-a

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje huškačke tekstove i poticanje na mržnju prema kolegicama i kolegama koji rade u tjedniku Novosti i na Vidi TV, a koje je u zadnjem broju objavio Hrvatskih tjednik. U tekstu koji potpisuje Ivica Marijačić doslovce se navodi kako “Hrvatska plaća gotovo 80 huškača u dvama Pupovčevim medijskim gnijezdima za specijalni rat protiv Hrvatske”. Ovakvom izrazito opasnom tekstu prethodila je grozomorna naslovnica koja glasi: “Plenković ovo plaća 600 000 eura! 80 Pupovčevih medijskih četnika iz dvaju gnijezda Novosti i Vida TV plaća Plenković našim novcem za specijalni rat protiv Hrvatske”.

Etiketiranje pojedinih novinara i medijskih redakcija, kojima je izdavač Srpsko narodno vijeće, kao “četničkih gnijezda”, “ultravelikosrpskih šovinista”, “mrzitelja Hrvatske i hrvatskog naroda” i “državnih neprijatelja” primjer je govora mržnje kojim bi se u svakoj demokratskoj zemlji pozabavila i tijela kaznenog progona jer je osnovano smatrati da je riječ o huškačkom govoru kojim se potiče mržnja prema pripadnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj te novinarima koji u navedenim medijima rade. U tom kontekstu posebno spornim smatramo objavljivanje imena urednika, novinara i suradnika tjednika i portala Novosti i Vide TV, što se ne može tumačiti drukčije nego huškanje na nasilje protiv tih ljudi na diskriminatornoj osnovi.

Pisanje Hrvatskog tjednika iz broja u broj, koje je opsjednuto tobožnjom ugroženosti većinskog naroda, nije novinarstvo i tu se ne može govoriti o slobodi govora. Ovdje je riječ o najgorem medijskom mulju koji služi za poticanje na mržnju prema svim manjinskim skupinama u društvu, prema novinarima i političarima  s kojima se ne slažu. Jednom riječju, prema svima koji drugačije razmišljaju. Isti taj tjednik provodi povijesni revizionizam, a Antu Pavelića naziva “velikim rodoljubom”.

Inače, glavni urednik ovog opskurnog i huškačkog tjednika Ivica Marijačić prošle je godine, kako su prenijeli mediji, osuđen na zatvorsku kaznu od godine dana s rokom kušnje od tri godine jer je otkrio identitet i objavio fotografije maloljetne žrtve silovanja. Nepravomoćnom presudom suda u Zadru proglašen je krivim za kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom privatnosti djeteta.

Vrijedi spomenuti kako su – prema presudi iz afere “Fimi medija” – vlasniku Hrvatskog tjednika Ivici Marijačiću proslijeđena tri milijuna kuna otuđenih iz javnih poduzeća da ne bi pisao protiv Hrvatske demokratske zajednice.

Za Izvršni odbor HND-a,

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

Chiara Bilić, potpredsjednica HND-a

Dragutin Hedl, potpredsjednik HND-a

Ana-Bella Leikauff, Tihana Mojsinović, Ivana Nobilo i Hrvoje Gunjača dobitnici su nagrada “Velebitska degenija” za najbolje radove o zaštiti okoliša objavljene u 2022. godini, koje je 25. put dodijelio Zbor novinara za okoliš HND-a, a koji ujedno obilježava i 25. obljetnicu svog osnutka.

Predsjednica Zbora novinara za okoliš Lidija Komes kazala je kako je za nagrade ove godine stigla 37 kandidatura s ukupno 128 radova, i to u kategorijama tisak i internet, radio, televizija i fotografija.

– Neki radovi su toliko dobri da se na osnovu njih mogu organizirati edukativne i znanstvene konferencije, kazala je Komes i dodala kako se puno lijepih stvari događalo u protekli dvadeset pet godina djelovanja Zbora, predstavivši i prvu dobitnicu nagrade Ninu Domazet.

Bivša predsjednica Zbora Silva Celebrini podsjetila je da je Zbor osnovan 1998. godine te je dodala kako se pokazalo vrlo važnim što je istodobno pokrenuta i nagrada Velebitska degenija za najbolje radove na području zaštite okoliša.

– Htjeli smo da se novinari bave tim temama, nastojali smo educirati i mislim da nam je to i uspjelo, ali naravno da uvijek ima im problema, kazala je Celebrini podsjetivši da je za osnivanje Zbora najzaslužnija prva predsjednica Lidija Firšt, a nakon nje zbor su vodile još tri žene Tanja Devčić, Silva Celebrini i aktualna predsjednica Lidija Komes.

