Sarajevo, 26.10.2017.- Na Javnom konkursu kojeg je Fond za zaštitu okoliša FBiH raspisao u augustu prošle godine, konzorciju medija “Živimo prirodu” na čijem čelu se nalazi Avaz roto press, dodijeljeno je 290.000 KM za projekat jačanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša. Druge medijske kuće koje su se tada prijavile na konkurs, odlukom direktora fonda, Fuada Čibukčića, nisu dobile nikakva financijska sredstva, i pored pozitivne ocjene Komisije za stručnu ocjenu prijava.
Razlog za dodjelu sredstava konzorciju kojeg čine Avaz roto press, Oslobođenje, Radio Stari Grad, Tim System i Večernji list, kako navodi Fond, je što bi pokrivali prostor cijele Federacije, dok bi drugi mediji ostvarili utjecaj i značaj samo lokalno. Međutim, Ured za reviziju institucija u FBiH utvrdio je da u javnom konkursu nije bilo navedeno da se ne mogu kandidovati projekti od lokalnog značaja, niti da je taj kriterij presuđujući.
“Za projekte koji su pozitivno ocijenjeni od strane Stručne komisije, a nisu predloženi od strane direktora za dodjelu, dato je obrazloženje da se uticaj i značaj projekta ograničava na lokalnu zajednicu, što nije prioritet Fonda. Ne može se potvrditi navedeni način dodjele sredstava, jer u Javnom natječaju nije navedeno da se ne mogu kandidirati projekti od lokalnog značaja”, navodi se u
Izvješću o financijskoj reviziji Fonda za zaštitu okoliša.
U tekstu konkursa, preciznih kriterija za dodjelu sredstava nije bilo. Navedeni su uslovi koji kažu da pravo učešća imaju javne ustanove, nevladine organizacije i privredna društva koja imaju sjedište na teritoriji Federacije BiH i ulažu vlastita sredstva u slične aktivnosti u području zaštite okoliša, te nekoliko drugih formalno-pravnih uslova.
Nejasno je zbog čega su sve druge medijske kuće, osim konzorcija “Živimo prirodu” odbijene, posebno kada se čak i u Prijedlogu direktora za odabir projekata za finansiranje iz decembra prošle godine, u koji je Mediacentar imao uvid, navodi da se prilikom odabira projekata direktor fonda koristi kriterijima dobre prakse. Među tim kriterijima nalaze se između ostalog i “disperzna raspodjela sredstava po kantonima” i “podrška projektima šireg značaja, ali i određenom broju lokalnih projekata”.
Iz ureda direktora Fonda za zaštitu okoliša,
visokopozicioniranog člana Saveza za bolju budućnost nismo dobili odgovore o tome na osnovu čega je konzorciju na čijem je čelu Avaz roto press dodijelio gotovo pola sredstava koliko je predviđeno za stavku LOT 4 javnog konkursa (593.000 KM). Ono što smo dobili je informacija da se direktor nalazi na “službenom putu”, ali ni nakon isteka roka za njegov povratak u kancelariju, na naš upit niko nije odgovarao.
Stotine hiljada maraka za objavljivanje članaka, reklama i emisija
Prema financijskom planu jednogodišnjeg projekta konzorcija “Živimo prirodu” predviđena sredstva od 290.000 maraka bit će raspoređena na sljedeći način: Avaz roto press će dobiti 63.961 KM, Oslobođenje 63.961 KM, Tim System 72.012 KM, Radio Stari Grad 26.105 KM i Večernji list 63.961 KM.
Na osnovu informacija iz obaveznog finansijskog obrasca i projektnog prijedloga konzorcija “Živimo prirodu”, u koje je Mediacentar imao uvid, vidljive su planirane aktivnosti, ali ne i koliko će svaka pojedinačna projektna aktivnost koštati.
U planu aktivnosti konzorcija medija “Živimo prirodu” navedeno je da će Radio Stari Grad u periodu od 12 mjeseci emitovati 24 emisije koje će promovisati i podržati rad Fonda za zaštitu okoliša, a za to je planirano više od 26.000 maraka. Prosječno, oko hiljadu maraka po emisiji.
