PODGORICA, 20.11.2020. – Radio televizija Crne Gore dobila je upozorenje od Agencije za elektronske medije Crne Gore zbog prikrivene telepromocije tokom Jutarnjeg programa. 

Javni servise je, suprotno propisima u okviru emisije na TVCG1, emitovao komercijalni sadržaj a da ga nije jasno iskazao kao takav, otvoreno reklamirajući jedan trgovački lanac u Crnoj Gori.

Iz Agencije su kazali da je takav sadržaj trebalo jasno iskazati kao komercijalno audiovizuelnu komunikaciju, da telepromocija mora biti jasno uočena, te da sponzorisan sadržaj mora biti istaknut kao takav, kao i da sponzorisani programi ne smiju direktno podsticati na kupovinu robe sponzora, posebnim promotivnim upućivanjem na tu robu.

“Prihvata se anonimni prigovor, akt zaveden kod Agencije za elektronske medije pod br. 02-1122 od 19.10.2020. godine i Javnom preduzeću „Radio i Televizija Crna Gore” iz Podgorice, javnom emiteru opšteg televizijskog programa „Prvi program Televizije Crne Gore” (TVCG), izriče se upozorenje kao upravno-nadzorna zbog kršenja … Zakona o elektronskim medijima, … Pravilnika o komercijalnim audiovizuelnim komunikacijama i Odobrenja za emitovanje br. O-TV-J-Ol od 25.01.2013. godine, prilikom emitovanja kulinarske rubrike „Ukusi jutra’, koja je emitovana dana 17. oktobra 2020. godine, u terminu od 09:40:55 do 09:48:11 sati (7 minuta i 16 sekundi), u okviru jutarnjeg programa „Dobro jutro Crna Gore”, piše u rješenju Agencije.

PODGORICA, 14.11.2020. – Analiza programa Nacionalnog javnog emitera Radio televizije Crne Gore pokazala je malo učešće programa prilagođenog osobama sa invaliditetom, ali i sadržaja na jezicima nacionalnih manjina, posebno na romskom jeziku. 

Na to ukazuje Analiza strukture programa Radio Televizije Crne Gore, koju je Agencija za elektronske medije uradila osnovu podataka dobijenih monitoringom programskih sadržaja emitovanih u periodu od 15.10. do 21.10.2020. godine.

“Na TVCG1 emituje se jedan programski sadržaj prilagođen osobama sa invaliditetom, vijesti na gestovnom govoru koje su u posmatranom periodu emitovane tri puta (za period od sedam dana). TVCG2 nema sadržaje prilagođene osobama sa invaliditetom. U posmatranom periodu na programu Televizije Crne Gore nije bilo sadržaja na romskom jeziku. Na albanskom jeziku se emituje informativna emisija „Lajmet” (radnim danima i prosječnog trajanja od 10 minuta), kao i sedmična, jednočasovna, emisija „Mozaiku”. TVCG2 nema sadržaje na jezicima nacionalnih manjina”, pokazuje analiza.

U posmatranom periodu u programu Radija Crne Gore nije bilo sadržaja posebno prilagođenih osobama sa invaliditetom.

“Na Prvom programu Radija Crne Gore jednom sedmično se emituje programski sadržaj na romskom jeziku, u trajanju od 20 minuta. Na albanskom jeziku se emituje informativna emisija „Vijesti” (radnim danima i prosječnog trajanja od 5 minuta), „Dnevnik” (radnim danima i prosječnog trajanja od 20 minuta) kao i sedmična, jednočasovna, emisija. Radio 98 nema sadržaje na jezicima nacionalnih manjina”, pokazala je analiza AEM-a.

Analiza je pokazala i da program Televizije Crne Gore karakteriše značajno učešće sopstvene produkcije. Na programu TVCG1, sopstvena produkcija čini više od 45% ukupnog sedmičnog emitovanja, dok na TVCG2 ovaj
procenat iznosi približno 37%. Kupljenih sadržaja je oko 31% u programu TVCG1 i 23% u programu TVCG2.

Upoređujući strukturu Prvog i Drugog programa Televizije Crne Gore, po vrsti sadržaja, informativni program predstavlja dominantnu karakteristiku TVCG1, dok TVCG2 ima značajno učešće zabavnog i dokumentarno obrazovnog programa.

Prvi program Radija na sedmičnom nivou ima oko 53% nemuzičkog sadržaja. Na Radiju 98 učešće nemuzičkog sadržaja je značajno manje, 18%.

