PODGORICA, 28.10.2022. – Novinari i novinarke sve više su izloženi napadima, prijetnjama i zastrašivanjima, a smjernice za procjenu rizika tokom izvještavanja su korak naprijed u obezbjeđivanju i zaštiti njihove sigurnosti, poručeno je na konferenciji “Izazovi novinarstva: Kamen spoticanja za demokratiju”.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever kazala je da zbog sve učestalijih napada, svi zajedno moramo raditi na zaštiti sigurnosti zaposlenih u medijima.

“Odgovornost moraju podijeliti i poslodavci u medijskim kućama koji moraju osigurati zaštitu novinara, bar osnovnu, kao što je procjena rizika, osiguranje opreme, plan pokrivanja rizičnih događaja, psihološka pomoć, a da ne govorimo o pomoći prilikom izvještavanja sa kriznih područja poput Ukrajine”, poručila je Sever na konferenciji koju su organizovali švedski medijski institut FOJO i Sindikat medija Crne Gore (SMCG).

Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je posljednjih godina povećano ugrožavanje bezbjednosti novinara, i apelovao na nadležne da se pozabave rješavanjem nerasvijetljenih slučajeva napada na novinare.

“Političari i zvaničnici u Crnoj Gori moraju neselektivno osuđivati napade na medije bez obzira da li im se izvještavanje sviđa ili ne”, poručio je Kračković.

On je najavio da će SMCG uskoro predstaviti smjernice za bolju zaštitu novinara od mogućih napada.

“Te smjernice će dati predloge kako da izvještavamo i pazimo kada izvještavamo sa događaja visokog rizika, kao što su demonstracije, protesti, prirodne katastrofe, zdravstvene krize, kako da se novinari bolje zaštite od onlajn prijetnji, posebno novinarke, zaštite ili smanje rizik od napada tokom izvještavanja”, rekao je Kračković.

On je naglasio da je ekonomsko-socijalni položaj novinara u Crnoj Gori ugrožen rastućom inflacijom, kao i preopterećenošću medijskih radnika u protekle tri godine zbog koronavirusa, lokalnih i globalnih političkih dešavanja.

Generalni direktor Direktorata za medije Ministarstva kulture i medija, Neđeljko Rudović, rekao je da taj resor, u saradnji sa medijskim asocijalicama i nevladinim organizacijama, priprema prvu medijsku strategiju u Crnoj Gori, kao i set novih medijskih zakona.

“Ako neko želi da drži novinare u strahu da ne bi radili svoj posao i budu “poslušni”, služe se raznim mehanizmima kao što su prijetnje i nasilje nad novinarima. Crnogorsko društvo mora naći način da se izbori sa tim”, poručio je Rudović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema kada je riječ o izazovima novinarstva je širenje govora mržnje i dezinformacija, odnosno pokušaja da se “uguši” novinarstvo.

Lars Talert iz švedskog medijskog instituta Fojo kazao je da je bezbjednost mnogo širi koncept od šlemova i pancira, i da je na neki način povezana sa svim što novinari rade ne samo u ratnim zonama, nego u svim državama.

On je, govoreći o tome šta je potrebno da novinarstvo bude održivo, rekao da se to ne odnosi samo na ekonomsku ili održivost radnog okruženja, već i na društvenu održivost u redakcijama i medijskim organizacijama.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković kazala je da je i dalje aktuelna jasna i oštra podijeljenost medijske zajednice, uz uvažavanje različitih uređivačkih politika i tržišne utakmice.

“Evidentni problem koji se, osim toga, ogledaju u nejednakoj samoregulaciji, slučajevima kršenja kodeksa novinara, nezavidnoj ekonomskoj situaciji u medijima, opterećuju medijsku scenu, istovremeno i cjelokupnu crnogorsku javnost”, ocijenila je Mijušković.

Mijušković smatra da treba osnažiti djelovanje Komisije za praćenje i istrage napada na novinare, prekinuti praksu nosilaca javnih ovlašćenja i političara da prijete otkazima, gašenjem medija i ugrožavanjem medijskim sloboda i podstiču atmosferu netrpeljivosti novinara i redakcije zbog nezadovoljstva izvještavanjem.

