PODGORICA, 11.09.2020. – Novinarke i novinare koji se u Crnoj Gori bave ekonomskim temama od skoro imaju i praktične savjete za svakodnevni rad u Priručniku za pravilno razumijevanje finansijskih izvještaja.

Priručnik, koji su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut za poslovnu i finansijsku pismenost, daje smjernice kako pratiti tok novca kroz čitanje bilansa stanja i uspijeha, kao i izvještaja o tokovima gotovine, ali i kako sprovesti inicijalni pregled i raditi racio analizu.

Dio priručnika daje i savjete koje sajtove i baze podataka novinari mogu pretraživati, a posebno se ukazuje na snagu argumenata koju novinari imaju kada korisne zvanične podatke.

Imajuću i vidu da postoje mediji koji svoj posao obavljaju na jezicima manjinskih naroda, izdavači su najavili da će vodič uskoro biti preveden i na albanski jezik.

The International Press Institute (IPI), a global network of editors, media executives and leading journalists for press freedom, today expressed dismay after a court in Belgrade overturned the convictions of those found guilty of the 1999 murder of Serbian journalist Slavko Ćuruvija and ordered a retrial.

Ćuruvija, an investigative reporter, owner of the Dnevni Telegraf newspaper and Evropljanin magazine, and a vocal opponent of authoritarian president Slobodan Milošević, was shot 14 times with an automatic pistol outside his house in Belgrade.

In April 2019, four former spies working for the State Security Department in the former Yugoslavia were convicted for the killing and each sentenced to between 20 and 30 years in prison, in a landmark ruling for impunity and press freedom.

Now, the Special Department for Organized Crime of the Court of Appeals in Belgrade has ruled to overturn the first-instance verdict and return the case to court for a retrial, prolonging a 21-year fight for justice.

In its justification, the Court said the appeal was accepted due to a “significant violation of the provisions of the criminal procedure” regarding the decision to find all four suspects guilty, while leaving who ultimately pulled the trigger unnamed.

In the initial verdict, two alleged hitmen were named as “accomplices”, though who actually executed the murder was recorded by the Court as an “unidentified person” due to a lack of sufficient evidence.

The Appeal Court’s decision, published on September 7, said that not identifying the “direct perpetrator” was “contradictory” and not “sufficiently clear” and that the retrial would aim to eliminate “deficiencies and violations” surrounding the issue.

Ivana Stevanovic, of the Slavko Ćuruvija Foundation, an organization set up in the journalist’s name that has long fought for justice, expressed disappointment and told IPI that it was uncertain how long the process would take, as it was currently unclear whether the retrial would re-examine evidence about the “unknown person” partially or in full.

Slobodan Ruzic, the attorney of Slavko Curuvija’s family, said he hoped the retrial would deal with the shortcomings raised by the Court but ultimately confirm the first-instance conviction. “I expect that the repeated procedure will not last long and I expect that a conviction will be passed again”, he told the Beta agency. He added: “Of course, the injured party and I, as their attorney, are not happy about this decision.”

Scott Griffen, IPI’s deputy director, said: “This decision underscores how incredibly difficult it is to achieve full justice for the killing of journalists in Serbia. This retrial could foreseeably take many months or even years, further delaying justice and prolonging closure for the family.

“With the first trial marked by controversial decisions, allegations of government obstruction and threats against investigators and witnesses, any new trial is also likely to be equally as politicized and problematic. We hope that the court will render a conviction again without undue delay and that those who ordered, planned and committed the murder of Slavko Ćuruvija to finally be sent to prison. The fight for impunity – in Serbia and around the world – remains an uphill one, but it must go on.”

Veran Matić, president of the Commission for the Investigation of the Murders of Journalists in Serbia, also expressed disappointment at the decision and said he expected the new trial to be “short-lived”.