“Prvi program Radija Crne Gore karakteriše značajno učešće sopstvene produkcije 47%. Ovaj procenat je na Radiju 98 oko 14%. Upoređujući strukturu Prvog i Drugog programa Radija Crne Gore, po vrsti sadržaja, informativni program predstavlja dominantnu karakteristiku RCG1 dok Radio 98 ima značajno učešće zabavnih sadržaja.  Posmatrajući oba programa radija, veoma je malo dokumentarnih, obrazovnih i sadržaja namijenjenih djeci”, piše u analizi.

PODGORICA, 11.11.2020. – Iako o otvorenoj cenzuri u crnogorskim medijima ima malo podataka, prikrivena cenzura se gotovo odomaćila i postala sastavni dio redakcija. Bilo da je riječ o politizaciji ili makretizaciji medija, sa jedne strane,  nasilju nad novinarima/kama ili njihovom lošem ekonomskom položaju, sa druge strane, brojni su izvještaji o postojanju ovog vida uticaja na izvještavanje.

Politički uticaj najbolje se reflektuje tokom izbornog procesa, gdje su i međunarodne posmatračke misije konstatovale polarizaciju medijske scene i neobjektivno informisanje javnosti. Stoga ne čudi što je posmatračka misija OEBS/ODIHR nakon Parlamentarnih izbora u avgustu konstatovala da je “nedostatak uređivačkog izvještavanja ograničio dostupnost analitičkih nepristrasnih informacija građanima”. Sa druge strane, borba velikog broja medija za veoma ograničeno marketinško tržište, učinila ih je ranjivim na njihove uticaje, stoga, ne čude svjedočenja novinara/ki o pritiscima ukoliko izvještavaju o oglašivačima.

Novinari/ke u Crnoj Gori skroni su autocenzuri iz mnogo razloga, a jedan od najznačajnijih jeste rastuće nasilje prema medijskim radicima/cama. Od 2015. godine u Crnoj Gori je registrovana su 43 napada na novinare/ke ili medije, a od toga veliki dio ostao je nerasvijetljen, uključujući ubistvo urednika „Dana“ Duška Jovanovića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić.

Iako je kleveta dekriminalizovana još 2011. godine, crnogorsko zakonodavstvo i dalje posjeduje odredbe koje su u suprotnosti sa međunarodnim standardima i guše slobodu izražavanja. Stoga smo svjedoci brojnih hapšenja tokom godine, a tiču se „širenja panike i nereda“ i „remećenja javnog reda i mira“ putem objava na društvenim mrežama.

Nimalo ohrabrujući nije ni broj sudskih postupaka zbog povrede časti i ugleda, samo tokom perioda 2016-2018. godine, pokrenuto je čak tridesetak. Olakšavajuća okolnost je što su sudije prošle brojne obuke, pa često u svojim odlukama citiraju praksu Evropskog suda za ljudska prava. Sindikat medija Crne Gore prati aktivne slučajeve povrede časti i ugleda na štetu novinara/ki ili medija i od početka godine ispratili smo više od 80 ročišta u sudovima širom Crne Gore.

Loš ekonomski položaj najbolje se opisuje time da, prema posljednjim dostupnim podacima, prosječna plata novinara/ke u Crnoj Gori, manja je od državnog prosjeka. Ukoliko se tome doda da im uglavnom nisu plaćeni prekovremeni sati i rad tokom praznika, uz negativan uticaj pandemije COVID19, ne čudi rijetko analitičko novinarstvo i mali broj istraživačkih priča.

CETINJE, 05.11.2020. – Odlukom Savjeta DOO Lokalni javni emiter “Radio i televizija Cetinje” za direktoricu je izabrana novinarka i dosadašnja glavna i odgovorna urednica te medijske kuće, Ivana Jabučanin.

PODGORICA, 31.10.2020. – Istraživanje Sindikata medija Crne Gore (SMCG) o stavovima u vezi rodne diskriminacije u vezi sa radom pokazalo je da većina ispitanika/ca smatra da ona postoji i u medijskom sektoru. 

Skoro 79% anketiranih smatra da postoji diskriminacija prema ženama na radnom mjestu u medijima. Čak 23% ispitanika/ca navelo je da je bilo žrtva diskriminacije, a skoro 36% da poznaje osobu koja je prema njihovom mišljenju bila izložena diskiminaciji. Takav odnos u najvećem broju slučajeva ogledao se u nejednakom postupanju od strane nadređenog. Tek je 6% takvih slučajeva prijavljeno.

Sindikat medija Crne Gore nedavno je sproveo istraživanje o stavovima o rodnoj diskriminaciji na radu. Anketa je sprovedena anonimno, između 16. jula i 4. avgusta, a učestovalo je 152 ispitanika/ce različitih obrazovnih i profesionalnih profila.