“S tim u vezi treba ojačati mehanizme pritužbi na rad medija, medijskih ombudsmana i samoregulatronih tijela”, dodala je Mijušković.

Govoreći o dezinformacijama, član Komisije za novinarsku etiku Ukrajine Oleg Khomenok, kazao je da u toj državi prisutno širenje dezinformacije i sa ruske i sa ukrajinske strane, čiji je cilj da mobilišu društvo i podstaknu na neke radnje.

On je rekao da se za borbu protiv širenja dezinformacija primjenjuju sudski mehanizmi koji omogućavaju da se prekine emitovanje određenih medija, kao i da Vlada aktivno sarađuje sa društvenim organizacijama koje su usmjerene na suprotstavljanje dezinformacijama.

Direktor Asocijacije za nezavisne medije Moldavije Petru Macovei kazao je da je ta država u centru dezinformacionih aktivnosti ruske propaganda, zbog svog geografskog položaja, ali i zbog toga što, kako je naveo, Rusija ne može da prihvati da države koje su nekada bile dio Sovjetskog saveza same biraju svoj put.

On je istakao da su društvene mreže glavni kanali za širenje dezinformacija, a da su osnovni izvor uglavnom proruski političari.

Macovei je kazao da je primijetio da i u Crnoj Gori postoje neki proruski mediji koji šire dezinformacije.

Urednik u redakciji za provjeru činjenica Raskrinkavanje.me Darvin Murić rekao je da nije novost da u Crnoj Gori postoje proruski mediji i portali koji otvoreno podržavaju agresiju na Ukrajinu i često plasiraju dezinformacije. On je rekao da je u Crnoj Gori problem dezinformacija znatno manji jer veće i relevantne redakcije ne podliježu takvim uticajima.

Sagovornici su saglasni da je problem što se dezinformacije šire mnogo brže nego one informacije koje ih opovrgnu, i da je medijska pismenost veoma važna kako bi građani umjeli da filtriraju informacije i razvijati kritičko razmišljanje.

Novinarka iz Srbije Jelena Zorić je, na panelu o ugrožavanju bezbjednosti novinara, kazala je da su proteklih deceniju novinari u državama regiona na meti: “Postoji tradicija napada i zločina nad novinarima, koji inače rade u javnom interesu i insistiraju na poštovanju institucija, ali i tradicija nerješavanja tih napada”.

Dušica Tomović iz Balkan Investigative Reporters Network (BIRN) rekla je da se metodogija napada i prijetnji novinarima mnogo promijenila, da se napadi sve češće dešavaju u digitalnom svijetu, a da redakcije medija nijesu svjesne koje su opasnosti i na koji način se ugrožava rad novinara.

Ona smatra da se na ovaj problem može uticati tako što bi se propisale procedure pravila ponašanja u redakcijama. Tomović, koja je istraživačka novinarka, kazala je da se osjeća sigurno i da smatra da u Crnoj Gori problem bezbjednosti novinara nije toliko izražen, navodeći da su napadi na novinare nekada zloupotrebljavani.

Marijana Camović Veličković iz SMCG naglasila je da u toj sindikalnoj organizaciji pripremaju smjernice za procjeni rizika, kako bi pitanje bezbjednosti novinara stavili na vrh agende poslodavaca. Ona je rekla da se posljednjih godina povećao broj napad na novinare, te da u posljednje tri godine ima više do 70 registrovanih napada i prijetnji, te da su se oni uglavnom preselili na onlajn sferu i napade tokom izvještavanja sa protesta.

“Redakcijama će se ponuditi smjernice, koje su samo prvi korak ka izgradnji kulture bezbjednosti zaposlenih u medijima i nadamo se da će oni uvidjeti njihov značaj u preveniranju i kontroli rizičnih situacija”, navela je Camović Veličković.

Član Komisije za istrage napada na novinare Dalibor Tomović kazao je da je rad tog tijela bio dugo opstruiran, ali da su tek sada počeli da dobijaju podatke koji nijesu zatamnjeni i da su uspostavili mnogo bolju komunikaciju sa državnim organima.

