RSF uputio poziv vlastima u Ukrajini da kanale Espreso, Channel 5 i Priamyi uključe u sistem.

foto: Pixabay / Ilustracija

Prije godinu dana iz nacionalnog sistema digitalnog video emitovanja Ukrajine (DVB-T2) isključena su tri opoziciona televizijska kanala: Espreso, Channel 5 i Priamyi, javljaju Reporteri bez granica (RSF) pozivajući ukrajinske vlasti da ih ponovo uključe u sistem.

Kako piše RSF, ova tri televizijska kanala su “misteriozno isključena” s ukrajinske DVB-T2 mreže 4. aprila 2022. godine, a od tog datuma su ograničeni na satelitsko emitovanje i online streaming. Organizacija dodaje kako je još nemoguće reći ko je donio odluku, zašto je donesena i ko ju je proveo.

Izbačeni su iz digitalnog video emitovanja nedugo nakon dekreta koji je zahtijevao suradnju svih nacionalnih televizijskih kanala, piše RSF, navodeći da se medijski regulator, dobavljač DVB-a i državna kompanija koja posjeduje infrastrukturu međusobno optužuju.

Channel 5 i Priamyi, koji su u vlasništvu Vilni Media, podnijeli su tužbe u maju 2022. godine koje su zaustavljene. Iako je, prema pisanju RSF-a, ukrajinski parlament usvojio rezoluciju u korist slobode medija u aprilu 2022., tek je sljedeći mjesec parlamentarni odbor nadležan za informativne medije ispitao problem ova tri kanala, ali nije donio rješenje.

“Ova apsurdna situacija traje predugo”, izjavila je Jeanne Cavelier, voditeljica odjela RSF-a za istočnu Evropu i centralnu Aziju. “Nevjerovatno je da je za 16 miliona ukrajinskih gledaoca DVB-a uskraćen pristup za tri opoziciona TV kanala u pravnoj zbrci koja traje godinu dana. Ne razumijemo nedostatak političke volje da se riješi ovaj problem i pozivamo ukrajinske vlasti da to riješe što je prije moguće”, navela je.

Dvije sedmice prije nego što su tri opoziciona kanala isključena, ukrajinsko Vijeće za nacionalnu sigurnost izdalo je dekret 18. marta kojim se od nacionalnih TV kanala zahtijevalo da rade zajedno na održavanju “Nacionalnog informativnog maratona”, kako su to nazvali. Dekretom je formalizovana inicijativa koju je šest velikih TV kanala, uključujući dva javna, poduzelo dan nakon što je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu. Odlučili su koproducirati zajednički prenos uživo s prostorom rezervisanim za svakoga od njih da pruži sadržaj. Cilj je bio osigurati da Ukrajinci imaju stalan pristup pouzdanim vijestima i informacijama u okruženju u kojem su dezinformacije prijetnja.

Nakon što je dekret objavljen, Espreso, Channel 5 i Priamyi izrazili su želju da doprinesu “Nacionalnom maratonu”. Predstavnici svakog od kanala rekli su za RSF da su započeli razgovore s ostalim kanalima, ali da nisu bili konačni. Zatim su 4. aprila 2022. signali ova tri kanala “iznenada ispušteni” iz ukrajinske DVB-T2 mreže bez ikakvog upozorenja i bez ikakve službene odluke medijskog regulatora, od kojeg se očekivalo da nadzire proces u nedostatku bilo koje druge pravne osnove.

“Pravo je pitanje zašto ova tri kanala nisu smjela učestvovati u maratonu uprkos dekretu”, komentar je Romana Holovenka, pravnika u Institutu za masovne informacije (IMI), partnera RSF-a u Ukrajini. “Problem je što nemamo pravnu osnovu koja reguliše saradnju između samih kanala”, dodao je.

Espreso, Channel 5 i Priamyi u međuvremenu još uvijek dobivaju račune od Zeonbuda, kompanije koja upravlja ukrajinskom DVB-T2 mrežom.