Generalno, da diskriminacije prema ženama na radnom mjestu postoji smatra dvije trećine ispitanika/ca, ili čak 66%. Takođe, čak 52% ispitanika/ca navelo je da je ili bilo žrtva diskiminacije ili da poznaje osobu koja jeste.

Kako su naveli, diskriminacija se najčešće ogledala u nejednakom tretmanu od strane nadređenog, a zatim i u odlučivanju o prekidu radnog odnosa, dok je rjeđe bio slučaj da je riječ o nejednakim zaradama za isti posao.

Ono što posebno zabrinjava jeste da ogromna većina takvih slučajeva, čak oko 92% ostaje neprijavljena kako nadležnim organima tako i poslodavcu ili nekoj od službi u okviru firme.

Program besplatne pravne pomoći, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore, nudi svim ženama koje smatraju da su bile izložene diskiminaciji po osnovu roda na radnom mjestu, neophodnu pravnu pomoć i potrebne savjete za rješavanje slučaja. Kontakt telefon: 020/878-021; na e-mail: [email protected]

Servis je dio projekta “Ravnopravnost kroz pravdu: Slučajevi diskriminacije žena u vezi sa radom”, koji sprovodimo u okviru granta Centar za ženska prava / Women’s Rights Center i akcije “Unapređenje radnih prava žena”, koju realizuje Mreža žena Kosova, uz finansijsku podršku Evropske unije i Švedske Agencije za saradnju i razvoj.

PODGORICA, 27.10.2020. – Crnogorski novinari imali su važnu ulogu i dali veliki doprinos ukupnom odgovoru društva na pojavu virusa Covid19, ali su njihova radna prava i uslovi rada dodatno ugroženi tokom pandemije, ocijenjeno je na sastanku Ombudsmana sa predstavnicima Sindikata medija.

Predsjednica i potpredsjednik SMCG, Marijana Camović Veličković i Danijel Čelecki, kao i stručni saradnik Dražen Đurašković predstavili su rad i planove te organizacije a razmotrene su i mogućnosti budućih zajedničkih aktivnosti sa institucijom Ombudsmana.

Na sastanku sa zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Sinišom Bjekovićem, razgovarano je o uticaju aktuelne epidemiološke situacija na rad zaposlenih u medijima i konstatovano da je korona virus dodatno degradirao njihov položaj.

Camović Veličković je ukazala da je državna pomoć medijima tokom trajanja epidemije bila značajna, ali da nije poznato kako se ona odrazila na položaj zaposlenih.

„Bojim se da se stanje, uprkos pomoći, nije popravilo. Medijski radnici i radnice i dalje imaju slabe zarade, preopterećeni su, prekovremeni rad im nije vrednovan“, kazala je ona, navodeći da često za novinare nije obezbjeđena  ni osnovna zaštitna oprema.

Zaštitnik Bjeković ponovio je stav da institucija veoma cijeni i potencira ulogu medija u jačanju njene pozicije u društvu kao i promociji rada, odnosno svakodnevnom približavanju nadležnosti građanima.

“Često postupamo po službenoj dužnosti, upravo na osnovu saznanja iz medija, što je posebno bilo značajno u prvom talasu korone. Kada je gotovo sve stalo, novinari su bili ti koji su svojim izvještavanjem doprinijeli da se osvijetle brojni aspekti društvenog odgovora na pandemiju, posebno u oblasti ljudskih prava i sloboda ”, rekao je Bjeković.

Iz Sindikata su iskazali zabrinutost zbog nerasriješenih slučajeva napada na novinare/ke i najavili aktivno praćenje aktuelne izmjene sistematizacije radnih mjesta u Radio televiziji Crne Gore.

Zajednički je ocijenjeno da je potrebno održati i intezivirati saradnju SMCG i institucije Zaštitnika, i na taj način doprinijeti unapređenju stanja ljudskih prava u oblasti medija.

Zaštitnik Bjeković iskazao je punu podršku unapređenju medijskih sloboda, i slobode izražavanja, ujedno podsjećajući na potrebu jačanja samoregulacije i dosljednog poštovanja pravila struke.

Razgovarano je i o nedavno usvojenom Zakonu o medijima, potrebi obezbjeđivanja kontinuiranih obuka za novinare i borbi protiv lažnih vijesti.

PODGORICA, 22.10.2020. – Javni interes, i po pravu i po logici, pretpostavlja transparentnost. To se odnosi na sve radnje i procese koji se tiču direktno građana, a posebno na one koje građani, preko državnog budžeta, finansiraju. Sistematizacija radnih mjesta u RTCG, koja je u toku i o kojoj se ovih dana govori u medijima, od javnog je interesa.