Justice delayed

The ruling followed a special three-day hearing from July 7 to 9 where a panel of judges heard arguments from both legal teams. The retrial represents a victory for the defense attorneys of the accused, who had long sought to force a re-examination of the evidence.

However, the retrial was also requested by the deputy prosecutor for organized crime, Milenko Mandić, who achieved the initial conviction. Despite the prosecutor’s requests largely being met and heavy sentences being handed down by the court, Mandić appealed to resolve the “unknown person” dispute and attain a definitive verdict on which of the two assassins identified as being at the murder scene pulled the trigger.

After the July hearing, the Court could either have upheld the judgment, changed the verdict itself, or approved the appeal and sent it back for retrial.

Stevanovic told IPI that neither Curuvija’s family nor their legal team had been informed by the Court about its decision, which was published on its website without advance warning, and instead found about through media reports. No statement was issued by the Court about the ruling. Rather than publish a full explanation for the decision, it published a summary on its website. The full documents will be sent to stakeholders.

Radomir Markovic, the former head of the secret police, and Milan Radonjic, the former head of the Belgrade intelligence branch, were jailed for 30 years each. Former intelligence officers Ratko Romic and Miroslav Kurak were also handed 20-year prison terms for aggravated murder. Kurak is still on the run.

In the first verdict, the Court said Markovic had told Radonjic of plans to murder the journalist and that Radonjic then conspired with Romic and Kurak to carry out the killing.

In the initial verdict, the court also said an “unknown person” had ordered the hit. Curuvija’s family have in the past accused Milosevic, who died in 2006. The stated motive for the murder in the now overturned convictions was Ćuruvija’s “public appearance in the country and abroad and criticism of the holder of political power, and in order to preserve the existing structure of power”.

This statement by IPI is part of the Media Freedom Rapid Response (MFRR), a Europe-wide mechanism which tracks, monitors and responds to violations of press and media freedom in EU Member States and Candidate Countries.

BELGRADE. 09.09.2020. – President of the European Federation of Journalists (EFJ) Mogens Blicher Bjerregård said on Tuesday that “it is a shocking way in which justice was removed or postponed in this case,” commenting on Serbia’s Appellant Court ruling to annul the first instance verdict, ordering the re-trial in the case of the murder of newspaper publisher Slavko Curuvija on Easter of 1999, during NATO air campaign against Serbia to halt what the Alliance said was the oppression of ethnic Albanians in Kosovo.

“Our colleagues in Serbia have been fighting for decades against the impunity. When the perpetrators are still free, the safety of journalist and media freedom are in danger. It must be emphasised that shutting up the journalists must not go on without consequences. This case lasts for too long,” Blicher Bjerregård told the Voice of America (VOA).

Reporters Without Bordersofficial in charge of its EU and Western Balkans department Pavol Szalai was quoted as saying in a written statement to the VOA on Monday that “the Appellant Court ruling is a significant obstacle to freedom of the media in Serbia.”

“It is deeply worrying that 21 years after the murder were not enough for Serbia to condemn the killers of the journalist and start the fight against impunity for crimes against journalists, he said and added that the overturning of the sentence exposes Serbia’s journalists, who are regularly targeted, to even more uncertainty,” he added.

In the meantime, the Association of Serbia’s Journalists (UNS) warned about new attacks on media people in the country.

Objavljujemo kompletno rešenje Apelacionog suda u Beogradu, kojim je ukinuta presuda za ubistvo Slavka Ćuruvije, a proces vraćen prvostepenom sudu na ponovono suđenje.

Rešenje možete preuzeti OVDE.

PODGORICA, 09.09.2020. – Sekcije za komentare na bh. i crnogorskim online medijima poligon su za uvrede i ismijavanje, a nivo argumentovane rasprave na objave svjetskih i domaćih zdravstvenih organizacija, kriznih stabova, te izjava predstavnika vlasti i stručnjaka o koronavirusu izuzetno je nizak, pokazalo je istraživanje Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore.