Izvor: RSF

„Primijetila sam neobične zvukove kada sam vozila auto u petak ujutro. Poslije provere u garaži, saznala sam da su mi točkovi ponovo sabotirani, skoro dvije godine nakon prvog puta”. Morgan Large je novinarka bretonske radio stanice Radio Kreiz Breizh (RKB). Tokom noći 23. i 24. marta, njen automobil je oštećen u onome što bi verovatno predstavljalo čin zastrašivanja.

Prošle sedmice, novinarka je obavljala lične poslove kada ju je upozorila buka iz njenih vozila. Nakon nekoliko stotina metara, odlučila je da pozove svog automehaničara. Nekoliko provera kasnije, mehaničar je rekao da su joj zavrtnji olabavljeni na jednom od točkova. „Pozvao je policiju”, prisetila se Large tokom konferencije za štampu 31. marta. Tokom telefonskog poziva iz policijske stanice su joj rekli da nemaju dovoljno dežurnog osoblja da dođu. Dvojica njenih kolega iz RKB-a dopratili su je istog dana u policijsku stanicu da podnesu prijavu.

„Mislila sam da je ovo iza mene“, dodala je, govoreći o pretnjama: u novembru 2020., čim je emitovan dokumentarac o velikim živinarskim farmama u Bretanji u kojem je intervjuisana, Large je počela da dobija anonimne telefonske pozive noću i pretnje na društvenim mrežama. Njen pas je otrovan, a oštećena su vrata zgrada RKB-a u dva različita veća.

Ona je tada uložila prijavu policiji, na šta je policija odgovorila pitanjem: „Šta želite da uradimo?“ Slično tome, kada je jednog dana zatražila broj za hitne slučajeve kada je njena ćerka bila sama kod kuće, policija joj ga nije dala: rečeno joj je da uprkos pretnjama upućenim njoj, ne ispunjava kriterijume da dobije policijsku zaštitu.

Još jednu prijavu je podnijela direktno javnom tužiocu. Iako je bila zadovoljna načinom na koji je vođena istraga, ona je rezultirala odbacivanjem predmeta 15. decembra 2022. godine zbog nedostatka dovoljno dokaza.

Large je zabrinuta zbog opšte situacije. Ovaj incident se dogodio u klimi tenzija u regionu, što se poklopilo sa porastom napada ekstremne desnice na novinare i predstavnike saveta, od kojih su neki već podneli žalbe nakon što su dobili pretnje smrću. Sredinom januara 2023., opština Kalaks (Kot d’Armor) zvanično je priznala „talas nasilja“, koji je na kraju doveo do zatvaranja projekta „Horizont“, osmišljenog da pomogne migrantima u smeštaju i integraciji, odluka koju je pozdravio opoziciona, partija Erika Zemoura „Reconkuete!“. Deo ovih napada bili su i napadi na medij Le Poher sa sedištem u Carhaiku, čijem osoblju su nedavno pretile smrću.

„Zabrinuta sam za slobodu izražavanja, slobodu medija, integritet novinara i uzbunjivača, i shvatam da imam ispred sebe ljude koji nisu otvoreni za dijalog”.

Ovog puta, nekoliko dana nakon podnošenja prijave, policija se još nije javila. „Po mom mišljenju, ovo što se dogodilo je novi element koji treba dodati prethodnoj istrazi“, objasnila je novinarka, nadajući se da neće biti otvorena posebna istraga.

Large pokriva različite teme, a ona je rekla da su to određene teme na kojima neki ljudi ne žele da novinari rade.

„Sretna sam što me podržavaju moje kolege“, rekla je zabrinuta za svoju karijeru.

Sa jedne od fokus grupa sa novinarkama iz BiH

SARAJEVO, 18.03.2023. – Predstavnice holandske organizacije Free Press Unlimited (FPU) proteklih dana boravile su u Bosni i Hercegovini, gdje su u saradnji sa partnerskim Udruženjem BH novinari održale fokus grupe sa novinarkama u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, u okviru programa koji ima za cilj poboljšanje sigurnosti novinarki širom svijeta.