On je rekao da Komisiju, ali i crnogorsko društvo, opterećuju stari slučajevi koji su neriješeni, kao što su ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, pokušaj ubistva novinara Tufika Softića, napadi na Oliveru Lakić.

SARAJEVO, 21.10.2022. – Predstavnici parlamenata i novinarskih udruženja iz četiri države zapadnog Balkana, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine danas su na susretu u Parlamentarnoj skupštini BiH ustanovili da je neophodno da dođe do unapređenja medijskog zakonodavstva u zemljama regiona.

To je ocijenjeno na regionalnoj interparlamentarnoj konferenciji “Unapređenje medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Herecegovini”.

Tema susreta je Deklaracija iz Skoplja, važnost dijaloga između parlamenata i novinarskih udruženja i organizacija, kao i unapređenju medijske legislative. Naime, u novembru 2021. godine predstavnici parlamenata u regionu i novinarskih udruženja i sindikata iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije potpisali su Deklaraciju o unapređenju dijaloga o slobodi medija na Zapadnom Balkanu. Cilj tog dokumenta je njihov zajednički rad kako bi se unaprijedili uslovi rada medija i novinara/ki, poboljšala bezbjednost i jačala sloboda medija.

Prema riječima predsjednika Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomira Kračkovića, od usvajanja Deklaracije u Skoplju u Crnoj Gori je ostvaren napredak koji je direktan rezultat započete saradnje. Podsjetio je na inicijativu koju je SMCG podnio zajedno sa osam drugih organizacija koje se bave medijima u cilju izmjena Krivičnog zakonika. Izmjene ovog dokumenta prihvatile su i Skupština i Vlada, a na samom kraju prošle godine usvojene su izmjene kojima su povećane kazne za najteže slučajeve napada na novinare.

“Ono što nam je veoma važno je to da su poslanici jednoglasno usvojili ove izmjene čime su konačno pokazali visok nivo senzibiliteta za jedan od najvećih problema u medijskoj sferi. Duboka politička polarizacija i sada već politička blokada u Crnoj Gori tada se nije odrazila na ovo pitanje nego su sve partije bile jedinstvene da se nešto konkretno mora raditi”, naglasio je Kračković.

On je kazao da je SMCG ohrabren ovim rezultatom, ušao u proces izmjene medijskih zakona kao i u izradu prve Medijske strategije u Crnoj Gori koja treba da obezbijedi okvir za poboljšanje stanja u medijima ali i položaja novinara i medijskih radnika do 2026. Kračković je dodao da su planirane i izmjene krovnih medijskih zakona, ali da iako su nacrti ovih zakona završeni, još nije počela javna rasprava. Poručio je da će Sindikat medija nastaviti saradnju i direktne kontakte sa političarima kako bi zagovarao dalja poboljšanja medijskog zakonodavstva.

“Vjerujemo da su ovo stvari oko kojih se svi možemo okupiti jer je to neophodan preduslov za dalje jačanje slobode medija ali i profesionalnih standarda na kojima političari često insistiraju, naročito kada ih mediji kritikuju, pa čak i kad je to opravdano. Ovo je prilika da i sami doprinesu da imamo odgovorno i objektivno novinarstvo i vjerujemo da je zajedno nećemo propustiti”, zaključio je Kračković.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković naglasio je da novinari u BiH rade pod velikim političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiskom.

“U temelju bezbjednosnih pritisaka najčešće je mržnja kao najniži oblik ljudskog osjećanja. Ono što me raduje je podrška dijela parlamentaraca koji podržavaju konačno ideju da se u BiH donese zakon kojim će napad na novinare biti tretiran kao krivično djelo”, kazao je Divković. Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne Skupštine BiH, Lazar Prodanović kazao je da  je u BiH usvojena inicijativa gdje je zahtijevano od Vijeća ministara BiH da uputi u proceduru izmjene Krivičnog zakona u pogledu sankcionisanja napada na novinare.

“Trenutno očekujemo da će Vijeće ministara navedeni zakon uputiti u parlamentarnu proceduru”, kazao je Prodanović.