Ovo se generalno odnosi i na sve javne institucije koje se finansiraju iz budžeta. Više je razloga da se proces sistematizacije tako posmatra. Najvažniji je da stručni ljudi budu na odgovarajućim radnim zadacima. Sljedeći, ne manje važan razlog je to što svi zaposleni u javnom preduzeću svoju zaradu primaju iz budžeta koji pune poreski obveznici Crne Gore. U slučaju RTCG-a oni su ujedno i gledaoci Javnog servisa ili bi kao finansijeri trebalo da budu. Nacionalni javni emiter RTCG je prošle godine digitalizovan. Ono što su građani  godinama priželjkivali konačno se ostvarilo. Slika i ton su neuporedivo bolji, a mogućnosti medija, koji po svojoj prirodi treba da bude najuticajniji i najgledaniji, su sada gotovo neograničene. Ako je i bilo razloga da se u prošlom, veoma dugom periodu, ne uradi sistematizacija sada jeste došao trenutak. Nazivi mnogih radnih pozicija i dužnosti koje su predviđene ranijom sistematizacijom uveliko su zastarjeli i prevaziđeni. Romantično vrijeme Beta i Yumatika je prošlo. Digitalno doba traži digitalno pismenu radnu snagu. Savremeni radni uslovi podrazumijevaju nove pozicije sa novim opisom radnih zadataka. To takođe znači da Javni servis, za čiju digitalizaciju je izdvojeno 11,4 miliona eura, mora odrediti optimalan broj radnika svih profila. Broj izvršilaca na određenim pozicijama treba povećati, a na određenim treba smanjiti. Neke pozicije koje ne odgovaraju digitalnom sistemu treba ukinuti. Sistematizaciju predlaže menadžment RTCG, a usvaja Savjet RTCG. Naravno sve ovo je nemoguće uraditi bez sugestija zaposlenih koji moraju imati jasan uvid u predlog sistematizacije. Dakle, najveća odgovornost je na članovima Savjeta koji donose konačnu odluku. Uznemirenje i nepovjerenje u proces sistematizacije unose svi postupci koji su u osnovi brzopleti, neutemeljeni i nisu posljedica istinskog dijaloga između svih strana. Posao je ozbiljan i zahtijeva vrijeme, a pretpostavka je da su sve strane u procesu ozbiljne i da žele kvalitetno i dugotrajno rešenje. RTCG već duži niz godina važi za medij koji ima veliki broj zaposlenih. Odavno se pominje da taj broj treba značajno smanjiti. Uglavnom se pominjala cifra između 200 i 300 radnika viška. U prethodnom periodu broj ukupno zaposlenih se uglavnom kretao oko 700. Gotovo nestvarno zvuči podatak da ima radnika RTCG koji godinama ne dolaze na svoja radna mjesta, a uredno svakog mjeseca primaju zaradu. O tome se uglavnom priča tiho i usput bez namjere da se do kraja ustanovi istinitost takvih tvrdnji što bi morao biti jedan od prioriteta menadžmenta. Ukoliko je to tačno, radnici, svakodnevno angažovani u proizvodnji programa, bivaju dovedeni u neravnopravan položaj. Imajući u vidu sve pomenuto čudi sadašnji ubrzan proces sistematizacije koja u prvom nacrtu predviđa oko 860 radnih mjesta. Posmatrajući sadašnji društveni trenutak i procese koji se dešavaju u javnom sektoru, kad je riječ o ubrzanom zapošljavanju kadrova, teško je ne primijetiti slične trendove i u RTCG iako još samo u naznakama. Potencijalno neodgovorne odluke,  koje bi eventualno podržao Savjet, mogu izazvati ozbiljne posljedice. Direktno rečeno to bi bili značajno otežani uslovi isplate primanja i dovođenje zaposlenih u egzistencijalnu nesigurnost. Sugestija SMCG, ne samo u slučaju Javnog servisa već i svih medijskih kuća koje su obavezne da donose sistematizaciju radnih mjesta, je da se pretjerano ne žuri sa donošenjem konačnog rešenja, ali i da se nepotrebno ne odugovlači. Potrebno je procijeniti koji je optimalan broj radnika, koja su zanimanja neophodna u eri digitalne televizije, treba saslušati sve sugestije zaposlenih, posebno onih sa dugom karijerom u RTCG i kada se postigne maksimalan mogući kompromis predati Savjetu predlog sistematizacije radnih mjesta. Očekivanje Sindikata medija, ali i ukupne javnosti je da proces bude odrađen transparentno i pošteno što bi bilo osnova za budući kvalitetan rad i vraćanje povjerenja građana u Javni servis koje je u prethodnom periodu značajno poljuljano.

GO SMCG