O programu i njegovim glavnim ciljevima, te problemima i rizicima sa kojima sučavaju novinarke u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama razgovarali smo sa Jantine Van Herwijnen i Antonijom Mednansky iz Free Press Unlimiteda.

Novinarke se danas u svijetu suočavaju sa različitim vrstama napada i prijetnji i važno je obratiti pažnju na njihove potrebe, jer i dalje živimo u svijetu kojim dominiraju muškarci, kažu naše sagovornice.

„U posljednjih nekoliko godina u okviru FPU razvili smo sveobuhvatne treninge sigurnosti za novinarke, koji obuhvaćaju i psihološku podršku, podršku kada su u pitanju fizičke prijetnje, digitalne i pravne prijetnje… Shvatili smo da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje i svugdje je kontekst drugačiji u zavisnosti od ekonomskih, političkih i mnogih drugih faktora u društvu“, kaže Jantine.

Pilot projekat je započeo 2021. u Bosni i Hercegovini, kada su predstavnice FPU razgovarale sa novinarkama iz tri bosanskohercegovačka grada želeći dobiti više informacija o iskustvima novinarki – žrtava online ili offline nasilja, koliko sigurno se one osjećaju tokom obavljanja svog posla unutar redakcija, ali i na radnim zadacima izvan redakcije.

„Novinarke se ne suočavaju sa prijetnjama samo zbog svog posla, već i zbog toga što su žene. Recimo, u Keniji, gdje smo također imali fokus grupe sa novinarkama, uvidjeli smo da postoji visok stepen seksualnog uznemiravanja novinarki unutar i izvan redakcija. Na Tajlandu smo razgovarali sa mnogim ženama iz Mijanmara koje žive u egzilu i fokus je bio na tome koliko sigurno možete raditi svoj posao kao novinarka kada ste u egzilu. Cilj nam je bio da dođemo u svaku od tih zemalja i da upoznamo novinarke, da ih okupimo i direktno razgovaramo sa njima o njihovim problemima kako bismo vidjeli sa kakvim se rizicima suočavaju“, govori Antonia.

Kada je riječ o iskustvima novinarki iz Bosne i Hercegovine, Jantine kaže da je zabilježen značajan broj slučajeva seksualnog uznemiravanja novinarki, o kojima novinarke nerado govore,  zatim nedostatak međusobne solidarnosti među novinarkama. Problem je i nedostatak podrške urednika i vlasnika medija, kao i njihova nezainteresiranost da učine nešto kako bi poboljšali sigurnost novinarki. Novinarke u BiH trebaju stalnu psihosocijalnu podršku, te ohrabrenje kako bi počele govoriti o problemima, pritiscima i prijetnjama, te prijavljivati slučajeve nadležnim institucijama, smatra Jantine.

„Ono što je karakteristično za BiH je da je javnost veoma kritična prema novinarima i novinarkama, građani nemaju povjerenja u medije i novinare/ke i sve to povećava rizike za njihov rad. Naravno, tu su i loši ekonomski uvjeti u kojima novinarke rade, nepovjerenje u pravosudne institucije kada je u pitanju procesuiranje napada na njih… Etničke podjele sve čine još komplikovanijim i sve to djeluje veoma demotivirajuće“, zaključuje Jantine.

Krajnji cilj programa Free Press Unlimiteda je da u saradnji sa partnerskim organizacijama pokuša doći do mogućih rješenja kako bi se unaprijedila sigurnost novinarki.

„Jedno od takvih rješenja je i organizovanje grupa podrške za novinarke, obezbjeđivanje psihološke podrške… Mnoge novinarke ističu da se često susreću sa online uznemiravanjem, i u toj digitalnoj sferi je također neophodno pronaći bolja rješenja. Nakon što prikupimo iskustva putem ovih fokus grupa, planiramo napraviti preporuke za medije i vlade, lobirati za poboljšanje prava i sigurnosti i uspostaviti održivi sistem podrške koji će biti lako pristupačan svim novinarkama. Sami mediji bi također trebali usvojiti interne politike i sigurnosne protokole i obavezati se da ih poštuju“, zaključuju naše sagovornice.