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić podsjetio je da su se parlamentarci i novinari obavezali će zajedno raditi na poboljašnju medijske legislative da bi se doprinijelo medijskim slobodama i sigurnosti novinara u skladu sa EU integracijskim procesima. To bi, kako je rekao, trebalo da dovede do veće slobode izražavanja u našim zemljama.

“U ovom trenutku je primarno i veća bezbjednost novinara u svim zemljama zapadnog Balkana. Nažalost, u mnogim slučajevima su generatori mržnje prema novinarima političari. Mi to u Srbiji ističemo kao veliki problem jer nakon toga u javnosti se te stvari primaju zdravo za gotovo i bilježimo porast broja napada i pritisaka na novinare koje rade profesionalno svoj posao”, kazao je Bodrožić.

Poslanica i članica odbora za kulturu i informisanje Narodne skupštine Srbije Tatjana Manojlović istakla je da nema slobodnog društva bez slobodnih medija.

“Svijest o značaju sfere informisanja i medija nas je dovela na ovaj susret. Znajući sve to svi smo svjesni koji značaj mediji imaju i zato ih sa pravom mnogi smatraju još jednim važnim stubom vlasti. Nažalost, često taj značaj medija biva zlouptrijebljen te smo i o tome razgovarali na današnjem susretu”, kazala je Manojlović.

Predstavnik Udruženja novinara Makedonije Milan Spirovski zaključio je da su BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija pokazale proaktivan pristup za promjenu medijske regulative i to godinu dana nakon potpisivanja Deklaracije u Skoplju.

“Drago mi je da se na ovaj način na jednom regionalnom nivou sastajemo i nudimo konstruktivna rješenja kako bi poboljšali sav proces implementacije zakonodavstva”, poručio je Spirovski.

Planirano je da se u dijalog, u narednom periodu, pored Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, uključe i druge države regiona.

Izvor: Agencija FENA/Sindikat medija Crne Gore

BIJELO POLJE, 07.10.2022. – To što je juče završen glavni pretres u slučaju napada na novinarku dnevnog lista „Vijesti“ Jadranku Ćetković pred Sudom za prekršaje u Bijelom Polju, u trenutku dok se pred Višim tužaštvom odlučuje po pritužbi oštećene, nevjerovatan je pravni apsurd koji je novinarki uskratio adekvatnu krivično – pravnu zaštitu shodno Krivičnom zakoniku Crne Gore (KZCG) i Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP).

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) ukazuje na neadekvatno postupanje pravosudnih organa u ovom slučaju, koje ne samo da ima negativne posljedice za konkretan slučaj, već i stvara svojevrstan pravni presedan u kome se o istom predmetu istovremeno odlučuje pred dva pravosudna organa, čije se odluke međusobno isključuju.

Ovakvo postupanje šalje tužnu poruku javnosti o položaju i pravima zaposlenih u medijima, ali i svih građana koji se nađu u ulozi oštećenog u jednom krivičnom postupku.

Naime, zbog napada na Ćetković u junu 2022. godine, koji se dogodio ispred Višeg suda u Bijelom Polju dok je pokušavala da obavlja svoj posao, pokrenut je postupak utvrđivanja odgovornosti u kojem se Osnovni državni tužilac (ODT) oglasio da nema krivičnog djela. Nakon pritužbe punomoćnika novinarke, advokata Mirka Boškovića, Više državno tužilaštvo (VDT) je istu usvojilo, stavilo rješenje o odbačaju van snage i vratilo postupak na ponovno odlučivanje, te naložilo ODT-u da preduzme niz dokaznih radnji i otkloni propuste i nedostatake koji su onemogućavali da se u konkretnom slučaju donese ispravna odluka.

U međuvremenu ODT u Bijelom Polju podnosi Sudu za prekršaje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (kako bi se ispoštovao rok iz člana 153 Zakona o prekršajima), povodom istog događaja i protiv istog osumnjičenog čime otpočinje niz nelogičnih i potpuno iracionalnih postupanja, koji su u krajnjem rezultatu doveli do flagrantnog kršenja fundamentalnih načela krivičnog i prekršajnog postupka, kako od strane ODT-a, tako i od strane Suda za prekršaje u Bijelom Polju, sve na štetu Jadranke Ćetković.