U nastavku svečanosti dodjeljene su nagrade „Velebitska degenija“, koju je  u kategoriji radija dobila Ana-Bella Leikauff za emisiju „Dossier Europa – energetika Baltik“ emitiranu 27. rujna 2022. na Prvom programu Hrvatskoga radija.

– Ovo je bio pokušaj da ukažemo kako sen može i u ovoj situaciji kao posljedica rata u Ukrajini prevladati energetska kriza, kazala je Bella Leikauff, koja je po drugi puta dobila nagradu Velebitsku degeniju.

Obrazloženja nagrada “Velebitska degenija”

Kako između ostalog stoji u obrazloženju žirija autorica nas podsjeća na važnost suradnje zemalja članica kad je riječ o provođenju zelene energetske tranzicije. Putem čarolije radijskog etera u ovoj emisiji izdvaja primjer takve suradnje na sjeveru Europe, gdje se baltičke zemlje udružuju u pothvatu sedmerostrukog povećanja proizvodnje energije iz vjetroelektrana smještenih na morskoj pučini. Emisija nastaje u jeku snažne ruske agresije na Ukrajinu. Ana-Bella Leikauff se u emisiji ne fokusira samo na temu zelene energetske tranzicije, ona problem sagledava iz širega konteksta održivog razvoja s okolišnim, društvenim i gospodarskim sastavnicama upozoravajući na energetsku krizu, klimatska krizu, krizu hrane i probleme koji nastaju kao posljedica ratnih zbivanja u neposrednoj blizini Europske unije, pa tako i Hrvatske.

U kategoriji tisak i internet nagradu je dobila Tihana Mojsinović za tekst „Jadran na buzaru“, objavljen u „Prilici“, mjesečnom magazinu Glasa Koncila. – Nadam se da su svi ovi radovi poticaj za promjenu našeg ponašanja i da ćemo svi skupa puno više voditi računa o okolišu, kazala je Mojsinović.

U obrazloženju žirija naglašava se kako je novinarka u suradnji s vrsnim domaćim znanstvenicima,  uspjela dekodirati jezik znanosti i na razumljiv način predstaviti povezanost ljudskog ponašanja na stanje u okolišu, a pritom se naglasak stavlja na ulogu i odgovornost svakog od nas za svoju neposrednu okolinu. – Intrigirajući čitatelje naslovom teksta, novinarka na jasan i izravan način obrađuje izuzetno kompleksnu i aktualnu temu klimatskih promjena, navodi se u obrazloženju i dodaje kako se pritom ne vodi općenitim sadržajima kakvi se često mogu pronaći u člancima slične tematike, nego čitatelje upoznaje s učincima koje te klimatske promjene imaju konkretno na Jadran.

Nagrada „Velebitska degenija“ u kategoriji fotografije pripala je Ivani Nobilo za seriju fotografija podvodne ljepote i akcije čišćenja Plitvičkih jezera tijekom projekta SCUBA SKENER Jutarnjeg lista na ekološkoj akciji Think Green, koje su objavljene u ožujku 2022. godine. Zahvaljujući na nagradi Ivana je podsjetila da je projekt pokrenuo pokojni kolega Srđan Vrančić te je dodala kako nastavljaju njegov rad te vjeruje kako bi Srđan time bio vrlo zadovoljan

U obrazloženju nagrade naglašava se kako je fotoreporterka Ivana Nobilo još jednom pokazala umijeće korištenja napredne podvodne foto opreme, profesionalnu pažnju pri ronjenju u osjetljivom prirodnom okolišu te osjećaj za kompoziciju. – Fotografije su najnoviji dodatak njezinoj zavidnoj pinakoteci koja kontinuirano raste kao rezultat djelovanja autorice u višegodišnjoj misiji informiranja čitatelja o problemima zaštite okoliša ispod vodene površine.

Hrvoje Gunjača dobitnik je nagrade u kategoriji televizija za emisiju „Autogol(f)“, reportaža emitirana 2. lipnja 2022. godine u emisiji „Puls“ Hrvatske televizije.

– Nadam se da će fokus sve više usmjeravati na zaštitu naše prirode i sačuvati ovaj čarobni kutak zemlje koji se zove Hrvatska, kazao je Gunjača zahvaljujući na nagradi.

Reportaža razotkriva apsurdnost grandioznih investicija na zaštićenom prostoru blizu Nacionalnog parka Krka, konkretno izgradnju kompleksa hotela, luksuznih vila i golf- igrališta na štetu tog bisera, prelijepe prirode uz Prukljansko jezero na rijeci Krki, koja je i dio Europske ekološke mreže NATURA 2000. -Hrvoje Gunjača odabirom kvalitetnih sugovornika, poglavito iz područja znanosti, upozorava na to da će cjelokupna izgradnja, a posebno golf-tereni, zbog nužnih umjetnih gnojiva i herbicida, nanijeti nepopravljivu štetu tom nježno balansiranom ekosustavu jer će kemijska sredstva iz tla prodrijeti u cijeli krševiti i propustan tok rijeke Krke te uništiti perspektivu njegova održivog razvoja, primjerice ekološke poljoprivrede i uzgajališta dagnji, navodi se u obrazloženju.