SARAJEVO/BANJA LUKA, 03.03.2023. – The Steering Committee of the BH Journalists Association strongly condemns yesterday’s decision of the Government of Republika Srpska to introduce defamation into the Criminal Code of that entity and demands an immediate reaction from representatives of the international community in Bosnia and Herzegovina in order to prevent the criminalization of defamation.

The Government of Republika Srpska adopted yesterday the Draft Law on Amendments to the Criminal Code of RS, which introduces new criminal offenses against honor and reputation, i.e. the criminal offense of insult and defamation. Entity Minister of Justice Miloš Bukejlović announced that fines for the aforementioned crimes will range from 5,000 to 50,000 BAM.

The Steering Committee of BH Journalists warns that the process of criminalizing defamation, initiated by the authorities in Republika Srpska, represents an open stifling of media freedom and independent, investigative journalism in that entity. The fact that the authorities of the RS have decided through changes to the existing law to define even the amount of fines for defamation, and that the stipulated fines are significantly higher than the amounts that the courts in BiH have so far decided on defamation lawsuits, is nothing more than an institutional attempt at intimidation of journalists and the media, especially those who write critically about the moves of the government, the suppression of media freedom and the introduction of (self)censorship.

We emphasize that certain politicians from the Federation of Bosnia and Herzegovina also support the criminalization of defamation, and it is to be expected that if Republika Srpska adopts the aforementioned amendments to the Criminal Code, the same will happen in FBIH.

The journalistic community in Bosnia and Herzegovina, including around 700 members of BH Journalists Association from all over the country, is united in the opinion that such processes must be stopped. We now need the support of the international community, especially the OHR, the Delegation of the EU, the Council of Europe and the OSCE in BiH, which must act concretely to prevent the criminalization of defamation! Their previous silence and opportune behavior gave Milorad Dodik and his advisers the wind to carry out their plans to criminalize defamation and shut down independent media in our country.

Once again, we remind that in its report for 2022, the European Commission requested from BH authorities to guarantee freedom of expression and the media and the protection of journalists as one of the fundamental conditions on the way to membership in the European Union. Therefore, we also invite politicians from both BH entities to raise their voice and show that Bosnia and Herzegovina is a country where freedom of speech and freedom of the media are unquestionable as an integral part of the European integration process.

Steering Committee of BH Journalists Association

SARAJEVO, 02.03.2023. – Evropska federacija novinara (EFJ) pridružila se Udruženju/udruzi BH novinari u osudi policijskog isljeđivanja novinara portala SrpskaInfo Nikole Morače u Banjoj Luci.

Podsjećamo, novinaru Nikoli Morači oduzet je telefon nakon što je odbio da otkrije svoje izvore tokom ispitivanja u Policijskoj stanici Banja Luka, 24. februara 2023. godine.

Nikola Morača je saslušan u Policijskoj upravi Banja Luka zbog autorskog teksta o silovanju 18-godišnjakinje, za koje je osumnjičena jedna osoba. Tom prilikom dežurni policijski inspektori su zahtijevali od novinara da otkrije ko mu je dao podatke o osobi osumnjičenoj za silovanje, te su mu oduzeli mobilni telefon i prisilili ga da potpiše kako  „dobrovoljno“ policiji ustupa vlastiti telefon.    

Iz EFJ navode da je policija prijetila Morači, rekavši mu da će postati svjedok u predmetu krivičnog djela ako im ne da podatke koje traže.

“Ovo je eklatantan primjer institucionalnog pritiska na novinara, kao i nedozvoljenog i nesrazmjernog ugrožavanja njegovog prava na slobodu izražavanja i obavještavanja javnosti o slučaju silovanja osamnaestogodišnjakinje”, rekla je Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara, prenosi EFJ.

Evropska federacija novinara okarakterisala je ovaj slučaj kao “šokantan napad na zaštitu izvora” informacija.

Austrijski list Standard osvrnuo se na slučaj političke analitičarke Tanje Topić, koju je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD) proglasio “dokazanom agenticom njemačke tajne službe BND” i poredi to sa represijama u Rusiji.