Neargumentovane rasprave doprinose relativizaciji objava domaćih i svjetskih zdravstvenih organizacija i institucija, epidemiologa i predstavnika vlasti, i mogu da utiču na njihov kredibilitet, a time i na javno zdravlje.

U komentarima ispod članaka na pojedinim analiziranim online medijima u dvije države, ali i uopšteno na drustvenim mrezama, prisutne su i teorije zavjere i deziformacije koje su se od prvih vijesti o virusu globalno mijenjale.

“Nekako je na početku najpopularnije bilo to da virus ne postoji i da je kreiran u laboratoriji od strane ove ili one vojske ili obavještajne agencije bilo koje od država u svijetu. Kako se vrijeme razvijalo, te teorije i narativi su se se mijenjali i više nemamo toliko priča o tome da virus ne postoji koliko o tome da je to sasvim obična gripa koja ne predstavlja toliku opasnost kolikom je predstavljaju u medijima i ljudi iz struke”, ocjenjuje urednik bh. portala Raskrinkavanje.ba, Emir Zulejhić.

Slično je i u Crnoj Gori gdje je početkom godine u komentarima na pisanja medija na njihovim web stranicama i na društvenim mrežama bilo različitih komentara koji su upućivali na zbunjenost javnosti toga što su mjere prevencije bile neprecizne, a ubrzo su se komentari pretvorili u izrazito negativne.

“U tim negativnim komentarima ima dosta teorija zavjere, protiv vakcina, 5G mreze, sta jedu Kinezi i da se tako prenosi virus. To su dakle uglavnom bile teorije zavjere, sa negativnim prizvukom”, kaže urednica portala Café del Montenegro, Cdm.me, Aleksandra Obradović.

Analiza komentara korisnika online medija napravljena je na četiri portala: Vijesti online i Cafe del Montenegro iz Crne Gore, te Klix.ba i Depo.ba iz Bosne i Hercegovine, i obuhvatila je ukupno 863 komentara, koji su se odnosili na humor, uvrede ili ismijavanje, govor mržnje, teorije zavjere, argumentovane informacije i drugo, a praćen je i generalni utisak i tok diskusije, na primjer, da li komentari ukazuju na relativizaciju i ismijavanje zvaničnih preporuka i objava.

Pandemija koronavirusa je donijela veliku kolicinu tačnih i netačnih informacija – infodemiju kojom je otežan pronalazak pouzdanih izvora i savjeta koji bi mogli biti korisni u zaštiti javnog zdravlja. Informacije, dezinformacije i razne teorije zavjere o novom virusu od januara 2020. počele su se širiti putem različitih kanala informisanja, najviše preko online medija i društvenih mreža poput Facebooka, Twittera, Instagrama i online platformi za komunikacije kao što su Viber, Messenger i WhatsApp.

U Crnoj Gori, dezinformacije i teorije zavjere dominantno su se širile u tabloidnim online medijima iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima (npr. Informer, Alo, Espreso…), na društvenim mrezama, mobilnim aplikacijama poput Vibera i Whatsappa, ali i u komentarima čitalaca u online medijima. U Bosni i Hercegovini, takvi sadrzaji bili su prisutni na drustvenim mrezama, internet platformama poput YouTubea, mobilnim aplikacijama, u komentarima online medija, ali su ih prenosili i tradicionalni mediji poput Dnevnog avaza ili javnog servisa RTRS. Medu dezinformacijskim sadrzajima u obje zemlje popularni su pseudo-naucni savjeti da, naprimjer, limun i soda bikarbona pomazu u lijecenju protiv koronavirusa, kao i teorije zavjere poput one da je virus nastao u laboratoriju u Wuhanu i da je njegovo sirenje prouzrokovala 5G mreza.