Oslobođenje će u sklopu projekta, svaka tri mjeseca izdavati specijalni prilog radnog naziva “Čista i lijepa FBiH” na 16 strana – četiri priloga tokom godine trajanja projekta. Ili približno 16.000 maraka za izdavanje jednog priloga.
Avaz roto press obavezao se na intervjuisanje i objavljivanje članaka u Dnevnom avazu, web portalu Avaz.ba i u sedmičnom magazinu Azra. Večernji list na objavljivanje PR tekstova i reklama u periodu od šest mjeseci i dodatne aktivnosti poput “okrugli stolovi i izrada finalnih izvještaja i brošura za korisnike i fond”, dok će Tim System biti odgovoran za emitovanje emisije Ekominuta u programu BHT1.
Od voditeljice projekta, Jovane Marković Vidaković iz Avaz roto pressa, tražili smo da nam dostavi financijski plan za svaku od planiranih aktivnosti, ali detaljan odgovor koji smo tražili nismo dobili.
“Brojke imate i one su javne i tačne. Bit će utrošeno koliko je i ugovoreno. Ističem da je nominalna vrijednost (gledano po cjenovnicima oglasnog prostora) ugovorenog posla veća nego što je na kraju ugovoreno. Potrudili smo se da za ugovoreni iznos ostvarimo maksimalnu pokrivenost medijskog prostora FBiH, te smo i mi, kao i ostali članovi konzorcija, obavezali da izađemo ususret zahtjevima Fonda”, kaže Marković Vidaković.
Netransparentni procesi javnih nabavki
Proces javnih nabavki koji bi trebao biti u potpunosti javan i transparentan, u našoj zemlji, nažalost, još uvijek ostavlja prostor za favorizirinje pojedinih aplikanata. Svaka oblast javnih nabavki podložna je korupciji i manipulacijama, i za kratko vrijeme moguće je da se otuđi velika svota novca, a da se za to ne odgovara, objašnjava nam stručnjak za javne nabavke Igor Vukajlović iz
Udruženja građanja “Tender”.
“Mediji su naročito podložni, ne bih rekao korupciji, nego netrasparentnom finansiranju od strane javnih institucija zbog društvene uloge koju imaju i uticaja na biračko tijelo, a na taj način rukovodioci ugovornih organa zloupotrebljavaju povjerena ovlaštenja u ličnom, odnosno interesu političke partije iz koje dolazi”, kaže Vukajlović.
“Kriteriji moraju biti jasni, nedvosmisleni, ne smiju nikome da pogoduju i svi moraju znati sve kriterije i način bodovanja kriterija prije podnošenja ponude”, zaključuje Vukajlović.
Novac za stavke koje se ne navode u projektnoj aplikaciji
Drugi mediji koji su aplicirali na konkursu i dobili pozitivnu komisijsku ocjenu, ali ne i saglasnost direktora za financiranjem, su: RTV Cazin, RTV TK, RTV Zenica, TV Alfa, Običan radio, Orbis Media i RTV Vogošća.
U obrazloženju iz Prijedloga direktora za financiranje projekata iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH, navedeno je zbog čega su konzorciju na čelu s Avaz roto pressom odobrena financijska sredstva – između ostalog zbog aktuelnosti medija okupljenih u konzorcij i njihovog dosega do publike.
“Radi se o konzorciju (Avaz Roto press, RSG, Oslobođenje doo, Tim System, Večernji list), najakutelnijih medija putem kojih bi i efekti promocije zaštite okoliša i podizanja javne svijesti bili najizraženiji i donijeli sigurno najveće benefite kada je ova oblast djelovanja u pitanju, jer obuhvataju najširi krug stanovnika u cijeloj FBiH. Pristup aplikanta koji podrazumjeva sinhronizaciju informisanja javnosti putem najčitanijih novina, radio emisija i objavama putem tematskih TV i radio emisija je prihvatljiv, te pedstavlja doprinos aktuelizacije ekološnih tema i promocije uloge Fonda općenito”, stoji u dokumentu Prijedloga direktora.