Naime, nakon što je usvojena pritužba punomoćnika oštećene, ODT u Bijelom Polju, ne preduzimajući sve dokazne radnje koje je trebalo, ponovo donosi rješenje o odbacivanju krivične prijave, te poučava punomoćnika i oštećenu na pravo da se podnese pritužba VDT-u, ili da se u roku od 30 dana preduzme krivično gonjenje. S obzirom na niz nedostataka, i po mišljenju punomoćnika oštećene, nepravilnog tumačenja normi člana 165 KZCG, Bošković podnosi novu pritužbu VDT-u u Bijelom Polju, kako bi se ponovo ispitalo novo rješenje o odbacivanju krivične prijave. Napominjemo da se predmet, prema našem saznanju još uvijek nalazi u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju.

Istovremeno, Sud za prekršaje u Bijelom Polju zakazuje za 06.10.2022. godine glavni pretres protiv okrivljenog Elvisa Palavrtića zbog izvšenja navodnog prekršaja. Nakon što je ODT u Bijelom Polju zatražilo odlaganje pretresa, zbog činjenice da postupak pred nadležnim tužilaštvom još nije okončan, odnosno da se i dalje ispituje da li se u radnjama osumnjičenog ima elemenata krivičnog djela prinuda iz člana 165 KZCG, Sud za prekršaje u Bijelom Polju odbija takav predlog, ekspresno sprovodi dokazni postupak i zaključuje raspravu, čime su se stekli uslovi za donošenje odluke u tom postupku. Da nesreća bude veća, sama oštećena je postupajućem sudiji pokušala da objasni zbog čega nema uslova za vođenje prekršajnog postupka, te je i sama zatražila odlaganje kako bi na pretres mogao pristupiti njen punomoćnik, a koji nije dobio poziv, međutim, sud odbija i ovakav predlog, ulazi u dokazni postupak i istog dana ga okončava, čak ne saslušavši oštećenu, s obzirom da je, okrivljeni u potpunosti priznao izvršenje prekršaja, odnosno priznao sve radnje koje su mu stavljene na teret.

Na ovaj način došli smo u krajnje paradoksalnu pravnu situaciju, da je Sud za prekršaje u Bijelom Polju okončao prekršajni postupak, povodom istih radnji i protiv istog okrivljenog, za koje se pred nadležnim tužilaštvom još ispituje da li u njima ima elemenata nekog krivičnog djela. Na taj način u potpuno su obesmišljena prava oštećene novinarke na podnošenje pritužbe, kao i preuzimanje krivičnog gonjenja, zagarantovana odredbama Zakonika o krivičnom postupku, što predstavlja ne manje opasan vid ugrožavanja pozicije novinara i medijskih radnika, od samog čina napada.

Osim toga, smatramo da su ovakvim postupanjem ODT-a, ali naročito sudije Suda za prekršaje u Bijelom Polju, prekršeni neki od temeljnih profesionalnih standarda, ali i važećih materijalnih i procesnih normi krivičnog i prekršajnog zakonodavstva, a posebno zabrinjava činjenica da je Sud za prekršaje, ako ne ranije, o svemu bio upoznat prije otpočinjanja glavnog pretresa, od strane ODT-a u Bijelom Polju, te je bez obzira na to, nastavio postupak. Zbog toga će Sindikat medija Crne Gore, kao strukovna organizacija zaposlenih u medijima, preduzeti odgovarajuće korake i inicirati pokretanje postupaka pred Tužilačkim i Sudskim savjetom.

Smatramo da ovakvo postupanje Osnovnog državnog tužilaštva i Suda za prekršaje u Bijelom Polju obesmišljava i nedavno usvojene izmjene Krivičnog zakonika kojima su uvedene strože kazne za napade na novinare i medijske radnike upravo s ciljem da se budući počinioci odvrate od napada i njihov broj smanji.