Koliko neprovjerene ili naucno neutemeljene informacije uticu na kreiranje javnog mnijenja pokazuje istrazivanje koje je u maju 2020. u Crnoj Gori napravila agencija Ipsos uz podrsku UNICEF-a, a koje je pokazalo da svaki drugi gradanin u toj drzavi vjeruje da je virus nastao u laboratoriju, te da oko petina gradana nije saglasna sa tvrdnjom da ce se uskoro pronaci vakcina koja bi stitila od te bolesti. U Bosni i Hercegovini, istrazivanje kompanije Valicon iz juna 2020. godine je pokazalao da tek cetvrtina bh. gradana smatra da je virus nastao prirodnim putem, vise od polovine bh. gradana vjeruje u neku od teorija zavjera o koronavirusu, a trecina misli da je virus nastao u wuhanskom laboratoriju. Istrazivaci Americkog casopisa tropske medicine i higijene ustanovili su da dezinformacije o koronavirusu nisu bezazlene i da su bile moguci uzrok smrti kod najmanje 800 osoba sirom svijeta koje su preminule u prva tri mjeseca 2020. godine jer su pili mentanol i sredstva za ciscenje na bazi alkohola kako bi se zastitili od koronavirusa. Procijenili su da je u navedenom periodu iz istih razloga hospitalizovano oko 5.876 osoba, kao i da je 60 osoba oslijepilo od posljedica ispijanja metanola.

Ismijavanje i uvrede na objave Svjetske zdravstvene organizacije

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija, SZO, agencija UN-a odgovorna za globalna zdravstvena pitanja, 5. januara obavijestila svijet o “pneumoniji nepoznatog uzroka” u Kini, pocela je redovno objavljivati informacije o njenom toku i izdavati savjete za prevenciju sirenja virusa, a 11. marta pandemiju. Objave SZO postale su redovni sadrzaj medija sirom svijeta, ali organizacija i njen celnik Tedros Adhanom Ghebreyesus naisli su i na kritike.

Bosanskohercegovacki i crnogorski mediji takoder prenose objave SZO, ali takvi sadrzaji su, kao sto su to potvrdili sagovornici u ovom istrazivanju i broj komentara u clancima, manje citani u odnosu na informacije koje objavljuju lokalne zdravstvene institucije i krizni stabovi.

Istrazivanja pokazuju da je publika vise zainteresirana za lokalna a ne globalna desavanja, ali pojedini sagovornici pad interesovanja gradana za objave SZO pripisuju kontradiktornim stavovima te medunarodne organizacije o nacinima prenosa virusa i nacinima zastite.

U komentarima na cetiri izabrana clanka koji prenose izjave SZO, poput onih da je svijet usao u novu i opasnu fazu pandemije koronavirusa (depo.ba), da postoje dokazi da se COVID siri vazduhom (cdm.me i vijesti.me), te da se pandemija moze kontrolisati (klix.ba), najdominantnije su uvrede i ismijavanje SZO. U clancima crnogorskih medija da postoje dokazi da se virus siri vazduhom, prisutni su stavovi da u toj organizaciji rade nedovoljno strucni ljudi, koji mijenjaju stavove ili nemaju jedinstveni stav o vaznim pitanjima, dok su ispod objave bh. medija izrazeni uvredljivi komentari na racun celnika SZO, a dva komentara na depo.ba sadrze rasisticki govor mrznje.

“veliki medicinski brat, koji te ne lijeci, ali te strasi i ucjenjuje, a ubrzo ce ubirat i porez to jest na obaveznu vakcinaciju svake godine. koristi drzavne organe prisile koji ga slijepo slusaju. svjetska vlada ko iz filmova” (depo.ba)

“Ova SZO je toliko nisko pala da nijesu bolji od kakve ambulante u zadnje selo crnogorsko” (cdm.me)

Nepovjerenje prema domacnim zvanicnim informacijama

Krizni štabovi, vladini organi za sprečavanje širenja koronavirusa i lokalne zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori morale su se prilagoditi novonastaloj situaciji i uspostaviti efikasniju komunikaciju s javnošću. Način komuniciranja kriznih štabova u BiH je, naprimjer, kritikovan, između ostalog, i zbog neusklađenih informacija o brojevima novooboljelih, oporavljenih i umrlih i nejasne komunikacije oko uvedenih preporuka i naredbi.