Nije navedeno na osnovu kojeg istraživanja je Fond zaključio da se radi o “najaktuelnijim” medijima, a posebno je upitna činjenica na koji način je donesen zaključak da se radi o najčitanijim novinama u FBiH jer je posljednji
Media Sustainability Index pokazao da u Bosni i Hercegovini ne postoje statistički podaci o cirkulaciji novina. Isto istraživanje dalje pokazuje da su tri najgledanije televizijske kuće u našoj zemlji RTVFBiH, OBN i Pink BH. Također, prema prošlogodišnjem istraživanju posjećenosti internet portala
Gemius Audiencea/Valicon, nijedan od web portala iz projektne aplikacije konzorcija “Živimo prirodu” ne nalazi se među najčitanijim portalima. Osim toga, čak i da se pomenuti mediji nalaze među najčitanijima i najgledanijima – nigdje nije navedeno da će čitanost i gledanost biti jedan od kriterija za odabir kandidata.
Najveći dio obrazloženja odnosi se na očekivanje fonda da će odabrani konzorcij temama pristupiti po uzoru na zemlje iz okruženja u njihovom periodu priprema za ulazak u EU.
“Naime, obzirom da se radi o konzorciju koji ima mogućnosti obuhvatiti najveći broj građana FBiH i ima pristup istima, očekuje se da i prilozi i emisije budu koncipirani na način da pokriju aktuelne teme koje se tiču ispunjavanja obaveza za ulazak u EU, a koje se tiču zaštite okoliša, informiranja javnosti, edukacije u tom smislu, kao i uticaja na svijest građana o potrebi učešća svakog pojedinca u tom procesu. Fond očekuje da se najprije istraži kako su to radile druge članice EU i ispitaju najefikasniji pristupi u podizanju svijesti stanovništva”.
U projektnoj aplikaciji koja nam je bila dostupna ne spominje se na koji način će konzorcij odgovoriti ovim očekivanjima fonda. Pojašnjenje smo tražili od voditeljice projekta, ali smo dobili odgovor da ne može iznositi detalje planiranih aktivnosti konzorcija jer su članice “potpisale sporazum o povjerljivosti po kome smo obavezni na međusobno čuvanje poslovne tajne iz osnovne djelatnosti konzorcija te da nećemo odavati sadržaj trećim licima”.
“Zaista nemam problem odgovoriti na Vaša pitanja, ali vam određene detalje ne mogu predočiti jer na to nemam pravo po odredbama sporazuma”, rekla nam je Marković Vidaković.
Sredstva putem javnog konkursa nisu jedina koja je Avaz roto press dobio od fonda tokom 2016. godine. Revizori su utvrdili da je sporno i zaključivanje ugovora za usluge “izrada letka i magneta” i “insertacija letka i magneta” ukupne vrijednosti od 14.040 KM, koji su zaključeni putem dva direktna sporazuma. Revizori su poručili da je za navedeni slučaj bilo potrebno provesti konkurentski postupak, jer je zakonski zabranjeno dijeljenje predmeta nabavke “sa namjerom izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka” što je Fond za zaštitu okoliša FBiH prihvatio.
Nakon revizije
Posljednji
Javni konkurs fond je raspisao prije nekoliko dana. Riječ je o ponovnoj objavi konkursa za nekoliko različitih oblasti zaštite okoliša iz marta 2017. godine koji je
nedavno poništen, upravo zbog usklađivanja i donošenja podzakonskih akata fonda u skladu s Izvještajem o financijskoj reviziji. Primijetili smo da nova verzija javnog konkursa ima, za razliku od
poništenog konkursa – jasnije navedene kriterije ocjenjivanja. Direktor bi, prema navedenim kriterijima odabira, trebao imati manju moć odlučivanja jer će samostalno moći dodijeliti do 30 bodova aplikantima, koji će se potom zbrajati sa ranijim bodovima komisije za stručnu ocjenu.