Sindikat medija Crne Gore

PODGORICA, 24.09.2022. – Rukovodioci nadležnih tužilaštava trebalo bi da obave uvid u sve predmete napada na novinare i imovinu medija u kojima istraga dugo traje ili je nedjelotvorna i po potrebi daju obavezujuća uputstva postupajućim tužiocima, kako bi se sa mrtve tačke pokrenule istrage koje dugo traju ili su nedjelotvorne.

To je jedna od preporuka Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, prenose “Vijesti”.

Vlada je usvojila njihov izvještaj za period od 10. februara do 20. juna 2022. godine.

”Komisija preporučuje da vrhovni državni tužilac i rukovodioci nadležnih viših državnih tužilaštava razmotre i mogućnost da pojedine predmete u kojima istraga dugo traje ili je nedjelotvorna, povjere drugim tužiocima u tom tužilaštvu ili drugim državnim tužilaštvima u skladu sa zakonom”, navode iz Komisije.

Oni preporučuju Vrhovnom državnom tužilaštvu i nadležnim Višim tužilaštvima, da izvrše neposredan nadzor nad svim predmetima napada na novinare i imovinu medija i da podnesu predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti Tužilačkom savjetu ili utvrde da li je bilo propusta u postupanju tužilaca, u istragama koje dugo traju ili su nedjelotvorne – ako za to postoji osnovana sumnja.

”Komisija preporučuje Vrhovnom državnom tužilaštvu da Komisiji dostavi posljednju verziju ‘posebne tabele bilansa ostvarenih rezultata u kojoj su sadržani svi predmeti formirani povodom napada na novinare i njihovu imovinu i u kojoj su opisane relevantne dokazne radnje sprovedene od strane tužioca u pojedinačnim predmetima’, kao i da ažuriranu tabelu, ako se i dalje vodi, dostavlja i Komisiji”, navodi se u posljednjoj preporuci.

Tokom sjednice Vlade rečeno je i da se Komisija obratila “spoljno-političkim partnerima SAD i Velikoj Britaniji, uključujući i FBI, kako bi kvalitetnije odradili posao”.

Zadaci Komisije su da utvrdi plan i dinamiku prikupljanja činjenica i utvrđivanja drugih okolnosti koje su u vezi sa istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, i da u tu svrhu ostvari saradnju sa organima nadležnim za vođenje tih istraga.

“Na osnovu dobijenih informacija i sagledanih okolnosti u vezi sa vođenim istragama, sačini pregled dosadašnjeg toka vođenih istraga, pripremi mišljenje o djelotvornom načinu na koji bi se vođenje istrage moglo unaprijediti i da u tu svrhu predloži konkretne mjere koje bi trebalo preduzeti”, navodi se u članu 3 Odluke o obrazovanju Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija.

PODGORICA, 17.09.2022. – Dugogodišnji novinar i urednik Radomir Kračković novi je predsjednik Sindikata medija Crne Gore, jednoglasna je odluka delegata IV Skupštine Sindikata medija Crne Gore.

Kračković je najavio da će u naredne četiri godine fokus njegovog rada biti na usvajanju Granskog kolektivnog ugovora za medijsku djelatnost, na punom poštovanju svih radnih prava u medijima, veću bezbjednost novinara i medijskih radnika kao i povećanju broja članova Sindikata.

„Iako djeluju kao teško ostvarivi zbog trenutne medijske i društvene situacije u našoj zemlji, vjerujem da ovi ciljevi nisu nedostižni. Jasno je da će za njih biti potreban veliki rad, čvrst stav prema poslodavcima i donosiocima odluka ali i sposobnost da se kroz razgovore i pregovore nametnu rješenja koja će obezbijediti bolji položaj naših članova i medijskih radnika. Sindikat medija će, kao i do sada, na tom putu beskompromisno biti uz svoje članove u borbi za bolje sjutra naše profesije“, kazao je Kračković.