Neki od prisutnih komentara ispod članaka u online medijima u Crnoj Gori su oni da se podaci o broju zaraženih laziraju, da postoji nepovjerenje u Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) ili krizne štabove i da je vladi ekonomija važnija od ljudskih života.

“Što se tiče tekstova koji se odnose na NKT i ostalih domacih institucija, prije ili kasnije komentari postanu isti kao na bilo kom tekstu, sve se pretvori u svadju na politickoj i na nacionalnoj osnovi i u odnosu na vjerska pitanja”, kaze Nemanja Vukotic, novinar crnogorskog portala Vijesti.me.

U komentarima čitalaca bh. online medija prisutan je negativan narativ prema državnim i zdravstvenim institucijama i pojedincima koji se okrivljuju za lošu epidemiolosku sliku, kao i loš zdravstveni sistem, da su donesene mjere neadekvatne, da nije jasna razlika između preporuka i naredbi kriznih štabova, te preporuke sta je potrebno raditi kako bi se spriječilo širenje COVID-19.

Cijeli tekst možete pogledati na sajtu Instituta za medije Crne Gore:

http://www.mminstitute.org/20200820.html?fbclid=IwAR3umH9OplAqks-EDpoUgQBcSkYvQ7T1BziF-LdTVfivDDezOTPc_SFhewc

Skopje, 10.09.2020 –

Komesar za proširenje Evropske unije, Oliver Varhelji, u odgovoru na pismo regionalne mreže SafeJournalist povodom sve učestalijih napada na novinare u Srbiji, istakao je da „Evropska komisija osuđuje sve napade ili pretnje upućene novinarima“ i da očekuje „da će srpske vlasti osigurati efikasno procesuiranje svih slučajeva fizičkog i verbalnog nasilja nad novinarima“.

-Sloboda štampe je kamen temeljac demokratije, a sloboda izražavanja jedna od osnovnih vrednosti Evropske unije. Poštovanje slobode izražavanja i pravna sigurnost su od suštinske važnosti i veoma je bitno da novinari obavljaju svoj posao bez ikakvih pretnji nasiljem, bez uznemiravanja i zastrašivanja, kako bi se građanima osigurao pristup svim informacijama – napisao je komesar Varhelji u odgovoru.

On je naglasio da Evropska komisija pridaje posebnu pažnju slobodi izražavanja i slobodnim medijima kao neizostavnim elementima svake demokratije i da će nastaviti da pokreće ova pitanja sa srpskim vlastima u kontekstu pristupnih pregovora Srbije sa EU.

Varhelji je na kraju poručio da će Evropska komisija nastaviti da pruža finansijsku podršku medijima u Srbiji i drugim zemljama kandidatima i zahvalio se mreži SafeJournalist, koja okuplja novinarska udruženja i sindikate iz regiona, na monitoringu i izveštavanju koji daju potpuniju sliku o tome kako se sloboda medija i sloboda izražavanja ostvaruju na zapadnom Balkanu.

Mrežu SafeJournalists  čine Udruženje novinara Makedonije, Udruženje BH novinari, Udruženje novinara Kosova, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat medija Crne Gore i Nezavisno udruženje novinara Srbije.

• Tekst pisma mreže SafeJournalists na srpskom jeziku: Mreža SafeJournalists traži od OEBS-a, Evropske komisije i Saveta Evrope da hitno preduzmu nešto u vezi sa napadima na srpske medijske radnike
• Tekst pisma mreže SafeJournalists na engleskom jeziku: SafeJournalists Network asks OSCE, the European Commission and Council of Europe to urgently act regarding attacks on Serbian media workers