Grad Krk je proglašen ovogodišnjim Zelenim gradom – prijateljem Velebitske degenije, koja i ove godine ima humanitarnu dimenziju čemu se pridružilo i Hrvatsko novinarsko društvo koje će donirati skromni iznos za obnovu, također u potresu teško stradale, gotovo srušene Glazbene škole “Fran Lhotka” u Sisku, čiji su učenici na bisernici učenik Mata Špišić, a na flauti učenica Maja Batinjan, svojom izvedbom uveličali svečano dodjelu nagrada.

Izvor: HND 

Šesti po redu Dani medijske pismenostiu u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, u suradnji s brojnim partnerima i uz podršku Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja, održat će se od 24. do 30. travnja 2023., s aktivnostima i u tjednima prije i poslije toga, objavili su na portalu medijskapismenost.hr. 

Glavni ciljevi projekta su podizanje svijesti javnosti o važnosti medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima, stvaranje prilika za medijsko obrazovanje što većeg broja građana, posebice djece i mladih, te podrška nastavnicima i odgojiteljima osiguravanjem obrazovnih materijala za razvoj medijske pismenosti.

Na portalu medijskapismenost.hr koji je glavna komunikacijska platforma Dana medijske pismenosti, već su dostupna 32 obrazovna materijala i 20 videolekcija, koji su od objave prvih materijala 2018. do sada preuzeti više od 850 tisuća puta, a uskoro će biti objavljeni i novi obrazovni materijali.

U projekt se redovito uključuju brojni vrtići, škole, fakulteti, knjižnice, kina, medijske kuće, udruge i druge ustanove koje organiziraju predavanja, radionice, filmske projekcije, panel diskusije i druge aktivnosti s ciljem promicanja medijske pismenosti – uživo ili online. Saznajte kako se uključiti i ako organizirate svoj događaj, prijavite nam ga putem obrasca, kako bismo ga najavili u Rasporedu događanja, koji će uskoro biti objavljen na portalu.

Ove godine slogan Dana medijske pismenosti je “U ravnoteži – online i offline” i fokus je na utjecaju medija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih, na problemu dezinformacija te važnosti kritičkog promišljanja i medijskog obrazovanja.

U skladu s time, tema filmskog natječaja koji u sklopu Dana medijske pismenosti organiziraju Agencija za elektroničke medije, UNICEF i Hrvatski filmski savez, ove su godine “Odnosi i prijateljstva – online i offline“.  Mladi autori – osnovnoškolci i srednjoškolci, odnosno njihovi mentori, filmove mogu prijaviti do 7. travnja.

Izvor i foto: medijskapismenost.hr. 

Prema podacima koje Hrvatsko novinarsko društvo (HND) vodi u okviru mreže Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smrću ili teškim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizički i jedan hakerski napad na medij.  Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen, stoji između ostalog u Izvješću pučke pravobraniteljice Tene Simonovic Einwalter za 2022. godinu u analizi i ocjeni stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj, kao i stanja vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina.

Kako se navodi posebna vrijednost Izvješća su preporuke za jačanje zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj. U poglavlju o Novinarskim slobodama i medijima podsjeća se da je u okviru izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje 2022.-2027., čije se donošenje planira u prvom kvartalu 2023., a Ministarstvo kulture i medija je objavilo Analizu medijskog sektora u RH, a jedan od posebnih ciljeva Plana jest unapređenje statusa novinarske profesije, medijskog sustava i poticanje pluralizma. No kako je istaknuto u Izvješću, istovremeno je Hrvatsko novinarsko društvo ukazalo da Analizom nije obuhvaćeno cijelo medijsko polje, pri čemu je zapostavljena potpora neprofitnim medijima te se ne prepoznaju svi oblici pritisaka na novinare niti izazovi dvostruke odgovornosti novinara (kaznene i građanske), posebice kada se radi o SLAPP tužbama u kojima su tužitelji suci.