Skupština je izabrala i novi Glavni odbor za naredni četvorogodišnji mandat. Glavni odbor će činiti: Jadranka Drobnjak i Danijel Čelecki (RTCG), Boris Pejović (Vijesti), Predrag Nikolić (Monitor), Edin Zuković (RTV Pljevlja), Enes Gusinjac (RTV Rožaje), Milena Bubanja Obradović (Radio Berane), Dragana Vlaović (RTV Herceg Novi), Suzana Mujić (Radio Ulcinj), Siniša Sanader (Radio Tivat), Marijana Camović Veličković (individualni članovi) i Radomir Kračković (TV Vijesti).

Doskorašnja predsjednica Marijana Camović Veličković u uvodnom dijelu predstavila je rad te sindikalne organizacije u prethodnom mandatu, napominjući da je dosta posla urađeno ali i da su pred brojnim izazovima profesije.

„Nakon dupliranja članstva u 2018. godini i priključivanja tri nove sindikalne organizacije, SMCG je nastavio da radi na širenju SMCG i u tom segmentu je postignut značajan napredak. Tokom protekle četiri godine članstvo je uvećano za tri nove sindikalne organizacije – Sindikat Radija i televizije Cetinje, Sindikat Radija Ulcinj i Sindikat Radio Tivta, koje su se pridružile Sindikatu medija Crne Gore 2019. godine. Na taj način je oko 30 novih članova pristupilo Sindikatu medija“, kazala je ona.

Camović Veličković je podsjetila da je tokom prethodne četiri godine urađeno 14 istraživanja, sprovedeno 217 zagovaračkih aktivnosti, organizovano 16 javnih događaja sa domaćim i međunarodnim učešćem, a upućeno je i 245 saopštenja za javnost.

U uvodom dijelu, zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihaijlović kazala je da entuzijazam, volja, istrajnost i hrabrost onih koji su bili na čelu sindikata učinili Sindikat medija nezaobilaznim partnerom na svim nivoima.

„Prošli ste trnovit put od osnivanja i ponosni smo na ovo što ste ostvarili“, poručila je Mihajlović.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever, u video poruci, zahvalila se na saradnji i ukazala da je sa svojim dosadašnjim radom SMCG bio uzor ne samo u regionu već i u Evropi.

“Nadam se da ćemo nastaviti saradnji, da ćemo i dalje zajednički raditi na onim najvažnijim ciljevima naših organizacija, ali i Evropske federacije novinara, a to je jačanje i osnaživanje novinara i novinarki”, zaključila je ona.

U radu Skupštine učestvovalo je 30 delagata i delegatkinja iz 12 sindikalnih organizacija.

PODGORICA, 12.09.2022. – Sindikat medija Crne Gore najoštrije osuđuje prijetnje urednici M portala Danici Nikolić i poziva nadležne da hitno utvrde ko je poslao mejlove sa jezivim prijetećim porukama.

Prijetnje novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, koje se nastavljaju i koje su sve češće u onlajn sferi, su nedopustive, naročito zbog drugačijeg mišljenja. Ponavljamo da svi mediji i novinari imaju pravo na autonomne uređivačke politike i da to ne smije biti razlog za njihovo brutalno targetiranje.

Pozivamo i političare da prestanu sa prozivanjem medija zbog toga što im se ne sviđa njihovo izvještavanje jer i to može stimulisati napadače da prijete novinarima i medijima i pokušaju da se obračunaju sa njima. Veliki broj napada i prijetnji novinarima prethodnih godina rezultat je političkih i društvenih tenzija u državi i zato političke elite moraju biti posebno senzibilne prema zaštiti prava novinara na slobodno informisanje. Podsjećamo da je tokom avgusta i septembra registrovano čak šest napada i prijetnji upućenih novinarima i medijskim radnicima.

Glavni odbor SMCG

PODGORICA, 02.09.2022. – Savjet Agencije za elektronske medije odlučio je danas da šest mjeseci zamrači Jutarnji program Televizije Pink M zbog priloga o tragičnom događaju na Cetinju 12. avgusta, saznaje agencija MINA.

U prilogu Jutarnjeg programa, na senzacionalistički način se govori o tragediji u kojoj je 11 osoba stradalo.

Za takvu odluku glasala su tri člana Savjeta, a jedan je bio uzdržan.

Bošković je bio uzdržan, uz izdvojeno mišljenje, ali je bio za sankcionisanje.