– Ona je jedna od onih hrabrih žena koje se mogu naći u svim zemljama jugoistočne Evrope, a koje se bore za ljudska prava, transparentnost, demokratiju i manjine u teškim političkim okolnostima i tamo gdje glavnu riječ vode većinom nacionalistički, a u nekim zemljama i autokratski nastrojeni muškarci – počinje Standard priču o Topić, koja u Banjoj Luci radi za njemačku fondaciju Friedrich Ebert, blisku njemačkoj Socijaldemokratskoj partiji – SPD-u.

U ovoj ulozi, Tanja Topić kritizira i politiku “prijatelja Kremlja – Milorada Dodika”, koji je 24. maja 2021. godine direktno napao ovu analitičarku, rekavši da je ona “dokazani agent njemačkog BND-a” – njemačke obavještajne službe. “On sam, Dodik, joj je pomogao da nađe ovaj posao, ali nije očekivao da će biti podanički nastrojena strancima koji ovdje dolaze”, navodi dalje Standard.

Tanju Topić Dodik je opisao kao “kvislinga”, odnosno kao nekoga ko je kolaborater i sarađuje sa neprijateljem, rekavši kako ona „nikada ne propušta priliku da izgovori određene laži”, kao i da radi “za interese druge države”. Moćni šef SNSD-a je također rekao da su Topić i njena porodica “izolirani” i „isključeni iz društva”.

– Zbog insinuacija i podvale da ona radi za BND, što može biti ozbiljno krivično djelo, Tanja Topić je zatražila od Dodika da povuče svoje izjave. Obzirom da on to nije učinio, ona ga je optužila za klevetu i uvredu. Za špijunažu – zločin koji Dodik indirektno podmeće Tanji Topić, prijeti kazna od deset do 20 godina – navodi list.

Kao rezultat toga, nju su više puta na ulici provocirali nepoznati ljudi, nazivajući je špijunkom. Prišao joj je čovjek, kojeg nije poznavala, i rekao „Mala, dobit ćeš metak u čelo“. Dodikova izjava dovela je do toga da je drugi građani vide kao jednu vrstu državnog neprijatelja, piše Standard.

Austrijski list navodi i da Dodikov verbalni napad na Tanju Topić podsjeća na napade političara na nevladine organizacije u Mađarskoj i Rusiji, uz konstataciju da u Rusiji od 2012. godine organizacije, a od 2020. godine i privatne osobe, mogu biti registrirane kao “strani agenti”. Za takvo „etiketiranje je dovoljan je navodni uticaj iz inostranstva”.

Dodikov branilac na ročištu je tužbu odbacio kao “potpuno neosnovanu” i rekao da su Dodikove izjave vrijednosni sudovi i mišljenja zasnovana na “temeljnim istinama” kao i da su pojmovi „kvisling” ili „agent” gotovo uobičajeni i da generalno imaju svoje mjesto u javnosti i lokalnoj političkoj kulturi na Balkanu, piše Standard.

Dodaje i kako se Dodiku ne sviđa što Topićeva radi za strance, što šira javnost u bh. entitetu Republici Srpskoj doživljava kao neprijateljski čin.

U presudi, koju je početkom decembra objavio Osnovni sud u Banjoj Luci, sudija je uvažio argumente Dodikovog advokata, a tužba Tanje Topić je, na iznenađenje ostalih advokata, odbačena kao potpuno neosnovana, podsjeća Standard i navodi obrazloženje suda po kojem je tužiteljica “javna osoba”, pa je “granica kritičkog komentiranja” takve osobe u njenom slučaju pomjerena.

List ukazuje i kako je njemački advokat Reinhard Priebe, u izvještaju iz 2019. godine, definirao ozbiljne nedostatke u bh. pravosudnom sistemu, posebno u pogledu političkog uplitanja, ali da nijedna od hitno preporučenih reformi nije uslijedila.

U međuvremenu, bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milan Tegeltija je postao Dodikov savjetnik, piše, između ostalog, list Standard.