-EK je 2022. usvojila Europski akt o slobodi medija kojim se predviđaju nova pravila za zaštitu medijskog pluralizma, uredničke neovisnosti, potiče neovisnost medija i transparentnost vlasništva nad istima, utvrđuju mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa te uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja. Dodatno, donesen je i tzv. paket uredbi o digitalnim uslugama, koji obuhvaća Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, čiji je cilj osposobiti EU za digitalno doba tako da se reguliraju digitalne usluge, uključujući društvene mreže, internetska tržišta i druge platforme koje djeluju u EU, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice te ističe kako je EK inicirala i donošenje tzv. Anti-SLAPP Direktive kojom su obuhvaćene tužbe u građanskim stvarima s prekograničnim implikacijama uz razradu mehanizama borbe protiv ovih tužbi, primjerice brzim odbacivanjem očito neutemeljenih tužbi te odvraćajućim kaznama za pokretanje malicioznih tužbi.

-U izvještaju o vladavini prava za 2022. godinu, EK je izdala pet preporuka za RH od kojih se jednom traži rješavanje pitanja SLAPP tužbi protiv novinara, među ostalim rješavanjem pitanja zlouporabe pravnih odredbi o kleveti i poboljšanjem informiranosti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara. Preporukom iz travnja se traži i izmjena norme kako bi se osigurala procesna jamstva za prijevremeno odbacivanje očito neutemeljenih tužbi, stoji u Izvješću te se navodi kako na tom tragu djeluje i Radna skupina za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tužbi pri MKiM-u.

-Provodeći jedan od ciljeva Radne skupine, a to je edukacija sudaca, odvjetnika i novinara te nakladnika radi sprječavanja SLAPP-a, tijekom 2022. provedene su radionice u Splitu, Osijeku i Varaždinu. Drugi ciljevi se odnose na analizu stanja, prikupljanje podataka, podizanje svijesti o ovoj tematici kao i formiranje prijedloga za buduće anti-SLAPP zakonodavne mjere. Prema podacima MKiM-a, novim Zakonom o medijima planira se implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP tužbi, navodi se u Izvješću i iznosi navode HND-a prema kojima novinari u sudskim postupcima u kojima ih tuže suci nisu u ravnopravnom stranačkom položaju, jer okolnost da se radi o sucima najviših sudova može utjecati na nepristranost odlučujućeg suca.

– Takvi prigovori izneseni su i u slučaju urednice i novinarke nezavisnog portala koja je tužena zbog komentatorske kolumne u kojoj je pisala o sutkinji najvišeg suda. Tužbom je potraživano 150.000 kuna na ime naknade štete, a nakon pet godina parničenja tužitelju je dosuđen iznos od 50.000 kuna na ime pretrpljenih duševnih bolova. Navedeni iznos se prema praksi Ustavnog suda RH i ESLJP-a smatra dostatnim, međutim i u ovoj visini može predstavljati poslovnu prijetnju malim, neprofitnim medijima i imati odvraćajući učinak na buduće novinarske aktivnosti (chilling effect). Iako je navedeni iznos prikupljen donacijama građana, komentatorska rubrika je ukinuta-.

Nadalje prema podacima koje HND vodi u okviru mreže Safe Journalists, u RH je u 2022. evidentirano 14 napada na novinare, od kojih pet prijetnji smrću ili teškim tjelesnim ozljedama, sedam drugih prijetnji te jedan fizički i jedan hakerski napad na medij. Pritom navode da veliki broj kaznenih djela prema medijskim djelatnicima, poput prijetnji, ostaje neprijavljen.

-Stoga je pozitivno potpisivanje Protokola o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu medijskih djelatnika u vezi s obavljanjem medijske djelatnosti te Protokola o postupanju policije i medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od većeg interesa javnosti, kao i Sporazuma o suradnji između MUP-a, HND-a te SNH. U kontekstu unaprjeđenja statusa novinarske profesije treba imati na umu da se kod novinarskog zanimanja često javljaju atipični oblici rada. Prema Međunarodnoj federaciji novinara, atipični rad u medijskoj industriji podrazumijeva “oblike zaposlenja koji nisu stalni i/ili su na nepuno radno vrijeme“, a obuhvaćaju rad temeljem kratkoročnih ugovora, podugovaranja posla, povremeni, honorarni i tzv. freelance rad. Istraživanje SNH pokazuje da 53,3 posto tzv. medijskih freelancera ima diplomu sa sveučilišnog studija, da ih najviše ima prosječnu mjesečnu neto plaću od 4.000,00 do 8.000,00 kuna (34,1 posto) , dok ih čak 31,1 posto prima plaću od 0 do 4.000,00 kuna. 38,5 posto ispitanika radi temeljem autorskog ugovora, ugovora o djelu ili drugog oblika honorarnog ugovora i to dulje od godinu dana, a za 29,6% takav je ugovor ujedno bio i jedini način zaposlenja jer im poslodavci nisu ponudili sklapanje drugačijeg ugovora, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice o nezavidnom položaju novinara Freelancera.

Cijelo izvješće možete pronaći i pročitati na ovom linku.

Izvor: HND